{"id":14214,"date":"2018-04-10T18:21:13","date_gmt":"2018-04-10T16:21:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=14214"},"modified":"2019-04-17T20:05:24","modified_gmt":"2019-04-17T18:05:24","slug":"rodne-uloge-ante-je-radio-goblene-marija-je-cijepala-drva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/04\/rodne-uloge-ante-je-radio-goblene-marija-je-cijepala-drva\/","title":{"rendered":"Rodne uloge: Ante je radio goblene, Marija je cijepala drva"},"content":{"rendered":"<p>Nikad se nije vi\u0161e govorilo o pojmu spola, roda i rodnih uloga kao u posljednjih nekoliko mjeseci. Pa ipak, uz sve izgovorene rije\u010di, jo\u0161 je uvijek puno zbunjenih. Mnogima je ostalo nejasno \u0161to je zapravo rod, za\u0161to je to razli\u010dito od spola i po kojem se klju\u010du rodne uloge dodijeljuju. Jesu li rodne uloge doista tako zadane i nepromjenjive kako tvrde konzervativci? Jesu li doista priroda ili Bog odredili \u0161to trebaju \u010diniti i kako se pona\u0161ati \u017eene, a kako mu\u0161karci ili je to ne\u0161to \u0161to se mo\u017eemo dogovoriti? Ho\u0107e li mu\u0161karac koji obavlja \u017eenski posao doista i postati \u017eena? Prona\u0161li smo nekoliko primjera iz razli\u010ditih razdoblja i poku\u0161ali dati odgovor na ova pitanja.<\/p>\n<h3>Mu\u0161karac koji radi goblene<\/h3>\n<p><strong>Ante Dab\u010devi\u0107<\/strong> ro\u0111en je krajem 19. stolje\u0107a u Sira\u010du, malom mjestu pokraj Daruvara. Bio je zemljoposjednik i obra\u0111ivao je, uz pomo\u0107 obitelji i djece, velike vinograde, vo\u0107njake i vrtove. Osim toga bio je i p\u010delar te prvi u mjestu koji je kalemio vo\u0107ke.<\/p>\n<p>&#8220;Zanimljivo, kaleme \u2013 mladice vo\u0107aka koje se mogu &#8216;usaditi&#8217; u ve\u0107 posa\u0111enu vo\u0107ku \u2013 naru\u010divao je preko \u010dasopisa za poljoprivredu iz Austrije. Jedini u svojem mjestu bio je pretpla\u0107en na to strano izdanje, pa je i njegov vo\u0107njak bio jedini u kojem su se mogle na\u0107i neobi\u010dne i nove sorte vo\u0107a&#8221;, govori nam Antin unuk, <strong>Vjekoslav<\/strong> (81).<\/p><div id=\"mojev-1897932534\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<div id=\"attachment_14349\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-14349\" class=\"size-medium wp-image-14349\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/ante-dabcevic-636x409.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"409\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/ante-dabcevic-636x409.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/ante-dabcevic.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-14349\" class=\"wp-caption-text\">Ante Dab\u010devi\u0107 (donji red, prvi slijeva; foto: obiteljski album)<\/p><\/div>\n<p>Ante Dab\u010devi\u0107 bio je poznat jo\u0161 po ne\u010demu: nije mnogo mario za tu\u0111e mi\u0161ljenje. Tijekom zimskih mjeseci, kad se u polju nije radilo, a hladno\u0107a bi zatvorila ljude u ku\u0107e, \u017eenska \u010deljad provodila je duge zimske ve\u010deri u izradi goblena. Tad su se radili poznati Wiehlerovi gobleni uz koje nije stigla i slika otisnuta na platnu, ve\u0107 shema u kojoj je svaka boja konca bila ozna\u010dena drugim geometrijskim likom.<\/p>\n<p>Nije svatko mogao raditi Wiehlerove goblene: za to je bila potrebna izuzetna strpljivost, mirna ruka i dobro oko. Sve te osobine imao je i Ante Dap\u010devi\u0107 i jedne je zime odlu\u010dio i sam poku\u0161ati \u2013 iako u selu i bli\u017eoj okolici ni jednom mu\u0161karcu nije tako ne\u0161to palo na pamet.<\/p>\n<p>&#8220;Gledao je kako \u017eene rade goblene, pa ih je i sam nau\u010dio izra\u0111ivati. Ubrzo u tome postao izuzetno vje\u0161t. Jedan od najuspje\u0161nijih goblena bio je prikaz Marije Magdalene koji je ispao toliko dobro da je zavr\u0161io u \u017dupnoj crkvi bla\u017eene djevice Marije u Sira\u010du gdje se nalazi i dan danas&#8221;, pri\u010da Vjekoslav.<\/p>\n<p>Ante Dap\u010devi\u0107 nije znao ni\u0161ta o rodnoj teoriji niti ga je itko pla\u0161io da \u0107e se od obavljanja &#8220;\u017eenskog&#8221; posla pretvoriti u \u017eenu. No u Wiehlerovim goblenima bio je pravi majstor i u\u017eivao je izra\u0111uju\u0107i ih.<\/p>\n<h3>\u017dena koja cijepa drva i kre\u010di ku\u0107u<\/h3>\n<p><strong>Marija \u0160kulj<\/strong> ro\u0111ena je u prvoj polovini 20. stolje\u0107a u Uljaniku u zapadnoj Slavoniji. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, ostala je udovica s dvoje male djece i ku\u0107anstvom koje je trebalo voditi pa nije imala mnogo vremena za tugovanje. Sin i k\u0107er bili su mali, trebalo ih je othraniti i postaviti na vlastite noge, a ku\u0107anski poslovi ne pitaju kojeg si spola.<\/p>\n<p>&#8220;Mama je oduvijek bila prvi borac. Ponekad je djelovala strogo, ali je u biti bila vrlo bri\u017ena i mudra. Tek sad uvi\u0111am da je u puno stvari bila u pravu. No to sam shvatila tek kad sam i sama do\u0161la u njezine godine&#8221;, pri\u010da Marijina k\u0107i, <strong>Gordana<\/strong> (71).<\/p>\n<div id=\"attachment_14348\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-14348\" class=\"size-medium wp-image-14348\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/marija-skulj-636x404.jpg\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"404\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/marija-skulj-636x404.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/marija-skulj.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-14348\" class=\"wp-caption-text\">Marija \u0160kulj (druga zdesna) i kolegice (foto: obiteljski album)<\/p><\/div>\n<p>&#8220;Sad kad razmi\u0161ljam o njezinom \u017eivotu, nije mi jasno kako je to sve uspijevala i stigla. Ja sam jo\u0161 bila mala djevoj\u010dica kad je krenula na dodatno \u0161kolovanje i obrazovala se za primalju. Godinama je radila kao glavna babica u viroviti\u010dkom rodili\u0161tu pa su je i nakon odlaska u penziju svi oslovljavali s &#8216;babica \u0160kulj&#8217;. Kad ste hodali ulicom i do\u0161li do mamine ku\u0107e, odmah ste primijetili da je ovdje ne\u0161to druga\u010dije: ograda je uvijek bila svje\u017ee obojana, staza uredno pometena, bilo je uvijek mnogo cvije\u0107a, a drva za zimu uredno slo\u017eena i pokrivena da ne kisnu. Uz redovan posao, uzgajala je vo\u0107e i povr\u0107e te koko\u0161i i patke. U njezinoj je ku\u0107i bilo uvijek i doma\u0107eg mesa i jaja i povr\u0107a i vo\u0107a, a u trgovinu je i\u0161la samo po one stvari koje nije mogla kod ku\u0107e sama proizvesti \u2013 pra\u0161ak za rublje i sli\u010dne stvari.&#8221;<\/p>\n<p>No gospo\u0111a \u0160kulj bila je poznata po jo\u0161 ne\u010demu: nije se libila prihvatiti i tzv. &#8220;mu\u0161kih&#8221; poslova jer za nju poslovi nisu bili ni mu\u0161ki, ni \u017eenski ve\u0107 samo poslovi koje je valjalo obaviti. &#8220;Mama je uvijek znala re\u0107i da dolazi iz obitelji u kojoj vole rad i ni\u0161ta im nije te\u0161ko, a to se vidjelo i na njenom ku\u0107anstvu. Kako je rano ostala bez mu\u017ea, nau\u010dila je obavljati i sve te mu\u0161ke poslove \u2013 kre\u010denje ku\u0107e, sitni popravci, cijepanje drva \u2013 jer jednostavno nije bilo mu\u0161kog koji bi to obavio, a stalno nekoga moliti za pomo\u0107 nije \u017eeljela&#8221;, pri\u010da Gordana.<\/p>\n<p>Niti gospo\u0111a \u0160kulj se nije optere\u0107ivala rodnom teorijom, niti je zbog cijepanja drva poslala mu\u0161karac.<\/p>\n<h3>Roditelji koji dijele porodiljni<\/h3>\n<p><strong>Iva <\/strong>i <strong>Tomislav<\/strong> ro\u0111eni su u osamdesetim godinama. \u017dive u Zagrebu i po struci su gra\u0111evinari. Kad im se prije \u0161est godina rodio sin, radili su u razli\u010ditim tvrtkama i, slu\u010daj je tako htio, Iva je imala bolju pla\u0107u. Za njih nije bilo dvojbe: nakon \u0161to je Iva iskoristila prvih \u0161est mjeseci porodiljnog dopusta, drugih \u0161est mjeseci iskoristio je Tomislav i dok je on \u010duvao bebu, majka se vratila na posao. &#8220;Nismo o toj odluci puno razmi\u0161ljali. Ja sam imala bolju pla\u0107u i bilo je logi\u010dno da se ja vratim na posao. Naravno da mi je bilo te\u0161ko ostaviti tako malu bebu doma \u2013 pa to je te\u0161ko svakoj majci \u010dak i nakon godinu ili vi\u0161e dana \u2013 no mali je ostao doma s tatom i njih su dvojica ubrzo na\u0161li zajedni\u010dki jezik&#8221;, govori Iva.<\/p>\n<p>Nakon nekoliko godina, Iva i Tomislav odva\u017eili su se otvoriti vlastitu firmu i posao je, sre\u0107om, krenuo dobro. Odlu\u010dili su imati jo\u0161 jedno dijete pa je ubrzo je stigla i djevoj\u010dica. Iako ovaj put novac nije bio presudan, Iva i Tomislav odlu\u010dili su ponoviti prethodno iskustvo: nakon \u0161est mjeseci, Iva se vratila na posao, a Tomislav je ostao doma s djevoj\u010dicom. &#8220;Prvi put je to ispalo jako dobro pa smo sve odlu\u010dili ponoviti. I nismo pogrije\u0161ili&#8221;, ka\u017ee Tomislav. &#8220;Mislim da u Hrvatskoj premalo o\u010deva iskori\u0161tava mogu\u0107nost da ostanu doma s djecom, a to je vrijeme od neprocjenjivo i za tatu i za bebu i za cijelu obitelj. Stvari se pomalo mijenjaju i tate se sve \u010de\u0161\u0107e uklju\u010duju u brigu i oko sasvim male djece \u0161to je prije bio gotovo isklju\u010divo posao mama.&#8221;<\/p>\n<p>Tijekom zamjene tradicionalnih rodnih uloga, kad je mama na \u0161est mjeseci postala hranitelj, a tata se brinuo za djecu, ni Ivi ni Tomislavu se nije dogodilo da su promijenili spol. Iva je ostala \u017eena, a Tomislav mu\u0161karac. Pa treba li to uop\u0107e nagla\u0161avati? Posljednji doga\u0111aji pokazali su da, na\u017ealost, ipak treba.<\/p>\n<div id=\"sivo\"><\/p>\n<h3>Jesu li rodne uloge odre\u0111ene spolom&#8230;<\/h3>\n<p>Najjednostavnije re\u010deno, spol je ono \u0161to biolo\u0161ki razlikuje \u017eene i mu\u0161karce. S druge strane,\u00a0rod\u00a0i rodne razlike su odre\u0111ene sustavom dru\u0161tvenih uloga i o\u010dekivanja, to jest na\u010dinom na koji neko dru\u0161tvo definira polo\u017eaj \u017eena i mu\u0161karaca. Poimanja roda i rodne ravnopravnosti se, drugim rije\u010dima, razvijaju kroz povijest i nisu nepromjenjivi kao biolo\u0161ke razlike, ka\u017ee predstojnik Katedre za seksologiju na FFZG-u,\u00a0<strong>Aleksandar \u0160tulhofer<\/strong>.<\/p>\n<h3>&#8230; i za\u0161to u 2018. godini uop\u0107e o tome raspravljamo?<\/h3>\n<p>Nevolja je u tome \u0161to se kod nas, u svakodnevnom govoru, rije\u010di spol i rod \u010desto koriste kao istozna\u010dnice \u0161to je mogao biti jedan od okida\u010da za nevi\u0111enu paniku i strah kod konzervativnih krugova da \u0107e zamjena rodnih uloga dovesti do zamjene spolova i da \u0107e dje\u010daci i djevoj\u010dice u \u0161kolama na neki na\u010din mo\u0107i birati kojeg spola \u017eele biti.<\/p>\n<h3>Za\u0161to su, zapravo, uvedena dva razli\u010dita pojma?<\/h3>\n<p>Razli\u010dito poimanje pojmova spol i rod nazna\u010dila je jo\u0161 po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a glasovita francuska spisateljica, filozofkinja, politi\u010dka aktivistkinja i dru\u0161tvena teoreti\u010darka <strong>Simone de Beauvoir<\/strong> u svojoj knjizi &#8220;Drugi spol&#8221;. Ona je tada ustvrdila da se &#8220;\u017eenom ne ra\u0111a, nego postaje&#8221;, misle\u0107i pritom, dakako, na ulogu \u017eene u dru\u0161tvu, ne na spolna obilje\u017eja. Dakle, dru\u0161tvo djevoj\u010dice od najranijih dana u\u010di da budu pristojne, krotke i po\u017ertvovne \u017eene, a kasnije i majke \u2013 drugim rije\u010dima &#8220;prave&#8221; \u017eene \u2013 ne daju\u0107i im pravo izbora koje dobivaju mu\u0161karci. Otada se razli\u010dito poimanje rije\u010di spol i rod udoma\u0107ilo u teorijskim raspravama.<\/p>\n<p>U novije vrijeme, tim se pojmovima posebno bavila sociologinja <strong>Ann Oakley<\/strong> \u010dija je knjiga iz 1972. &#8220;Spol, rod\u00a0 i dru\u0161tvo&#8221; izazvala velik interes u stru\u010dnim krugovima i odmah je preporu\u010dena kao izvor za suvremeno obja\u0161njavanje pojma roda. U nedavnom intervjuu za <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-politika\/ja-sam-majka-rodne-teorije-iznenadena-sam-sto-i-danas-ima-politickih-rezima-u-kojima-se-napada-pojam-roda-vrlo-je-vazno-suprotstaviti-se-tim-napadima\/7177248\/\">Globus<\/a>, Oakley je izrazila \u010du\u0111enje \u0161to jo\u0161 ima politi\u010dkih re\u017eima u kojima se napada pojam roda. No osim zbunjenosti oko razli\u010ditih zna\u010denja pojmova spola i roda, ona u tome vidi jo\u0161 ne\u0161to. &#8220;Pravi razlog napada je vjerojatno povezanost rodne teorije s pokretima koji promi\u010du dru\u0161tvena i politi\u010dka prava. Stoga\u00a0uspostavu roda kao posebne kategorije neki do\u017eivljavaju kao politi\u010dku opasnost jer se potkopavaju tradicionalni ustaljeni sustavi vrijednosti u skladu s kojima dru\u0161tvo funkcionira. Vrlo je va\u017eno poku\u0161ati se suprotstaviti takvim napadima&#8221;, ka\u017ee Oakley.<\/p>\n<h3>Ho\u0107e li djevoj\u010dice postati dje\u010daci i obratno?<\/h3>\n<p>Na prosvjedu protiv Konvencije Vije\u0107a Europe o sprje\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i obiteljskog nasilja ili skra\u0107eno Istanbulske konvencije, mogle su se tako \u010duti i vidjeti doista <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/03\/protiv-istanbulske-aktivistice-su-stare-i-nezeljene-zene-zlostavljaju-muskarce\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">nevjerojatne poruke<\/a> i tvrdnje koje grani\u010de s bizarnim, poput one da \u0107e djeca u \u0161koli birati \u017eele li biti djevoj\u010dice ili dje\u010daci, da \u0107e ratificiranje konvencije uvesti tre\u0107i spol te da je to uvod u legalizaciju istospolnih brakova. Iako bi se moglo \u010diniti da tako besmislene tvrdnje nije potrebno demantirati, velik broj sudionika prosvjeda bio je \u010dvrsto uvjeren da uvo\u0111enje pojma rod sa sobom nosi upravo takve opasnosti.<\/p>\n<p>Ponovit \u0107emo zato jo\u0161 jednom: spol je biolo\u0161ka \u010dinjenica za ogromnu ve\u0107inu ljudi i ne mo\u017ee se niti ga itko poku\u0161ava promijeniti. Istina, postoji vrlo mali broj ljudi koji se ne osje\u0107aju dobro u svojem spolu koji im je dala priroda, no takvih ljudi u generalnoj populaciji ima izuzetno malo \u2013 jedan u svakih 11.9000 mu\u0161karaca i jedna u svakih 34.000 \u017eena. Tvrdnja da \u0107e uvo\u0111enje pojma rod (koji je, usput, ve\u0107 uveden i normalno se koristi) uvesti tektonske promjene u dru\u0161tvu, niti stoji, niti uop\u0107e mo\u017ee stajati.<\/p>\n<p>Sli\u010dno je i \u0161to se ti\u010de druge tvrdnje, a to je uvo\u0111enje tre\u0107eg spola. Ukratko, tre\u0107i spol kao takav ne postoji. Doga\u0111a se da se jedno od 2000 djece rodi s interseksualnim spolnim obilje\u017ejima, no to je 0,0005 posto ukupne populacije. Rod je ne\u0161to drugo. Tre\u0107i ili srednji rod, \u0161to je poznato i povr\u0161nim poznavateljima gramatike, jezi\u010dna je oznaka za pojmove srednjeg roda poput polje, selo, janje, dijete.<\/p>\n<h3>Ho\u0107emo li biti &#8220;svoji na svome&#8221;?<\/h3>\n<p>No ima i bojazni \u010disto politi\u010dke prirode da \u0107e Hrvatska izgubiti suverenitet jer \u0107e provo\u0111enje Istanbulske konvencije nadgledati neka strana institucija (GREVIO). Istina je da razli\u010dite europske i svjetske institucije ve\u0107 sad nadgledaju razli\u010dite procese u Hrvatskoj kao i u ostalim zemljama \u0161to nigdje i nikada nije dovelo do gubitka suvereniteta. U tim institucijama sjede u hrvatski stru\u010dnjaci. \u0160tovi\u0161e, Hrvatska je bilje\u017eila zna\u010dajniji uspjeh u borbi protiv korupcije ba\u0161 u fazi kad je trajao monitoring Europe tijekom pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Kad je monitoring prestao, posustala je i \u017eelja Hrvatske da se obra\u010duna s korupcijom.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de komentara da Istanbulska konvencija nije potrebna jer Hrvatska ve\u0107 sad ima dovoljno dobre zakone za suzbijanje nasilja nad \u017eenama, va\u017eno je naglasiti da konvencija uvodi jednu bitnu razliku. Ratificira li je, dr\u017eava Hrvatska \u0107e postati odgovorna ako nije za\u0161titila neku \u017ertvu obiteljskog nasilja \u0161to \u0107e potaknuti institucije da se doista pozabave ovim problemom. <\/div>\n<h5><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d.<\/em><\/h5>\n<div id=\"mojev-867840999\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div id=\"midasWidget__12219\"><\/div>\r\n<script async src=\"https:\/\/cdn2.midas-network.com\/Scripts\/midasWidget-22-1763-12219.js\"><\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Je li doista istina da su rodne uloge prirodno odre\u0111ene ili se ipak radi o dru\u0161tvenom dogovoru? O tome je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo mnogo govora. Ho\u0107e li mu\u0161karac  doista postati \u017eena ako obavlja \u017eenski posao o obratno? Ho\u0107e li se obitelj i dru\u0161tvo uru\u0161iti ako rodne uloge zamijenimo? Naravno da ne\u0107e. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":14347,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[417,1056,952,1033],"class_list":["post-14214","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-drustvo","tag-istanbulska-konvencija","tag-nemapredaje","tag-rodna-ideologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14214","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14214"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14214\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14347"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14214"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14214"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14214"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}