{"id":132020,"date":"2025-04-01T08:43:14","date_gmt":"2025-04-01T06:43:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=132020"},"modified":"2025-04-01T08:43:26","modified_gmt":"2025-04-01T06:43:26","slug":"pet-najcescih-razloga-zbog-kojih-odrasla-djeca-okrenu-leda-roditeljima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/04\/pet-najcescih-razloga-zbog-kojih-odrasla-djeca-okrenu-leda-roditeljima\/","title":{"rendered":"Pet naj\u010de\u0161\u0107ih razloga zbog kojih odrasla djeca okrenu le\u0111a roditeljima"},"content":{"rendered":"\n

Napeti odnosi ili \u010dak potpuno otu\u0111enje izme\u0111u roditelja i njihove odrasle djece sve su \u010de\u0161\u0107a pojava. Ameri\u010dka psihologinja Kathy McCoy<\/strong> za Psychology Today<\/em> <\/a>isti\u010de da gotovo ne pro\u0111e dan, a da o takvim situacijama ne razgovara s roditeljima ili njihovom odraslom djecom.<\/p>\n\n\n\n

“Kad me roditelji pitaju kako se nositi s odraslom djecom koja ne \u017eele razgovarati s njima, moj odgovor je uvijek isti. Nikako. Po\u010dnite mijenjati sebe. Bilo da imaju mladog odraslog sina koji ih isklju\u010duje dok se nastoji osamostaliti ili sredovje\u010dnog sina koji je umoran od starih obrazaca odnosa, roditeljima ka\u017eem da ne mogu promijeniti pona\u0161anje druge osobe. Jedina mo\u0107 koju imaju jest promijeniti vlastito pona\u0161anje na na\u010din koji mo\u017ee uroditi plodom”, obja\u0161njava McCoy.<\/p>\n\n\n\n

Psihologinja nagla\u0161ava da roditelji \u010desto pogre\u0161no tuma\u010de savjet o promjeni vlastitog pona\u0161anja kao okrivljavanje. “Nije rije\u010d o krivnji, ve\u0107 o prepoznavanju mogu\u0107nosti za promjenu jer stari obrasci vi\u0161e ne funkcioniraju. Prvi korak je razumjeti razloge udaljavanja i razmisliti o tome kako mogu prilagoditi svoje pona\u0161anje kako bi smanjili napetosti. Razumijevanje tih razloga klju\u010d je za pronala\u017eenje rje\u0161enja, a tijekom svoje prakse identificirala je pet klju\u010dnih faktora.<\/p>\n\n\n\n

1. Financijske ucjene<\/h3>\n\n\n\n

Va\u017eno je, isti\u010de McCoy, zapitati se je li novac u va\u0161em odnosu slu\u017eio kao sredstvo roditeljske kontrole ili vas navodio na odre\u0111ena o\u010dekivanja od va\u0161eg odraslog djeteta? Smatrate li da vam darivanje novca va\u0161em djetetu daje za pravo da diktirate ili kritizirate razne odluke koje ono donosi u svom \u017eivotu? <\/p>\n\n\n\n

“Jedna moja biv\u0161a susjeda nastavila je svom sinu pla\u0107ati ra\u010dun za mobitel \u010dak i u odrasloj dobi. Smatrala je da joj to daje za pravo snahi re\u0107i da vrati skupe \u010dizme koje je kupila jer ih ne treba i jer ona pla\u0107a njezine ra\u010dune. Nije pla\u0107ala ni\u0161ta osim ra\u010duna za telefon i sin je na kraju prekinuo to pla\u0107anje jer je uvidio da im to ne donosi ni\u0161ta dobro”, otkriva psihologinja crticu iz osobnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Potom obja\u0161njava kako roditelji \u010desto negoduju zbog nerealnih financijskih zahtjeva odrasle djece \u010dak i nakon \u0161to su postala neovisna. Drugi pak nastoje odr\u017eati bliskost darivanjem novca ili stvari, no odrasla djeca to ponekad do\u017eivljavaju kao oblik manipulacije. Kako bilo, istra\u017eivanja pokazuju da financijska pomo\u0107 mo\u017ee predstavljati izraz mo\u0107i me\u0111u generacijama te zapravo pove\u0107ati vjerojatnost otu\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

2. Uplitanje u \u017eivot odraslog djeteta<\/h3>\n\n\n\n

Sada si postavite i ova pitanja: Postaju li prijatelji va\u0161e odrasle djece va\u0161i prijatelji? Jeste li jo\u0161 u kontaktu s njihovim biv\u0161im partnerima?<\/p>\n\n\n\n

Postoji razlika izme\u0111u toga da budete ljubazni i uljudni prema prijateljima va\u0161eg odraslog djeteta i toga da ih pretvarate u osobe od povjerenja; osobito ako od njih tra\u017eite savjet o problemima koje imate s va\u0161im odraslim djetetom. Tako\u0111er, postoji razlika izme\u0111u odr\u017eavanja prijateljskog odnosa s biv\u0161im partnerom va\u0161eg djeteta, a koji je zajedni\u010dki roditelj va\u0161ih unuka, i dru\u017eenja s njim te povjeravanja detalja iz njegovog \u017eivota koje bi on ili ona \u017eeljeli zadr\u017eati privatnima.<\/p>\n\n\n\n

“U takvim bi slu\u010dajevima bilo najpametnije napraviti korak natrag i po\u010deti se povjeravati vlastitim prijateljima, rodbini ili psihoterapeutu jer \u0107e to biti mnogo produktivnije kad je u pitanju rje\u0161avanje problema sa sinom ili k\u0107eri”, ka\u017ee McCoy.<\/p>\n\n\n\n

3. Savjeti koje ne tra\u017ee<\/h3>\n\n\n\n

Ovo je \u010dest kamen spoticanja osobito izme\u0111u majki i k\u0107eri. Savjeti, osobito kad se radi o odgoju djece, mogu se do\u017eivjeti kao kritika i pridonijeti izgradnji zida izme\u0111u roditelja i odrasle djece.<\/p>\n\n\n\n

“Jedna klijentica mi se nedavno po\u017ealila\u00a0da njezina mama misli da je korisna tako \u0161to joj neprestano oko svega daje savjeti i pritom se poziva na \u010dinjenicu da joj je majka i da je zato mora slu\u0161ati. Molila me da je spasim jer to vi\u0161e ne mo\u017ee podnijeti. Rekla je kako je na rubu da prestane razgovarati s njom”, otkriva psihologinja na konkretnom primjeru.<\/p>\n\n\n\n

4. Odbijanje kompromisa<\/h3>\n\n\n\n

Odbacivanje i podcjenjivanje zahtjeva odrasle djece mo\u017ee dovesti do tihog zastoja u odnosu. “Klijentica \u010dija je k\u0107i lije\u010dnica koja prima pacijente svakih 15 minuta te joj je predlo\u017eila da tijekom radnog tjedna komuniciraju putem SMS-a, ljutito mi je rekla da to od k\u0107eri nije u redu. Smatrala je da k\u0107i treba na\u0107i vremena za javiti joj se na mobitel te da je slanje poruka glupo”, otkriva McCoy.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, isti\u010de psihologinja, ignoriraju\u0107i na\u010din komunikacije koji je predlo\u017eila k\u0107i, ova majka poslala joj je sna\u017enu poruku da su va\u017ene samo njezine \u017eelje. Time je tako\u0111er uskratila priliku za u\u010destaliju komunikaciju. Osim toga, k\u0107i se osje\u0107ala nezadovoljno i gotovo prisiljeno pristajala na kompromisne telefonske pozive, \u0161to zasigurno ne doprinosi zdravom odnosu.<\/p>\n\n\n\n

5. Kritika na na\u010din kao da se obra\u0107ate djetetu<\/h3>\n\n\n\n

Iznosite li svom odraslom djetetu primjedbe koje ga podsje\u0107aju na komentare iz djetinjstva? Osje\u0107ate li se slobodnima re\u0107i mu da se udebljalo ili da ne izgleda ba\u0161 najbolje? Djeca ne vole takve opaske, a odrasla djeca jo\u0161 i manje. Iako se roditeljima mo\u017ee \u010diniti prirodnim iznositi takve komentare, odraslo dijete ih mo\u017ee do\u017eivjeti kao nametljive i neprikladne.<\/p>\n\n\n\n

Kako se sla\u017eete s djecom? Zanima nas va\u0161a pri\u010da, pi\u0161ite nam na ovu temu.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n

\u017delite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i vi\u0111enje ove teme s nama i na\u0161im \u010ditateljima, mo\u017eete to u\u010diniti putem web obrasca Povjerljivo<\/a>. Napi\u0161ite svoju pri\u010du!<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ponekad je najte\u017ei korak u popravljanju odnosa s odraslom djecom prepoznavanje vlastite uloge u tom udaljavanju. No, razumijevanje dubljih uzroka sukoba i spremnost na osobnu promjenu klju\u010dni su za obnovu i izgradnju zdravijeg odnosa, sla\u017eu se psihoterapeuti.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":100388,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3532],"class_list":["post-132020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-roditelji-i-djeca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132020"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":132085,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132020\/revisions\/132085"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/100388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=132020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=132020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}