{"id":130756,"date":"2025-03-17T10:31:19","date_gmt":"2025-03-17T09:31:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=130756"},"modified":"2025-03-17T11:38:12","modified_gmt":"2025-03-17T10:38:12","slug":"isusove-krune-su-hit-sezone-i-dolaze-u-raznim-bojama-ovako-ih-uzgojite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/03\/isusove-krune-su-hit-sezone-i-dolaze-u-raznim-bojama-ovako-ih-uzgojite\/","title":{"rendered":"Isusove krune su hit sezone i dolaze u raznim bojama, ovako ih uzgojite"},"content":{"rendered":"\n

Malo je koja biljka toliko zanimljiva, a mnogi \u0107e re\u0107i i da je misti\u010dna, kao \u0161to su to pasiflore. Unutar botani\u010dke porodice Passifloracea<\/em>, vi\u0161e je od 500 pripadnica roda Passiflora<\/em>. Ve\u0107inom su poviju\u0161e, no tu i tamo nabasamo na pokoji grm ili \u010dak drvo.<\/p>\n\n\n\n

Postojbina velikog broja pasiflora jest Meksiko, Srednja i Ju\u017ena Amerika, no neke vrste prirodno rastu i u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Neke su se pak toliko udoma\u0107ile u novim domovinama da ih je vrlo te\u0161ko smjestiti u nekakvo originalno geografsko podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n

Prijateljica p\u010dela i bumbara<\/h3>\n\n\n\n

Ono \u0161to je karakteristi\u010dno za pasiflore jest krupan cvijet u obliku korone ili krune \u010dije su strukture bazirane na broju pet, a obo\u017eavaju ga p\u010dele, leptiri i bumbare. Cvate od kasnog prolje\u0107a do jeseni.<\/p>\n\n\n\n

Pasiflore imaju i jestive jajolike plodove s mno\u0161tvom sjemenki. Me\u0111u njima se posebno isti\u010de Passiflora edulis<\/em>, komercijalno poznatija i kao marakuja<\/strong>. Plodovi dozrijevaju krajem ljeta i u ranu jesen. Plodovi su bogati vitaminom C, kalcijem i \u017eeljezom.<\/p>\n\n\n\n

Pasiflora ima dugu tradiciju kao ljekovita biljka. Stari ju\u017enoameri\u010dki Indijanci smatrali su njezine cvjetove \u017eivotnim eliksirom pa su ih stavljali u vodu za pi\u0107e. Danas se najva\u017enijim ljekovitim sastojcima smatraju se flavonoidi i maltol koji imaju umiruju\u0107i i uspavljuju\u0107i u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Passiflora Anastacia (foto: Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dug put do Europe<\/h3>\n\n\n\n

Biljku je 1569. godine u Peruu otkrio \u0161panjolski lije\u010dnik i botani\u010dar Nicol\u00e1s Monardes<\/strong>. \u010cetiri desetlje\u0107a kasnije u Europu je do\u0161la kao ukrasna biljka. U svojoj knjizi De florum cultura<\/em> talijanski jezuit i botani\u010dar Giovanni Baptista Ferrari<\/strong> je 1633. godine je napisao kako u njenim cvjetnim elementima vidi simbole Kristove muke ili Pasije<\/strong>. Zabilje\u017eio je tako da je trodjelni list simbol koplja, u viticama je vidio bi\u010d, u nju\u0161kama tu\u010dka \u010davle kojima je Isus prikovan na kri\u017e\u2026 Ime “pasiflora” prvi je put zabilje\u017eio \u0161kotski vrtlar James Lee<\/strong>, sredinom 18. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo rekli, pasiflorama su zbog neobi\u010dne gra\u0111e cvijeta pripisivana razna imena pa ih kod nas nazivaju i Isusovim krunama. Tijekom viktorijanske ere, stvoreni su brojni kultivari i hibridi zasnovani na nekoliko temeljnih vrsta kao \u0161to su Passiflora cerulea<\/em> i Passiflora alata<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Passiflora cerulea (foto: Sabine Majetic\/Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sve \u010de\u0161\u0107a i u Hrvatskoj<\/h3>\n\n\n\n

Iako se prije nekoliko desetlje\u0107a pasiflora kod nas mogla vidjeti tek u rijetkim staklenicima i zbirkama, uvoznici sadnica popularizirali su ovu biljku koja se u toplijim dijelovima Hrvatske sada uzgaja na otvorenome. \u0160tovi\u0161e, \u010dak je relativno \u010desta i u kontinetalnim otvorenim vrtovima Zagreba. Pri tome treba imati na umu da ju laici \u010desto mije\u0161aju s plemenitim pavitinama ili Clematisima<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Ovih dana u trgova\u010dkim lancima pojavile su se cjenovno pristupa\u010dne sadnice pasiflore, prvenstveno takozvane plave pasiflore (Passiflora cerulea)<\/em> i ru\u017ei\u010dastog kultivara Anastacia<\/strong>. Osim izda\u0161nog cvijeta, obje biljke su rasko\u0161ne poviju\u0161e s petoprstatsim ili troporstastim tamno zelenim listovima koje \u0107e se u malo vremena svojim delikatnim viticama prihvatiti za neugledne balkonske ograde ili grube zidove.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Passiflora sp. (foto: CollectingPixels\/Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svjetlost<\/h3>\n\n\n\n

Pasiflora je brzorastu\u0107a poviju\u0161a za sun\u010dane i djelomi\u010dno sun\u010dane vrtne ekspozicije. U podru\u010djima s umjerenim zimama valja je saditi na zaklonjene polo\u017eaje, najbolje s ju\u017ene strane zidova kako bi bila za\u0161ti\u0107ene od hladnog vjetra. U podru\u010djima s jakim zimama uzgaja se kao lon\u010danica (valja joj osigurati re\u0161etke po kojima \u0107e se penjati) koja se preko zime smje\u0161ta u negrijane svijetle prostorije u kojima temperatura ne bi smjela pasti ispod -10 \u00b0C.<\/p>\n\n\n\n

Supstrat<\/h3>\n\n\n\n

Najbolje raste u vla\u017enim, ali dobro ocjeditim tlima.<\/p>\n\n\n\n

Orezivanje<\/h3>\n\n\n\n

Ako je potrebno, pasifloru je najbolje orezivati u prolje\u0107e. U protivnom njene grane mogu se pru\u017eiti i nekoliko metara u daljinu.<\/p>\n\n\n\n

Razmno\u017eavanje<\/h3>\n\n\n\n

Poluodrvenjelim reznicama u prolje\u0107e ili sjemenom. (r)<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"
Passiflora sp. (foto: Kathryn Silvestre\/Pixabay)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz godine u godinu raste ponuda pasiflora u Hrvatskoj. Posljednjih nekoliko sezona nude ih i trgova\u010dki lanci za posve prihvatljivu cijenu. Iako izgledaju nje\u017eno, iznimno su otporne i brzo prekrivaju ograde i zidove, unose\u0107i da\u0161ak egzotike u svaki vrt.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":130758,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[809,579,959,2638],"class_list":["post-130756","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-biljke","tag-cvijece","tag-loncanice","tag-pasiflora"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=130756"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":130774,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130756\/revisions\/130774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/130758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=130756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=130756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=130756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}