{"id":135382,"date":"2025-05-16T10:05:43","date_gmt":"2025-05-16T08:05:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=135382"},"modified":"2025-05-16T10:07:11","modified_gmt":"2025-05-16T08:07:11","slug":"psihijatar-otkriva-6-razloga-zasto-neki-ljudi-govore-samo-o-sebi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/05\/psihijatar-otkriva-6-razloga-zasto-neki-ljudi-govore-samo-o-sebi\/","title":{"rendered":"Psihijatar otkriva 6 razloga za\u0161to neki ljudi govore samo o sebi"},"content":{"rendered":"\n<p>Forenzi\u010dki psihijatar iz Londona, <strong>dr. Sohom Das<\/strong> otkriva \u0161est psiholo\u0161kih razloga za\u0161to neki ljudi govore isklju\u010divo o sebi. &#8220;Svi smo upoznali i dosa\u0111ivali se uz ljude koji govore samo o sebi. U mojoj se praksi pokazalo da postoji sedam klju\u010dnih mogu\u0107ih psiholo\u0161kih razloga koji obja\u0161njavaju takvo pona\u0161anje. Smatram da je ovo jedna od najneugodnijih osobina u razgovoru i dobro je nau\u010diti usmjeravati takve razgovore i naravno, korigirati sebe&#8221;, rekao je za <a href=\"https:\/\/www.dailymail.co.uk\/femail\/index.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><em>DailyMail<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Narcizam<\/h3>\n\n\n\n<p>Dr. Das navodi da je narcizam vjerojatno naj\u010de\u0161\u0107i razlog zbog kojeg ljudi govore samo o sebi. &#8220;Pojedinci s narcisti\u010dkim crtama li\u010dnosti \u010desto imaju prenagla\u0161eni osje\u0107aj vlastite va\u017enosti i duboku potrebu za divljenjem. Oni razgovore ne do\u017eivljavaju kao dvosmjernu ulicu u kojoj se me\u0111usobno zabavljamo, educiramo ili povezujemo, \u010dak ni kao priliku da se stari prijatelji ponovno zbli\u017ee. Vide ih isklju\u010divo kao prostor za hvalisanje, bez zanimanja za tu\u0111e poglede&#8221;, isti\u010de.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nedostatak empatije<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Ljudi koji imaju pote\u0161ko\u0107a s empatijom te\u0161ko razumiju ili uzimaju u obzir osje\u0107aje i iskustva sugovornika koji se dosa\u0111uje&#8221;, tvrdi psihijatar. Dodaje da im je glavni fokus njihov unutarnji svijet i njihove potrebe. Iako postoji preklapanje s narcizmom, nije rije\u010d o istom jer je narcizam pokazivanje i potreba za divljenjem, dok nedostatak empatije zna\u010di jednostavno izostanak zanimanja za probleme i mi\u0161ljenja drugih.<\/p><div id=\"mojev-1238866854\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nesigurnost<\/h3>\n\n\n\n<p>Iznena\u0111uju\u0107e, egocentri\u010dno pona\u0161anje ponekad proizlazi iz duboke nesigurnosti. Konstantno samopromoviranje mo\u017ee biti poku\u0161aj tra\u017eenja potvrde i odobravanja, kompenzacija za osje\u0107aj manje vrijednosti. &#8220;Mo\u017eda vam ta osoba djeluje kao apsolutni narcist, ali zapravo je posve suprotno jer se kod narcizma osoba osje\u0107a nadmo\u0107no, a nesigurna osoba pretjeruje jer se osje\u0107a inferiorno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Slabe socijalne vje\u0161tine<\/h3>\n\n\n\n<p>Neki ljudi jednostavno nemaju razvijene socijalne vje\u0161tine za obostrano vo\u0111enje razgovora. Te\u0161ko im je razumjeti dru\u0161tvene signale, naizmjeni\u010dno sudjelovati u razgovoru i iskazivati iskren interes za druge. &#8220;Na primjer, neki ljudi s autizmom imaju pote\u0161ko\u0107a u prepoznavanju signala druge osobe da \u017eeli ne\u0161to komunicirati. Ne ka\u017eem da to vrijedi za sve s autizmom, ali to je \u010desta osobina&#8221;, napominje psiholog.<\/p>\n\n\n\n<p>Alternativno, isti\u010de psiholog, mo\u017eda je rije\u010d o osobi koja se nikad nije socijalizirala. Mo\u017eda su imali neobi\u010dne roditelje i rijetko su se dru\u017eili, pa nikad nisu uvje\u017ebali umjetnost razgovora.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tra\u017eenje pa\u017enje<\/h3>\n\n\n\n<p>U nekim slu\u010dajevima, egocentri\u010dnost mo\u017ee biti na\u010din tra\u017eenja pa\u017enje i potvrde, ali ne nu\u017eno i divljenja. U tome se razlikuje od narcizma jer osoba ne mora tra\u017eiti divljenje, nego jednostavno \u017eeli da je se primijeti. Primjerice, klaun u dru\u0161tvu koji nema ni\u0161ta protiv da mu se rugaju sve dok ga se ne ignorira.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Depresija<\/h3>\n\n\n\n<p>Psihijatar navodi kako depresija tako\u0111er mo\u017ee biti razlog zbog kojeg netko govori isklju\u010divo o sebi. &#8220;Moram re\u0107i da je ovo rijedak slu\u010daj, ali depresija mo\u017ee dovesti do negativnih razmi\u0161ljanja i nihilisti\u010dkih pogleda.&#8221; Osoba tada stalno govori o svojim problemima i \u017eali se na \u017eivot, jednostavno zato \u0161to osje\u0107a toliki o\u010daj i tugu da to mora izbaciti iz sebe, kao oblik pro\u010di\u0161\u0107enja. U takvim slu\u010dajevima, osoba mo\u017ee biti toliko pesimisti\u010dna da je nije briga ho\u0107e li vam biti dosadna u razgovoru.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dosadni ste sugovorniku<\/h3>\n\n\n\n<p>Psihijatar za kraj navodi jo\u0161 jedan razlog koji je uo\u010dio u svojoj praksi: neki ljudi govore samo o sebi jer ste im dosadni. Mo\u017eda je ta osoba u drugim dru\u0161tvenim situacijama \u0161armantna i komunikativna, ali od vas dobiva jako malo jer mo\u017eda nikad ne otkrivate ni\u0161ta osobno, mo\u017eda su vam mi\u0161ljenja bezli\u010dna, \u010dak i neugodna pa jednostavno popunjavaju ti\u0161inu i prazninu u razgovoru.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n<div id=\"mojev-2387477552\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki ljudi stalno govore samo o sebi i to ne bez razloga. Forenzi\u010dki psihijatar iz Londona analizira psiholo\u0161ke uzroke ovog pona\u0161anja, otkrivaju\u0107i kako iza njega ne stoje samo ta\u0161tina i narcizam, ve\u0107 i nesigurnost, lo\u0161e socijalne vje\u0161tine i duboko potisnuta tuga.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":135414,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1536,345],"class_list":["post-135382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-konverzacijski-narcisi","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=135382"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135382\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":135416,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135382\/revisions\/135416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/135414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=135382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=135382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=135382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}