{"id":13427,"date":"2018-03-19T08:38:29","date_gmt":"2018-03-19T07:38:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=13427"},"modified":"2018-03-19T08:41:19","modified_gmt":"2018-03-19T07:41:19","slug":"drugi-mirovinski-stup-je-urok-problema-a-ne-rjesenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/03\/drugi-mirovinski-stup-je-urok-problema-a-ne-rjesenje\/","title":{"rendered":"‘Drugi mirovinski stup je uzrok problema, a ne rje\u0161enje’"},"content":{"rendered":"

Mirovinci glasno vode kampanju za porast iz\u00addvajanja u drugi stup sa 5 na 10 posto! Bit \u0107e to zadnji \u010davao u kov\u010deg mirovinskog sustava, pi\u0161e predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong> za Glas umirovljenika<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Nakon \u0161to su po\u010detkom 2018. objav\u00adljeni podaci po kojima je imovina obve\u00adznih mirovinskih fondova dosegla 92 milijarde kuna, od \u010dega je 25 milijardi kuna \u201ezarada” tih fondova, agitprop ma\u00ad\u0161inerija financijske industrije ustvrdila je kako je postalo razvidno da \u201eHrvat\u00adska ima nov\u010dani ‘bazen’ koji predstavlja stabilnost za budu\u0107e umirovljenike”. K tome bezobrazno tvrde kako je, s druge strane, prvi mirovinski stup u debelom minusu, pa se na godi\u0161njoj razini iz po\u00adreza ispla\u0107uje gotovo polovica mirovi\u00adna. Ne ka\u017eu pravu istinu: da je najve\u0107i dio manjka za isplatu radni\u010dkih mirovi\u00adna, stvoren upravo time \u0161to je od 2002. godine uveden drugi obvezni mirovin\u00adski stup tako \u0161to je od 20 posto mirovin\u00adskog doprinosa za prvi javni stup me\u0111u- generacijske solidarnosti otkinuto pet posto, jedna \u010detvrtina.<\/p>\n

Ne ka\u017eu da je onda ta jedna \u010detvrtina dr\u017eavnog novca predana na upravljanje mirovinskim fondovima pri (stranim) bankama, a posljedi\u010dno se dr\u017eavi pove\u00ad\u0107ao manjak u radni\u010dkom mirovinskom fondu, pa su morali posu\u0111ivati razliku za isplatu mirovina od banaka. I onda su im banke posudile taj isti novac, ali uz debele kamate od 5-7 posto. I tako su strane banke kamatarile Hrvatsku. No, o tome se \u0161uti, mediji su tako\u0111er sufinan\u00adcirani od banaka i na snazi je neslu\u017ebe\u00adna cenzura.<\/p>\n

Najve\u0107a prijevara u Hrvata<\/h3>\n

Saborski zastupnik dr.sc. Branimir Bunjac<\/strong> (\u017divi zid) iskoristio je prigodu u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima 13. velja\u010de 2017. i odr\u017eao kratko predava\u00adnje o drugom mirovinskom stupu, na\u00adzvav\u0161i ga jednom od ve\u0107ih prijevara u samostalnoj Hrvatskoj, pa \u010dak o plja\u010dki stolje\u0107a. \u00a0\u00a0Objasnio je, gotovo u\u010diteljskim gardom, kako se sustav mirovinskog osiguranja u \u00a0\u00a0Hrvatskoj sastoji se od tri stupa, od kojih su prva dva obavezni, a tre\u0107i je dobrovoljan.<\/p>\n

A onda je Bunjac naglasio kako se s vremenom pokazalo da reforma, ne samo da \u00a0nije rije\u0161ila problem mirovina, nego ga je potencijalno jo\u0161 i uve\u0107ala. Naime, pokazalo se kako bi za uspjeh drugog stupa potencijalno trebalo is\u00adpuniti jo\u0161 niz uvjeta koji su u praksi ne\u00adostvarivi, a to su konstantni rast BDP-a, s tim da bi rast BDP-a trebao biti vi\u0161i od kamata koje pla\u0107amo na javni dug, pa zatim konstantni rast zaposlenosti i \u010dvr\u0161\u0107i nadzor nad bankama, pogotovo nad HNB-om u vidu ukidanja valutne klauzule i dovo\u0111enja kune u realni te\u00ad\u010daj. Lo\u0161e vlade su, me\u0111utim, u\u010dinile da u usporedbi s 1991. godinom Hrvatska danas ima 400.000 zaposlenih manje i 300.000 umirovljenika vi\u0161e.<\/p>\n

Reketarenje dr\u017eave<\/h3>\n

Mi zaklju\u010dujemo, dakle, da je dru\u00adgi mirovinski stup uzrok, a ne rje\u0161enje problema. Eto za\u0161to. Ve\u0107 smo rekli da dr\u017eava svake godine pet posto prora\u00ad\u010dunskih sredstava daje bankarima, a to iznosi oko pet milijardi kuna, odnosno od 2002. godine 85 milijardi kuna. Bu\u00adnjac obrazla\u017ee: \u201eDa bi isplatila mirovine iz prvog stupa, dr\u017eava se mora zadu\u00ad\u017eivati. Na to zadu\u017eenje dr\u017eava mora pla\u0107ati kamatu. S obzirom na ulaganja u drugi stup, dolazi do pove\u0107anja jav\u00adnog duga. Od uvo\u0111enja drugog stupa, samo zahvaljuju\u0107i njemu, javni dug je porastao za jednu tre\u0107inu, a Hrvatskoj je sru\u0161en kreditni rejting, a po\u0161to je on sru\u0161en porasle su kamate na sve kredi\u00adte, a ne samo na one koje dr\u017eava di\u017ee za drugi stup. S obzirom da je sru\u0161en kreditni rejting, da su porasle kamate do\u0161lo je do usporavanja rasta BDP-a. S obzirom da je usporen rast BDP-a do\u0161lo je do pove\u0107anja nezaposlenosti, a s ob\u00adzirom da je do toga do\u0161lo, mladi su se iselili van. To je dovelo do toga da su se pove\u0107ali porezi i tro\u0161arine”, zaklju\u010dio je.<\/p>\n

\"\"

Jasna A. Petrovi\u0107 (foto. sandro Bura\/MojeVrijeme.hr9<\/p><\/div>\n

Taj izgubljeni novac se naziva tran\u00adzicijskim tro\u0161kom uvo\u0111enja drugog stupa, a u Hrvatskoj, kad mu se prido\u00addaju i enormni tro\u0161kovi administrativ\u00adnih tro\u0161kova koje progutaju banke i fond-menad\u017eeri, dolazimo do gubitka 1,6 posto BDP-a godi\u0161nje, \u0161to iznosi do sada oko 89 milijardi kuna. Jednostav\u00adna matematika. Drugi mirovinski stup je ogroman krpelj na javnim financija\u00adma, \u010ditav lanac negativnih posljedica, koji ispija i truje krv cijelog mirovin\u00adskog i dru\u0161tvenog sustava. Zna\u010di, 70 milijardi je do sada upla\u0107eno u drugi stup, a dr\u017eavu to ko\u0161ta oko 90 milijardi tranzicijskog tro\u0161ka. \u00a0\u00a0Fond-menad\u017eeri imaju visoke pla\u0107e i bonuse, oko 100 do 150 tisu\u0107a eura godi\u0161nje, luksuzne automobile s grijanim sjedalima, te otvorene ra\u010dune za reprezentaciju. To se zove administrativni tro\u0161ak uprav\u00adljanja. I o\u010dito je da su drugi mirovin\u00adski fondovi pojeli supstancu, a k tome ugrozili mirovinski sustav jer je poten\u00adcijalna mirovina prvih sretnika iz prvog i drugog stupa za oko tre\u0107inu ni\u017ea, nego da su ostali samo u prvom stupu. Ludilo, zar ne?!<\/p>\n

\u0160to su u\u010dinile druge vlade<\/h3>\n

\u0160to su u\u010dinile Ma\u0111arska, Poljska, Slova\u010dka, Rumunjska – kad su otkrile koliko nerazumno visoke tranzicijske tro\u0161kove moraju pla\u0107ati, da bi im rastao javni dug, a mirovine u budu\u0107nosti bile manje? Ukinuli su obvezni mirovinski drugi stup i pretvorile ga u dobrovoljni. \u0160to su u\u010dinile \u010ce\u0161ka i Slovenija kad ih je Svjetska banka prisiljavala, kao i sve druge postsocijalisti\u010dke zemlje, da pri\u00adhvate obvezni drugi stup? Odbile su. U svim tim zemljama mirovine su vi\u0161e, a mirovinski i javni sustavi stabilniji.<\/p>\n

Zna\u010di, neke pametnije vlade na vri\u00adjeme su zaklju\u010dile kako mirovinski fond\u00a0nema nikakvu drugu funkciju nego da reketari dr\u017eavu kako bi sam od toga imao koristi. Na kraju, ono najgore od svega – mirovinski fondovi raspola\u017eu na\u0161im novcem na na\u010din kako se njima prohtije. Ula\u017eu novac u dionice, ali ne u dionice koje su vrijedne, nego u one dionice koje su njima u interesu, odno\u00adsno u interesu njihovih vlasnika odno\u00adsno banaka. Primjera radi, RBA banka kreditira Petrokemiju i onda ta banka preko mirovinskog fonda nalo\u017ei kup\u00adnju dionica Petrokemije kako bi vratila svoj vlastiti dug. \u201eZnate za koliko su mi\u00adrovinski fondovi kupili dionice Petroke\u00admije? Za 170 kn. Znate koliko danas vri\u00adjede? 11 kuna”, zaklju\u010dio je Bunjac. To je raspolaganje s na\u0161im novcem. Tko je i za\u0161to za stotine milijuna kuna kupovao dionice Agrokora? Po \u010dijem nalogu? Tko je kupovao dionice Credo ili Cen\u00adtar banke, Magme, Nexe, Ingre i cijelog niza propalih tvrtki gdje su se utro\u0161ili deseci milijardi kuna mirovina?<\/p>\n

I jo\u0161 jedna nevjerojatna stvar: ovaj propali sustav dr\u017ee i dalje na \u017eivotu upravo ljudi koji \u0107e imati, osim samih banaka, koristi od njega. To su oni koji imaju pla\u0107e ve\u0107e od desetak tisu\u0107a kuna mjese\u010dno, \u0161to zna\u010di da \u0107e kori\u00adsti imati saborski zastupnici i \u010dlanovi vlade, te zaposleni u farmaceutskoj i financijskoj industriji te telekomunika\u00adcijama. Oni vas agitpropovskim pro\u00advjerenim obrascima uvjeravaju kako je va\u017eno da podr\u017eavate drugi stup, iako od toga nemate koristi. Lobisti s dok\u00adtorskim titulama vi\u010du i skaku\u0107u na sva\u00adkoga tko bi se usudio re\u0107i kako car Tra\u00adjan ima kozje u\u0161i. Pri\u010daju da \u0107e partneri i potomci naslje\u0111ivati mirovine, no ne ka\u017eu da za slu\u010daj smrti prije 65. godi\u00adne – novac ostaje mirovinskom fondu.\u00a0Da je novac upla\u0107en u prvi stup ostao bi dr\u017eavi i barem za obiteljske mirovine.\u00a0Uvjeravaju vas da je rije\u010d o stvarnom novcu, no ne daju da svojom \u201eu\u0161te\u0111evi\u00adnom” stavite polog za kredit. Ne daju, jer tog novca i nema. Virtualan je.<\/p>\n

Zadnji \u010davao u kov\u010deg<\/h3>\n

No, ovih dana mirovinci skupom propagandom tvrde kako su u plusu unato\u010d padu Agrokora, ali paralelno gla\u00adsno vode kampanju za porast izdvajanja u drugi stup sa pet na 10 posto, kako tra\u017ei Damir Grbavac, predsjednik Udru\u00adge dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima, donedavni \u0161ef obveznog fonda RBA banke. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ponosno dodaje kako ve\u0107 sada imaju kumuliranih 26 posto godi\u0161njeg BDP-a u mirovinskim fondo\u00advima po \u010demu su, nakon \u0160vicarske, lider u Srednjoj Europi. Cvjeta od sre\u0107e Grba\u00advac, jer \u0107e mu i ova vlada biti blagona\u00adklona, te o\u010dekuje kako \u0107e mu najavljena mirovinska reforma ispuniti \u017eelje.<\/p>\n

Ujedno, ugledni bankar bi htio da se da postoje\u0107e mirovine jo\u0161 vi\u0161e sma\u00adnje, kao i redistributivna prava u prvom javnom stupu. Isti\u010de da je problem tog stupa u disproporciji upla\u0107enih dopri\u00adnosa i generiranih prava, demograf\u00adskih trendova, niskog stupnja zaposle\u00adnosti, pa i prisutnosti porezne evazije koja se reflektira i u manjim doprino\u00adsima za mirovine. I dodaje kako su ob\u00advezni mirovinski fondovi dio rje\u0161enja ovog problema, njihovo postojanje ne mo\u017ee samo za sebe rije\u0161iti problem, a koliko mo\u017ee doprinijeti rje\u0161avanju, ovi\u00adsi o tempu pove\u0107anja stope doprinosa.<\/p>\n

Istina, pak, glasi – mirovinski fondo\u00advi kamatare dr\u017eavu. Pojeli su 26 posto bruto doma\u0107eg proizvoda. Drugi mi\u00adrovinski stup je krpelj javnih financija i svih sada\u0161njih i budu\u0107ih umirovljenika. Zadnji \u010davao u kov\u010deg mirovinskog su\u00adstava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to su u\u010dinile Ma\u0111arska, Poljska, Slova\u010dka, Rumunjska? Ukinule su obvezni mirovinski drugi stup i pretvorile ga u dobrovoljni. \u010ce\u0161ka i Slovenija odbile su obvezni drugi stup? Odbile su. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10710,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1133,684,18],"class_list":["post-13427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-drugi-stup","tag-jasna-petrovic","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13427"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13427\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}