{"id":140510,"date":"2026-05-23T13:15:17","date_gmt":"2026-05-23T11:15:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=140510"},"modified":"2026-05-31T12:36:10","modified_gmt":"2026-05-31T10:36:10","slug":"smrdljivi-martini-napadaju-vrtove-ovo-mozete-uciniti-vec-sada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/05\/smrdljivi-martini-napadaju-vrtove-ovo-mozete-uciniti-vec-sada\/","title":{"rendered":"Smrdljivi martini napadaju vrtove: Ovo mo\u017eete u\u010diniti ve\u0107 sada"},"content":{"rendered":"\n

Krajem prolje\u0107a u hrvatskim vrtovima po\u010dinju prve \u017ealbe na smrdibube. Vrtlari ih naj\u010de\u0161\u0107e sve zovu smrdljivim martinima, iako se pod tim imenom obi\u010dno skrivaju dvije odvojene vrste stjenica: smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa)<\/em> i smrdljiva greta (Dolycoris baccarum)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u017divotni ciklusi su im sli\u010dni, \u0161tete rade na sli\u010dan na\u010din, ali se me\u0111usobno ne mije\u0161aju. Najprije ih primje\u0107ujemo u vrtu, na povr\u0107u, vo\u0107kama i ukrasnom bilju, a s prvim hladnijim danima po\u010dinju tra\u017eiti toplija skloni\u0161ta pa se sele prema ku\u0107ama, \u0161upama, gara\u017eama i drugim zatvorenim prostorima.<\/p>\n\n\n\n

Ime su dobili po mirisu koji ispu\u0161taju kad se osjete ugro\u017eenima. Taj neugodni obrambeni mehanizam trebao bi odbiti predatore, ali je jednako neugodan i vrtlarima koji ih poku\u0161avaju ukloniti s biljaka ili iz ku\u0107e. Suzbijanje je zahtjevno jer im odgovaraju vrtovi s bujnom vegetacijom, zapu\u0161teni rubovi parcela, hrpe biljnog otpada, drva i topli zaklonjeni prostori u kojima mogu prezimiti. Potpuno ih je nemogu\u0107e iskorijeniti, no brojnost im se mo\u017ee svesti na podno\u0161ljivu mjeru ako se djeluje na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\u010cekaju porast temperature<\/h2>\n\n\n\n

Nakon \u0161to temperature porastu u prolje\u0107e, po\u010dinju se buditi iz zimskog sna. \u017denke s vremenom po\u010dnu polagati jaja na svim biljkama koje su im dostupne. I li\u010dinke i odrasli oblici smrdljivih martina hrane se biljnim sokovima pa napadaju i povr\u0107e poput raj\u010dica, paprika, kukuruza, graha i drugih kultura. <\/p>\n\n\n\n

O\u0161te\u0107enja od njihovog uboda izgledaju kao ubodi igle okru\u017eeni \u017eutom ili zelenom bojom. Osim \u0161to nagr\u0111uju biljke i plodove, ovakva o\u0161te\u0107enja su “otvorena vrata” bakterijama i gljivicama koje mogu prouzro\u010diti totalnu \u0161tetu. Iako nekoliko martina u vrtu mo\u017eda ne\u0107e uzrokovati propast, najezda mo\u017ee u vrlo kratkom vremenu uni\u0161titi cijeli urod. \u0160to mo\u017eete u\u010diniti?<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eite vrt i okolna podru\u010dja \u010distima<\/h2>\n\n\n\n

Uredite zakorovljene povr\u0161ine koje martini koriste kao zaklon. Uklonite mjesta u kojima se rado borave poput hrpa starih dasaka, trupaca i sli\u010dnoga.<\/p>\n\n\n\n

Koristite prirodne repelente u vrtu<\/h2>\n\n\n\n

Budu\u0107i da pola\u017eu jaja na povrtnim biljkama, mo\u017eete isprobati prskanje kaolinskom glinom. To bi trebalo onemogu\u0107iti lijepljenje jaja\u0161aca na samu biljku, a i nerado se hrane na biljkama koje su prekrivene tankim slojem pra\u0161ine ili mulja.<\/p>\n\n\n\n

Prednost ovakve metode je ne\u0161kodljivost za ljude, a mana joj je \u0161to \u0107e dijelom sprije\u010diti “zaprljano” li\u0161\u0107e u obavljanju fotosinteze. Tako\u0111er, svaka obilnija ki\u0161a isprat \u0107e kaolin s biljke pa cijeli postupak valja ponoviti iznova. Hrvatski vrtlari \u010desto koriste i pepeo za ove potrebe kao i puderasto mljeveni kamen.<\/p>\n\n\n\n

Neki vrtlari tvrde da su otjerali smrdljive martine s gredica sade\u0107i lavandu, timijan i mentu izme\u0111u redova povr\u0107a. Tajna je, ka\u017eu, u hlapljivim uljima koje te biljke otpu\u0161taju, a koja nisu po volji smrdibubama. Zato pri svakom prolasku vrtom pro\u0111u rukom preko tih mirisnih biljki kako bi njihovi listovi u zrak otpustili \u0161to vi\u0161e eteri\u010dnog ulja.<\/p>\n\n\n\n

Naselite vrt saveznicima<\/h2>\n\n\n\n

Neprijatelj va\u0161eg neprijatelja je va\u0161 prijatelj. Da biste se prirodno rije\u0161ili smrdljivih martina, poku\u0161ajte me\u0111u povr\u0107em posaditi suncokrete i nevene. Te cvjetnice privla\u010de insekte koji se hrane martinovim jaja\u0161cima. Pa\u017eljivo koristite insekticide, jer oni ubijaju osice koje parazitiraju na smrdljivim martinima, a poma\u017eu kontrolirati i populacije kupusara, lisnih u\u0161iju i gusjenica raj\u010dice. Te osice mo\u017eete privu\u0107i u vrt sadnjom kopra, korijandra i komora\u010da, tvrde ljubitelji prirodnih metoda.<\/p>\n\n\n\n

Ako mo\u017eete nabaviti feromonske zamke, nabavite ih<\/h2>\n\n\n\n

Feromoni su hlape\u0107e tvari pomo\u0107u kojih ovi insekti komuniciraju i klju\u010dni su za parenje i razmno\u017eavanje. Jednom kada u\u0111u u zamku, ne mogu iza\u0107i i na kraju umiru. Postavite zamke u kro\u0161nje drve\u0107a i grmlja blizu ku\u0107e ili vrta u rano prolje\u0107e. Tako\u0111er, mo\u017eete objesiti zamke na kolce svakih 20 do 30 metara oko vrta.<\/p>\n\n\n\n

Ako ni\u0161ta drugo ne pomogne, izvucite te\u0161ku artiljeriju<\/h2>\n\n\n\n

Iako \u0107e se mnogi na sam spomen pesticida narogu\u0161iti, za tim nema potrebe. Na tr\u017ei\u0161tu postoje i organski insekticidi koji ne\u0107e u potpunosti rije\u0161iti problem, ali ga mogu svesti na prihvatljivu mjeru.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina njih djeluje na na\u010din da mehani\u010dki zatvore otvore za disanje na hitinskom oklopu kukaca. U ovoj skupini su primjerice neemovo ulje<\/strong> i obi\u010dna sapunica<\/strong>. \u017delite li ih potrovati, koristite sredstva na bazi prirodnog ili sinteti\u010dkog buha\u010da (piretrina)<\/strong>. Neki vrtlari kunu se djelotvornost namakanja duhana<\/strong> u vodi u koju se prije prskanja doda detergent. Naime, brojni industrijski pesticidi spadaju u takozvane nikotinoide. Drugi se pak zaklinju u \u010daj od \u010de\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n

Mogu li smrdljivi martini ozlijediti ljude? <\/h2>\n\n\n\n

Ne, iako pripadaju porodici stjenica, evoluirali su u smjeru sisanja biljnih sokova. Usprkos anegdotalnim pri\u010dama, entomolozi ka\u017eu da smrdljivi martini jednostavno nemaju rilo kojim bi mogli probosti ljudsku i \u017eivotinjsku ko\u017eu, a ni \u017ealac. (r)<\/em><\/p>\n\n\nNa\u0161a rubrika Vrt<\/strong> ima svoju Facebook grupu. Pridru\u017eite se ljubiteljima vrtlarstva, pohvalite se uspjesima, pitajte stru\u010dnjake, razmijenite savjete i inspirirajte se. \nKliknite ovdje<\/a> i postanite dio na\u0161e zajednice.<\/i>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se rije\u0161iti smrdljivih martina i smrdibuba u vrtu? Donosimo prakti\u010dne savjete za smanjenje njihove brojnosti i za\u0161titu povr\u0107a, vo\u0107a i doma.<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":75029,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3497],"tags":[3518,3507,55,960],"class_list":["post-140510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vrt","tag-smrdljivi-martini","tag-stetnici","tag-vrt","tag-vrtlarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/20"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140510"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140510\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":154061,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140510\/revisions\/154061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/75029"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}