Zamisao da se nakon odre\u0111enog broja radno aktivnih godina i dosegnute starosti mo\u017eete povu\u0107i u \u201emir\u201c i u\u017eivati u ostatku \u017eivota koliko-toliko financijski zbrinuti, prisutna je jo\u0161 od 18. stolje\u0107a. Dakle, rije\u010d je o konceptu koji i nije tako star i za kojim prije 18. stolje\u0107a i nije bilo potrebe jer je ljudski vijek bio dug tek \u010detrdesetak godina, u najboljim slu\u010dajevima. Ljudi su, mahom, umirali od zaraznih bolesti pospje\u0161enih siroma\u0161tvom i rijetko je tko iscrpio svoj \u017eivotni potencijal starenjem.<\/p>\n
No svojevrsna mirovina, renta, potpora ili naknada, kako su je zvali, bila je poznata i prije tog vremena, prvenstveno za one koji su zadu\u017eili dr\u017eavu, poput vojnika i njihovih udovica. Rije\u010d je o novcu koji se ispla\u0107ivao iz dr\u017eavne blagajne, a ne iz mirovinskog osiguranja.<\/p>\n
I prve mirovine u na\u0161im krajevima dodjeljivane su pojedinim kategorijama dr\u017eavnih slu\u017ebenika ili pak vojnika, odnosno \u010dlanovima njihovih obitelji. \u201eTako Nikola \u0160krlec Lomni\u010dki, najvi\u0161i dr\u017eavni du\u017enosnik u slu\u017ebi carice Marije Terezije<\/strong> u drugoj polovini 18. stolje\u0107a u hrvatskim krajevima, u svom Projectumu legumu<\/em> spominje takozvane udovi\u010dke blagajne iz kojih se trebaju pla\u0107ati mirovine siroma\u0161nim udovicama ni\u017eih dr\u017eavnih slu\u017ebenika.<\/p>\n \u0160krlec upozorava da udovice plemi\u0107a, koji su kao posebno dodijeljenu im \u010dast od strane vladara obavljali javnu slu\u017ebu, ne trebaju primati mirovinu jer, budu\u0107i da su plemenitog roda, imaju feudalne posjede i povlastice, pa im nije potrebna dr\u017eavna potpora\u201c, navodi u znanstvenom radu \u201eHrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive\u201c profesor Pravnog fakulteta dr.\u00a0Vladimir Puljiz<\/strong>.<\/p>\n 1850. godine, utemeljena je \u201eZaklada Jela\u010di\u0107 \u2013 Bana\u201c s ciljem da bude \u201ena potporu vojnicima koji su onemo\u0107ali i siroma\u0161nim obiteljima vojnika koji su pali pred neprijateljem ili umrli u ratnoj slu\u017ebi\u201c. Nadalje, navodi se da je rije\u010d o vojnicima \u201eiz kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slovenije te iz srpske Vojvodine i iz vojni\u010dke krajine\u201c.<\/p>\n Prvo mirovinsko osiguranje u kojega su upla\u0107ivali radnici, ali i poslodavci, uvedeno je u Njema\u010dkoj 1889. godine. u okviru tzv. bizmarkovih reformi. I od tuda se pro\u0161irilo kontinentom. Krajem 19. stolje\u0107a i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, do\u0161lo je i do podru\u010dja Hrvatske.<\/p>\n No ne\u0161to prije toga, iz Puljizova rada mo\u017eemo pro\u010ditati da je 1870. godine u Narodnim novinama objavljen zakon koji je uredio mirovno osiguranje dr\u017eavnih slu\u017ebenika i podvornika kao i \u010dlanova njihovih obitelji. Poticaj za to bilo je osnivanje udruga uzajamne pomo\u0107i, takozvanih bratinskih blagajni, koje su prvi organizirali rudari, profesija izlo\u017eena najve\u0107im pogibeljima. Propisano je da dvije tre\u0107ine doprinosa u bratinske blagajne upla\u0107uju radnici, a jednu tre\u0107inu poslodavci.<\/p>\n Blagajne su potom osnivali \u017eeljezni\u010dki, gra\u0111evinski i tipografski radnici. \u201eVrijedi spomenuti da su prije Prvog svjetskog rata hrvatske banke, prvenstveno one sa sjedi\u0161tem u Zagrebu, tako\u0111er organizirale vlastite zaklade iz kojih su svojim namje\u0161tenicima osiguravale skromne mirovine.<\/p>\n Takva su socijalna davanja imala razli\u010dite nazive: ‘mirovinama’ su nazivana davanja koja su ostvarivali javni i dr\u017eavni slu\u017ebenici, a ‘rente i potpore’ su dobivali drugi slu\u017ebenici. ‘Rente’ su se davale za slu\u010daj invalidnosti uslijed nesre\u0107e na poslu, a ‘potpore’ su ispla\u0107ivane temeljem op\u0107eg mirovinskog osiguranja u slu\u010daju starosti i iznemoglosti\u201c, pi\u0161e profesor Puljiz.<\/p>\n Tijekom Prvog svjetskog rata zbog velike in\ufb02acije, a potom zbog propasti Austro-Ugarske Monarhije, mirovinski fondovi osiguranja radnika i slu\u017ebenika uglavnom su propali.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rije\u010d je o konceptu koji i nije tako star i za kojim prije 18. stolje\u0107a i nije bilo potrebe jer je ljudski vijek bio dug tek \u010detrdesetak godina, u najboljim slu\u010dajevima. Ljudi su, mahom, umirali od zaraznih bolesti pospje\u0161enih siroma\u0161tvom i rijetko je tko iscrpio svoj \u017eivotni potencijal starenjem.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[18,1156],"class_list":["post-13931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-mirovine","tag-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13931"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13931\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Njema\u010dka je za\u010dela mirovinsko osiguranje<\/h3>\n
I druge bran\u0161e su prihvatile bratske blagajne<\/h3>\n
Inflacija i rat su odnijeli sve<\/h3>\n