{"id":139805,"date":"2025-08-21T16:18:37","date_gmt":"2025-08-21T14:18:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=139805"},"modified":"2025-08-21T16:20:32","modified_gmt":"2025-08-21T14:20:32","slug":"psihicke-posljedice-skrbi-za-voljenu-osobu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/08\/psihicke-posljedice-skrbi-za-voljenu-osobu\/","title":{"rendered":"Izgaranje: Psihi\u010dke posljedice skrbi za voljenu osobu"},"content":{"rendered":"\n<p>A kako ste vi? Pitanje je to koje se vrlo rijetko postavlja onima koji su u nezavidnoj situaciji da nekome svome pru\u017eaju dugotrajnu njegu.<\/p>\n\n\n\n<p>Bilo da se radi o djeci koja njeguju stare i bolesne roditelje, supruzi koja njeguje svog supruga nakon mo\u017edanog udara ili bilo kojoj osobi na \u010dija je le\u0111a pala odgovornost pru\u017eanja njege nekoj bliskoj osobi, ti su ljudi pod velikim fizi\u010dkim i, mo\u017eda jo\u0161 i vi\u0161e, psihi\u010dkim optere\u0107enjem.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao prvo, te\u0161ko je gledati svoga bli\u017enjega kako pati. Drugo, njegovatelji \u010desto ne znaju koliko \u0107e sve to skupa trajati. I tre\u0107e, u tom \u010ditavom procesu njegovatelji \u010desto izgube sebe, uop\u0107e nemaju vremena za svoje potrebe \u0161to mo\u017ee dovesti do velikog stresa, a ponekad i izgaranja ili <em>burnouta<\/em>, stanja sli\u010dnog onome kad smo preoptere\u0107eni poslom i jednostavno vi\u0161e ne mo\u017eemo dalje, a moramo.<\/p><div id=\"mojev-1496598007\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Takvih neformalnih njegovatelja koji skrbe o nekome iako im to nije posao u Hrvatskoj ima oko pola milijuna. Oni rade od jutra do mraka (ponekad i nakon \u0161to mrak padne) i to bez ugovora, bez pla\u0107e, naj\u010de\u0161\u0107e bez edukacije i bez prava. Iako su oni stup dugotrajne skrbi, ve\u0107ina jo\u0161 uvijek koristi isklju\u010divo vlastite resurse i snalazi se u hodu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je pokazalo istra\u017eivanje &#8220;Neformalni njegovatelji osoba starije \u017eivotne dobi u Me\u0111imurskoj i Vara\u017edinskoj \u017eupaniji&#8221; autorice <strong>Aleksandre Toplek<\/strong>, velika ve\u0107ina (70,3 posto) osje\u0107a stres, a kao uzrok navode veliku odgovornost (66,7 posto). Posljedice su fizi\u010dka iscrpljenost, depresija, tuga, nedostatak koncentracije, osje\u0107aj zarobljenosti i op\u0107enito nedostatak vremena za sebe i svoje potrebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Isto istra\u017eivanje je pokazalo i da 57,8 posto neformalnih njegovatelja nema nikakvu pomo\u0107, dok 42,2 posto primatelja skrbi ne koristi dodatne usluge ve\u0107 u potpunosti ovise o svojim neformalnim njegovateljima, zna\u010di djeci, supru\u017enicima ili rodbini.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Psihi\u010dke posljedice dugotrajne njege<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Kad nam u bolnicu do\u0111u ljudi pitati za zdravlje svojih bli\u017enjih, o kojima ina\u010de \u010desto sami brinu kad nisu u bolnici, uvijek ih pitam kako su oni. To je silno va\u017eno jer dugotrajno njegovanje izaziva veliki stres&#8221;, ka\u017ee nam <strong>Tihana \u0110umi\u0107<\/strong>, magistra psihologije iz Op\u0107e bolnice Vara\u017edin.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodaje kako se naj\u010de\u0161\u0107e radi o tome da djeca brinu o roditeljima, ali i \u017eena o mu\u017eu, koji mo\u017eda i nije star ve\u0107 je do\u017eivio mo\u017edani udar ili obolio na neki drugi na\u010din. I da, njegovatelji su naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene. &#8220;Situacija u kojoj se djeca brinu za roditelje ili \u017eena za mu\u017ea, u na\u0161em se podneblju smatra normalnom. I jest normalna, no to ne zna\u010di da nije te\u0161ka i da ne treba potra\u017eiti pomo\u0107&#8221;, ka\u017ee \u0110umi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-139808\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/djumic.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Psihologinja Tihana \u0110umi\u0107 (foto: privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Ipak, ljudi su neskloni tra\u017eiti pomo\u0107 i to iz vi\u0161e razloga. Smatraju da se o bli\u017enje treba njegovati ako njihova bolest i dob to zahtijevaju i da je to jednostavno tako. Psihologinja \u0110umi\u0107 dodaje da je to posebno karakteristi\u010dno za na\u0161e podneblje i za manje sredine i da to nikome nije \u010dudno. No premda je to uobi\u010dajeno, ne zna\u010di da nije te\u0161ko.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, ljudi su ponekad skloni odbijati pomo\u0107 jer smatraju da samo oni svome bli\u017enjem mogu pru\u017eiti adekvatnu njegu. &#8220;Ponekad zato dolazi do razdora u obitelji jer, recimo, jedna sestra smatra da \u0107e se ona najbolje brinuti za roditelje i tu brigu ne prepu\u0161ta nikome drugome pa \u010dak ni drugoj bra\u0107i ili sestrama. Zbog toga mo\u017ee do\u0107i do napetosti u obiteljskim odnosima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sindrom Isusa Krista<\/h3>\n\n\n\n<p>Iz istog razloga, poja\u0161njava dalje psihologinja, ljudi ponekad odbijaju i pomo\u0107 profesionalnih njegovatelja jer smatraju da se ne\u0107e o njihovom bli\u017enjem brinuti tako dobro.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na to im ka\u017eem da su to profesionalni, \u0161kolovani njegovatelji kojima je to posao. Ljudi povezuju kvalitetu njege s ljubavlju za njegovanu osobu. To doista jest povezano. Ipak, profesionalni njegovatelji imaju specifi\u010dna znanja koja mogu biti vrlo korisna. Tako\u0111er, postoji i ne\u0161to \u0161to  nazivam &#8216;sindromom Isusa Krista&#8217;. Tomu su posebno skloni religiozni ljudi. Oni na neki na\u010din vole biti u ulozi \u017ertve i zato odbijaju pomo\u0107. Takvi ljudi iz toga imaju sekundarnu korist: namjerno se stavljaju u ulogu \u017ertve pa ih onda svi tap\u0161aju po le\u0111ima govore\u0107i im kako ih \u017eale jer im je tako te\u0161ko&#8221;, poja\u0161njava \u0110umi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>S dugotrajnom njegom bliske osobe op\u0107enito se bolje nose oni koji su i ina\u010de stabilni i bolje poslo\u017eeni u psiholo\u0161kom smislu. No u takvoj se ulozi bolje snalaze i religiozne osobe jer u vjeri imaju oslonac koji im puno poma\u017ee, navodi \u0110umi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, valja naglasiti da se kod oboljelih osoba \u010desto mijenja osobnost i ljudi, uslijed svog zdravstvenog stanja, postaju osorni i te\u0161ko \u0161to na njihovu okolini i, posebno njegovatelje, stavlja poseban teret. &#8220;Na to treba biti spreman&#8221;, ka\u017ee \u0110umi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Recimo, kod demencija se prvo gubi smisao humor pa ljudi \u010desto misle da im drugi govore iza le\u0111a, ogovaraju ih, ne mogu vi\u0161e prepoznati \u0161alu. Nadalje, rekla bih i da je za oboljele karakteristi\u010dan i osje\u0107aj krivnje te ljutnje. Te\u0161ko je gledati osobu koju poznajemo \u010ditav \u017eivot kako se mijenja i vi\u0161e nije ona koju smo poznavali. Bolesni ljudi \u010desto budu osorni i neugodni, no to treba shvatiti. To nisu oni, nego njihova bolest&#8221;, ka\u017ee psihologinja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ne ustru\u010davajte se potra\u017eiti pomo\u0107<\/h3>\n\n\n\n<p>A kako da se njegovatelj za\u0161titi od tog svog stresa? Treba znati postaviti granice. &#8220;Na primjer, kad netko ka\u017ee: Sad idem s prijateljicama u grad na kavu i nema ne \u010ditavo poslijepodne&#8217;, uvijek ka\u017eem: &#8216;Bravo, tako treba!&#8217; \u0160to je \u010dovjek samosvjesniji, znat \u0107e si postaviti granice&#8221;, obja\u0161njava na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n<p>No to mo\u017ee biti vrlo izazovno za takozvanu sendvi\u010d generaciju, odnosno osobe koje istovremeno brinu za stare i bolesne roditelje i za malu djecu i vlastito ku\u0107anstvo. Osigurati vrijeme za sebe kod ljudi u tako nezavidnom polo\u017eaju mo\u017ee biti logisti\u010dki vrlo te\u0161ko jer netko treba usko\u010diti i pomo\u0107i dok njih nema.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato u takvim slu\u010dajevima nije rijedak <em>burnout<\/em>, ili sindrom izgaranja; stanje emocionalne, fizi\u010dke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom i preoptere\u0107enjem, kojeg karakterizira osje\u0107aj iscrpljenosti, nezadovoljstva i tuge. Tada je nu\u017eno potra\u017eiti pomo\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>\u0110umi\u0107 upozorava kako se kod nas ljudi jo\u0161 uvijek ustru\u010davaju potra\u017eiti psiholo\u0161ku pomo\u0107: &#8220;Pogotovo u manjim sredinama. Kod doktora se ide ako si fizi\u010dki bolestan, a ako ide\u0161 kod psihologa, svi \u0107e te smatrati ludim.&#8221; Dodaje da je \u010dak i me\u0111u kolegama u bolnici do\u017eivjela da je \u010dudno gledaju i stalno misle da ona njih procjenjuje i ispituje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se mo\u017ee u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bi se to promijenilo i kako bi ljudi bili skloniji potra\u017eiti psiholo\u0161ku pomo\u0107, trebale bi se vi\u0161e anga\u017eirati institucije. &#8220;Trebale bi biti otvorenije i dostupnije te ljudima vi\u0161e davati do znanja kakvi su im sve oblici pomo\u0107i dostupni. Tako\u0111er, ljudi se ne bi trebali ustru\u010davati tra\u017eiti pomo\u0107. Ne zna\u010di da vam nije stalo do osobe koju njegujete ako priznate da vam je to te\u0161ko. A doista jest te\u0161ko, jer ta njega mo\u017ee trajati i vi\u0161e godina i zapravo ne znate kad \u0107e prestati. Zato ponekad, iako je to te\u0161ko re\u0107i, ljudi osjete olak\u0161anje kad osoba kojoj se pru\u017ea njega napokon ode. To je sve tako\u0111er ljudski&#8221;, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim tra\u017eenja pomo\u0107i od profesionalaca, ljudi si najvi\u0161e mogu pomo\u0107i ako oforme oko sebe kvalitetnu socijalnu strukturu. Jednostavnije re\u010deno, ako imaju dobre prijatelje kojima se mogu povjeriti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Naravno, ako je netko introvertan i nema toliko prijatelja, ne zna\u010di da se pod svaku cijenu mora dru\u017eiti i s ljudi ma koji mu ne odgovaraju, ali imati tu jednu prijateljicu kojoj se mo\u017ee\u0161 povjeriti i re\u0107i joj koliko ti j te\u0161ko je neprocjenjivo&#8221;, zaklju\u010duje psihologinja Tihana \u0110umi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-text-color\" style=\"color:#666666;font-size:0.8rem\">Ovaj prilog je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroni\u010dke medije.<\/p>\n<div id=\"mojev-2221920555\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Briga za bolesnog \u010dlana obitelji u na\u0161em podneblju \u010desto se podrazumijeva kao ne\u0161to normalno, no to ne zna\u010di da nije te\u0161ko, poru\u010duje psihologinja Tihana \u0110umi\u0107 iz Op\u0107e bolnice Vara\u017edin. Obja\u0161njava da se njegovatelji, naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene, nerijetko iscrpljuju do granica izdr\u017eljivosti, a pritom se i dalje ustru\u010davaju potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107, iako je upravo to najva\u017enije da izbjegnu izgaranje i sa\u010duvaju vlastito zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":139888,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[3383,3292],"class_list":["post-139805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-burnout","tag-neformalni-njegovatelji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139805","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=139805"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139805\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":139891,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139805\/revisions\/139891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/139888"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=139805"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=139805"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=139805"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}