{"id":132815,"date":"2025-04-09T11:32:45","date_gmt":"2025-04-09T09:32:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=132815"},"modified":"2025-04-09T11:33:12","modified_gmt":"2025-04-09T09:33:12","slug":"bolje-obrazovanje-spasava-mirovine-vise-produktivnosti-vise-staza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/04\/bolje-obrazovanje-spasava-mirovine-vise-produktivnosti-vise-staza\/","title":{"rendered":"Bolje obrazovanje spa\u0161ava mirovine: Vi\u0161e produktivnosti, vi\u0161e sta\u017ea"},"content":{"rendered":"\n<p>Nedavno objavljeno istra\u017eivanje <strong>Mikkoa Myrskyl\u00e4e<\/strong>, ravnatelja Instituta Max Planck za demografska istra\u017eivanja (MPIDR) u njema\u010dkom Rostocku, pokazuje da ulaganja u obrazovanje mogu nadoknaditi utjecaj niske stope nataliteta na dugoro\u010dnu gospodarsku odr\u017eivost.<\/p>\n\n\n\n<p>Myrskyl\u00e4 i njegovi suradnici proveli su simulaciju koriste\u0107i podatke iz Finske. Prou\u010davali su kako gospodarstvo slabi u uvjetima vrlo niske stope fertiliteta i kako dodatna ulaganja u obrazovanje mogu nadoknaditi u\u010dinke manjeg broja novoro\u0111enih. Rezultati pokazuju da takva ulaganja pove\u0107avaju produktivnost radne snage, \u0161to nadokna\u0111uje njezinu manju brojnost.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jednostavna, ali u\u010dinkovita strategija<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovi znanstvenici pokazuju da ambiciozna, ali jednostavna strategija ulaganja u obrazovanje mo\u017ee u\u010dinkovito neutralizirati negativne posljedice manjeg broja radno sposobnih ljudi na makroekonomske pokazatelje poput optere\u0107enja mirovinskog sustava. Klju\u010dna ideja je zadr\u017eati ukupna ulaganja u obrazovanje na istoj razini, unato\u010d manjem broju djece godi\u0161nje, \u010dime se pove\u0107ava ulaganje po djetetu.<\/p><div id=\"mojev-3987026996\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Takva ulaganja ne samo da smanjuju mirovinski teret, ve\u0107 i produljuju radni vijek, pove\u0107avaju mirovine, pobolj\u0161avaju \u017eivot u starijoj dobi te poti\u010du dugovje\u010dnost. &#8220;Ulaganja u obrazovanje u razdobljima pada nataliteta mogu pobolj\u0161ati zdravlje i dobrobit pojedinaca, istovremeno ubla\u017eavaju\u0107i ekonomske izazove koje nosi smanjenje radne snage u zemljama s niskom stopom fertiliteta&#8221;, isti\u010de Myrskyl\u00e4.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Demografski izazovi tra\u017ee konkretne mjere<\/h3>\n\n\n\n<p>Glavni izazov niske stope nataliteta jest njezin dugoro\u010dni utjecaj na dobnu strukturu stanovni\u0161tva. Niska i opadaju\u0107a fertilnost ubrzava starenje populacije i smanjuje udio radno sposobnih osoba u odnosu na one izvan radne dobi. To je problem koji zahtijeva politi\u010dko djelovanje.<\/p>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanju objavljenom u presti\u017enom \u010dasopisu <em>Demography<\/em>, istra\u017eiva\u010di su simulirali umjeren porast ulaganja u obrazovanje po djetetu. Ukupna ulaganja u scenariju s niskom stopom nataliteta ostala su ista kao u onom s vi\u0161om stopom. &#8220;Na primjer, ako imamo 100 djece i ulo\u017eimo 100 eura po djetetu, ukupno ulaganje iznosi 10.000 eura. Ako broj djece padne na 80, i dalje ula\u017eemo 10.000 eura, ali sada 125 eura po djetetu\u201c, obja\u0161njava Myrskyl\u00e4. U finskoj simulaciji, dodatno ulaganje rezultiralo bi s otprilike dodatnom godinom obrazovanja po djetetu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Obrazovanija radna snaga \u2013 u\u010dinkovitija ekonomija<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Velik broj istra\u017eivanja pokazuje da je vi\u0161a razina obrazovanja korisna u mnogim aspektima \u017eivota&#8221;, ka\u017ee Myrskyl\u00e4. Vi\u0161e obrazovanje povezuje se s ve\u0107om produktivno\u0161\u0107u, duljim radnim vijekom, boljim zdravljem, duljim \u017eivotom i ve\u0107im osobnim zadovoljstvom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je radne snage manje, ali je ona produktivnija i dulje ostaje aktivna zbog vi\u0161eg obrazovanja, \u0161to se tada doga\u0111a s odr\u017eivo\u0161\u0107u mirovinskog sustava? Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da su izdaci za mirovine u odnosu na ukupnu masu pla\u0107a sli\u010dni kao u scenariju s vi\u0161om stopom nataliteta.<\/p>\n\n\n\n<p>To su ohrabruju\u0107e vijesti jer ve\u0107 godinama znamo koliko je te\u0161ko podi\u0107i natalitet isklju\u010divo obiteljskim politikama. &#8220;Globalne nesigurnosti, poput klimatskih promjena i gospodarske neizvjesnosti, sve vi\u0161e utje\u010du na odluke o roditeljstvu. Osim toga, smanjenje broja stabilnih veza tako\u0111er igra ulogu u padu fertiliteta&#8221;, ka\u017ee Myrskyl\u00e4. Ipak, obiteljske politike i dalje su klju\u010dne za dobrobit roditelja i djece, a njihov izostanak mo\u017ee dodatno negativno utjecati na natalitet.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Rezultati primjenjivi i na ostatak Europe<\/h3>\n\n\n\n<p>Finska je posebno zanimljiv slu\u010daj zbog brzog starenja stanovni\u0161tva, vrlo niske stope nataliteta i stagnacije (ili \u010dak pada) u obrazovanju u posljednjih 10-20 godina. To sugerira da bi dodatna ulaganja u obrazovanje u Finskoj mogla donijeti osobito velike koristi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vjerujemo da su na\u0161i nalazi op\u0107enito primjenjivi i na druge europske zemlje, osim ako ve\u0107 nije postignuta razina obrazovanja iznad koje daljnja ulaganja vi\u0161e ne pove\u0107avaju produktivnost. Nisam siguran postoje li takva mjesta pa vjerujem da se na\u0161i rezultati mogu dobro primijeniti i izvan Finske&#8221;, zaklju\u010duje Myrskyl\u00e4.<\/p>\n<div id=\"mojev-478189715\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se Europa bori s padom nataliteta, novo istra\u017eivanje nudi neo\u010dekivano rje\u0161enje. Ulaganja u obrazovanje mogu nadoknaditi manjak radne snage. Umjesto kvantitete, cilj je kvaliteta radnika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":78196,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1779,18,550],"class_list":["post-132815","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-istrazivanje","tag-mirovine","tag-obrazovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132815","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132815"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132815\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":132820,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132815\/revisions\/132820"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/78196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132815"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=132815"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=132815"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}