Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja 2025. donijela je niz promjena u sustavu, a najvi\u0161e pa\u017enje izazvalo je uvo\u0111enje takozvane 13. mirovine. Rije\u010d je o godi\u0161njem dodatku koji \u0107e se ispla\u0107ivati svim umirovljenicima, ali \u010dija visina ne\u0107e biti fiksna.<\/p>\n\n\n\n
Prema zakonu, dodatak \u0107e se izra\u010dunavati tako da se broj godina sta\u017ea pomno\u017ei s iznosom koji \u0107e svake godine u listopadu, nakon rebalansa prora\u010duna, odrediti Vlada RH. Ministarstvo mirovinskog sustava objasnilo je ranije da je takav model nu\u017ean radi \u201codr\u017eivosti i stabilnosti sustava\u201d, jer visina isplate mora ovisiti o trenutnim prora\u010dunskim mogu\u0107nostima, a ponajvi\u0161e o uspjehu turisti\u010dke sezone.<\/p>\n\n\n\n
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zahtijevao je da se za one umirovljenike s ni\u017eim primanjima nastavi s isplatama jednokratnih dodataka koje \u0107e sada zamijeniti jedna jedina takozvana 13. mirovina.<\/p>\n\n\n\n
“Nije isto i kad netko s mirovinom od 500 eura i 32 godine sta\u017ea dobije jednak iznos dodatka kao i npr. biv\u0161i saborski zastupnik sa 2.300 eura mirovine i 32 godine sta\u017ea. Dogodilo se zapravo da je jedna socijalna mjera postala zapravo socijalno neosjetljiva u prebacivanju u mirovinski sustav, pa su profitirali, tko bi rekao, i biv\u0161i zaslu\u017eni politi\u010dari i ostali s visokim mirovinama”, upozorili su iz SUH-a.<\/p>\n\n\n\n