{"id":140739,"date":"2025-09-08T09:11:42","date_gmt":"2025-09-08T07:11:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=140739"},"modified":"2025-09-08T09:11:43","modified_gmt":"2025-09-08T07:11:43","slug":"i-njemacke-mirovine-propadaju-sustav-se-mora-mijenjati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/09\/i-njemacke-mirovine-propadaju-sustav-se-mora-mijenjati\/","title":{"rendered":"I njema\u010dke mirovine propadaju: Sustav se mora mijenjati"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Djeca se uvijek ra\u0111aju.&#8221; Ovu re\u010denicu navodno je izrekao prvi njema\u010dki kancelar Konrad Adenauer, otac sedmero djece, kada je 1955. godine bilo rije\u010d o tome kakav mirovinski sustav treba dobiti Njema\u010dka. Pod Adenauerovim pritiskom odlu\u010deno je da se primjeni tzv. generacijski ugovor. To zna\u010di da radno aktivno stanovni\u0161tvo financira umirovljenike doprinosima od svoje pla\u0107e, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/prazna-blagajna-njema%C4%8Dkog-mirovinskog-osiguranja\/a-73893375\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Sustav je mogao funkcionirati samo ako stopa nataliteta ostane visoka, a o\u010dekivani \u017eivotni vijek nizak. Godine 1955. svaka je \u017eena statisti\u010dki gledano jo\u0161 uvijek ra\u0111ala 2,3 djeteta, a \u010desto i vi\u0161e. Ako se zbroje ro\u0111enja u tada\u0161njoj Saveznoj Republici i DDR-u, do kraja 60-ih svake se godine ra\u0111alo znatno vi\u0161e od milijun djece. Godine 1964. bilo ih je \u010dak 1,35 milijuna. Ova generacija, koja se od njema\u010dkog ujedinjenja 1990. naziva <em>bejbibumeri<\/em>, bila je demografski vrhunac.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Njema\u010dka ubrzano stari<\/h3>\n\n\n\n<p>No s po\u010detkom 70-ih godina nastupile su promjene; u\u010dinkovita kontracepcijska sredstva postala su skoro svima dostupna. Godine 1975. ro\u0111eno je na podru\u010dju obje Njema\u010dke samo jo\u0161 oko 785.000 djece. Od tada se taj broj nije znatno pove\u0107ao, a sada se upravo generacije s najvi\u0161e ro\u0111enih pribli\u017eavaju mirovini. Savezni zavod za statistiku izra\u010dunao je da \u0107e do 2039. tre\u0107ina svih sada jo\u0161 zaposlenih oti\u0107i u mirovinu. &#8220;Mla\u0111e dobne skupine broj\u010dano ne\u0107e mo\u0107i nadomjestiti <em>bejbibumere<\/em>&#8220;, stoji u priop\u0107enju Zavoda.<\/p><div id=\"mojev-1857401731\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;To dugoro\u010dno pove\u0107ava pritisak na socijalne sustave, jer manji broj obveznika pla\u0107anja doprinosa i poreza mora financirati vi\u0161e ljudi&#8221;, ka\u017ee <strong>Stefan Kooths<\/strong> iz Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) za novinsku agenciju Reuters. &#8220;To ukupno zao\u0161trava sukobe oko raspodjele.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zaposleni i poduze\u0107a, koji zajedno upla\u0107uju u mirovinsko osiguranje, morat \u0107e ra\u010dunati s rastu\u0107im doprinosima. To, ka\u017ee Kooths, \u010dini Njema\u010dku manje privla\u010dnim mjestom za ulaganja i kvalificiranu radnu snagu. Prijeti spirala silaznog kretanja; rast doprinosa i odlazak dobro kvalificiranih radnika, koji su u pravilu i vrlo mobilni, poja\u0161njava Kooths.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ne zamjerati se (starijim) bira\u010dima<\/h3>\n\n\n\n<p>Potrebne su ideje kako stabilizirati mirovinski sustav. Ve\u0107 godinama generacijski ugovor koji je uveo Adenauer vi\u0161e ne funkcionira. Godine 1962. \u0161est zaposlenih financiralo je jednog umirovljenika. Godine 2020. to je bilo 1,8 zaposlenih \u2013 s daljnjim padom. Mirovine se danas mogu financirati samo zato \u0161to dr\u017eava svake godine upla\u0107uje sve ve\u0107i iznos poreznog novca u mirovinsku blagajnu. Sada oko 100 milijardi eura godi\u0161nje. To je ve\u0107 me\u0111u najve\u0107im stavkama saveznog prora\u010duna, analizira <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/prazna-blagajna-njema%C4%8Dkog-mirovinskog-osiguranja\/a-73893375\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Na mogu\u0107i kolaps mirovinskog sustava upozorava se ve\u0107 dugo. No politika je malo toga u\u010dinila. S jedne strane, zato \u0161to se nije htjelo zamjeriti mnogim starijim bira\u010dima. S druge strane, u proteklih deset godina zabilje\u017een je demografski oporavak zahvaljuju\u0107i doseljavanju u Njema\u010dku. Ova savezna vlada je \u010dak oti\u0161la tako daleko da je fiksirala stopu prema kojoj se visina mirovine odre\u0111uje u odnosu na dotada\u0161nja primanja: na oko 48 posto i to \u017eeli odr\u017eati do 2031.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mirovinski sustav se mora reformirati<\/h3>\n\n\n\n<p>Unato\u010d suprotnim mi\u0161ljenjima, \u0161iroko je prihva\u0107en konsenzus da se mirovinski sustav mora reformirati. Pogotovo jer sve vi\u0161e umirovljenika ne mo\u017ee \u017eivjeti od svojih mirovina, budu\u0107i da one ovise o visini pla\u0107e. Tko je u \u017eivotu malo zara\u0111ivao, prima i nisku mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>U Njema\u010dkoj samo zaposleni u radnom odnosu moraju upla\u0107ivati dio prihoda u mirovinsku blagajnu. Stopa iznosi 18,6 posto i dijeli se pola-pola izme\u0111u poslodavaca i zaposlenika. Dr\u017eavni slu\u017ebenici, dakle zaposleni u javnoj slu\u017ebi, privatnici i neke druge skupine zanimanja oslobo\u0111eni su te obveze. Tako u Njema\u010dkoj u mirovinsku blagajnu upla\u0107uje samo 79 posto svih zaposlenih. Ve\u0107 nakon pet godina uplate stje\u010de se pravo na mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U drugim zemljama vi\u0161e novca u sustavu<\/h3>\n\n\n\n<p>Bi li se Njema\u010dka mogla ugledati na europske susjede? U Austriji postoji jedinstven obvezni sustav za gotovo sve zaposlene. 94 posto pla\u0107a mirovinske doprinose, koji iznose 22 posto od pla\u0107e. Od toga poslodavci pla\u0107aju 12 posto, a radnici 10 posto. Pravo na mirovinu stje\u010de se nakon 15 godina. Mirovine se moraju u cijelosti oporezivati.<\/p>\n\n\n\n<p>U Nizozemskoj svaki stanovnik, ovisno o tome koliko dugo \u017eivi u zemlji, ima pravo na osnovnu mirovinu. Za to zaposleni moraju upla\u0107ivati 17,9 posto svog prihoda u mirovinsko osiguranje. Dodatno, 90 posto zaposlenih zajedno s poslodavcima financira i tzv. radnu mirovinu. Dr\u017eava poti\u010de dodatnu privatnu mirovinsku \u0161tednju, ali je ona dobrovoljna.<\/p>\n<div id=\"mojev-4115184037\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Model koji je funkcionirao dok se ra\u0111alo vi\u0161e od milijun djece godi\u0161nje, danas je pod pritiskom. Bejbibumeri ulaze u mirovinu, natalitet je nizak, a na jednog umirovljenika dolazi sve manje zaposlenih.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":87881,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,127],"class_list":["post-140739","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-njemacka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140739"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":140741,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140739\/revisions\/140741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}