Hrvatska ima vi\u0161e od 1,2 milijuna umirovljenika, a me\u0111u njima zna\u010dajan je broj onih koji su u mirovinu oti\u0161li prije propisane dobi. Prijevremeno umirovljenje \u010desto je i me\u0111u novim umirovljenicima koji ka\u017eu da \u017eele u\u017eivati u preostalim zdravim godinama \u017eivota, usprkos mizernim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n
No, ispunjava li mirovina o\u010dekivanja i jesu li umirovljenici zaista sretni? Jedno ameri\u010dko istra\u017eivanje (Schroders<\/em>) ka\u017ee da je samo \u010detiri posto umirovljenika istinski sretno, a jednak je broj onih koji tvrde da su upali u najve\u0107u no\u0107nu moru. Ostali su negdje izme\u0111u. Da biste izbjegli zlu umirovljeni\u010dku sudbinu, donosimo pet naj\u010de\u0161\u0107ih pogre\u0161aka koje ljudi rade prilikom odlaska u mirovinu uz savjete kako ih izbje\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Mnogi zami\u0161ljaju mirovinu kao jasan rez. Danas se probudite i odete na posao, a sutra ve\u0107 le\u017eite u njihaljci i gledate travu kako raste. Takav nagli prijelaz mo\u017ee biti i financijski rizi\u010dan i emocionalno destabiliziraju\u0107i. Umjesto toga, preporu\u010duje se takozvano umirovljenje u etapama.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, uz smanjenje satnice ili uz freelance <\/em>posao. Dakako, ovo je opcija za one koji su izgradili karijere te mogu raditi posao koji ih ispunjava i daje im osje\u0107aj svrhe pri \u010demu se lagano privikavaju na mirovinski re\u017eim.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto pi\u0161emo o penzionerima koji su odlu\u010dili dignuti sidro i oti\u0107i na drugi kraj svijeta. Rije\u010d je o posebnim ljudima avanturisti\u010dkog duha. Ve\u0107ina nas \u017eeli biti u sigurnom okru\u017eenju, nadomak obitelji i prijateljske mre\u017ee koju smo gradili cijeli \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Umirovljenici koji \u017eive u blizini svoje odrasle djece dvostruko su sretniji, pokazuju neka istra\u017eivanja. Zemljopisna udaljenost mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja usamljenosti i propu\u0161tenih obiteljskih trenutaka. Zato u planove za mirovinu valja uzeti u obzir gdje \u017eive djeca i unuci, a ako se ipak odlu\u010dite na preseljenje, birajte mjesta s lako dostupnim aktivnostima i jakom umirovljeni\u010dkom zajednicom. Planirajte redovne posjete obitelji i odr\u017eavajte aktivnu komunikaciju.<\/p>\n\n\n\n Mnogi se umirovljenici oslanjaju isklju\u010divo na dr\u017eavnu mirovinu i ne\u0161to \u0161tednje koju su natalo\u017eili tijekom radnog vijeka. Me\u0111utim, raznolikost izvora prihoda pove\u0107ava financijsku sigurnost i osje\u0107aj slobode.<\/p>\n\n\n\n Zato bi prije mirovine trebalo osigurati vi\u0161e izvora prihoda. Mogu to biti najam nekretnine, dividende, dionice, povremeni rad ili privatne mirovinske \u0161tednje. Umirovljenici koji imaju velike nekretninske \u0161tednje; primjerice ogromnu vi\u0161ekatnicu u kojoj \u017eive, mogu razmisliti i o stavljanju dijela takve nekretnine u najam. <\/p>\n\n\n\n \u010cak i u dr\u017eavama s razvijenim i dostupnim javnim zdravstvom valja planirati izvanredne tro\u0161kove. Pla\u0107anje dijagnostike u privatnim zdravstvenim ustanovama ni u Hrvatskoj vi\u0161e nije iznimka, ve\u0107 je prihva\u0107eno pravilo.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na svoje zdravstveno stanje, informirajte se o dopunskim policama osiguranja i odaberite najbolju za vas. Ra\u010dunajte da osnovno osiguranje mo\u017eda ne\u0107e pokrivati sve tro\u0161kove i da je dopunsko osiguranje \u010desto neophodno.<\/p>\n\n\n\n Pru\u017eanje pomo\u0107i djeci prirodno je, no kada to ugro\u017eava osobnu financijsku sigurnost, dugoro\u010dno \u010dini vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Istra\u017eivanja pokazuju da su umirovljenici koji redovito financijski poma\u017eu svojoj odrasloj djeci – uglavnom nesretni. <\/p>\n\n\n\n Postavite jasne financijske granice. Poti\u010dite neovisnost i odgovornost kod djece. Kada darujete i poma\u017eete, neka to bude u mjeri koja vas ne\u0107e financijski destabilizirati i gurnuti u neizvjesnost. Financijski stres jedan je od najve\u0107ih stresova u starijoj dobi i izravno smanjuje kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n1. Prerani prekid rada bez prijelaznog razdoblja<\/h3>\n\n\n\n
2. Preseljenje daleko od djece i unu\u010dadi<\/h3>\n\n\n\n
3. Oslanjanje na jedan izvor prihoda<\/h3>\n\n\n\n
4. Zanemarivanje tro\u0161kova zdravstvene za\u0161tite<\/h3>\n\n\n\n
5. Pretjerana financijska pomo\u0107 odrasloj djeci<\/h3>\n\n\n\n