{"id":142986,"date":"2025-10-25T10:23:01","date_gmt":"2025-10-25T08:23:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=142986"},"modified":"2025-10-25T10:23:02","modified_gmt":"2025-10-25T08:23:02","slug":"tamo-gdje-smrt-nije-kraj-najzivopisniji-festivali-posveceni-dusama-umrlih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/10\/tamo-gdje-smrt-nije-kraj-najzivopisniji-festivali-posveceni-dusama-umrlih\/","title":{"rendered":"Tamo gdje smrt nije kraj: Naj\u017eivopisniji festivali posve\u0107eni du\u0161ama umrlih"},"content":{"rendered":"\n<p>Duhovi i nadnaravne pri\u010de ne pripadaju samo No\u0107i vje\u0161tica. Diljem svijeta mnoge kulture posve\u0107ene su tamnijim stranama \u017eivota, a njihove tradicije pokazuju kako se \u010dovjek s prolazno\u0161\u0107u mo\u017ee suo\u010diti kroz radost, umjetnost i zajedni\u0161tvo. Predstavljamo \u0161est proslava smrti i nadnaravnoga iz razli\u010ditih dijelova svijeta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Gai Jatra, Nepal<\/h3>\n\n\n\n<p>Prema nepalskoj legendi, kralj Pratap Malla iz 17. stolje\u0107a poku\u0161ao je utje\u0161iti svoju \u017eenu nakon smrti njihova sina tako \u0161to joj je priredio povorku. Time joj je \u017eelio pokazati da nije sama u svojoj tuzi te je zamolio sve podanike koji su izgubili voljenu osobu da se pridru\u017ee. Tako je nastao festival Gai Jatra.<\/p>\n\n\n\n<p>Narod Newar iz doline Katmandu i danas prire\u0111uje ovaj festival u mjesecu Bhadra prema nepalskom kalendaru (kolovoz ili rujan) u spomen na \u010dlanove obitelji preminule tijekom protekle godine. Festival uklju\u010duje vesele povorke, pjesmu, ples, komediju i \u0161arene kostime. Naziv Gai Jatra zna\u010di Festival krava, a u hinduizmu su krave svete pa ih obitelji vode kroz povorku kako bi preminulima pokazale put u zagrobni \u017eivot. Ako nemaju kravu, jedno dijete se preru\u0161ava u bijelu ili \u0161arenu odje\u0107u s rogovima, cvjetnim vijencima i ukrasima, te predvodi procesiju kao vodi\u010d du\u0161a prema miru. <\/p><div id=\"mojev-1320028887\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Obitelji preminulih sudionike povorke \u010daste darovima. Naj\u010de\u0161\u0107e ih hrane vo\u0107em, kruhom, ri\u017eom i jogurtom te im daju novac. Obi\u010daji se razlikuju od mjesta do mjesta: u Bhaktapuru se odr\u017eava velika povorka s ko\u010dijama, a neki mu\u0161karci nose \u017eenske sarije, dok se u Kirtipuru ljudi odijevaju kao bogovi i bo\u017eice i mole za svoje mrtve.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">D\u00eda de los Muertos, Dan mrtvih u Meksiku<\/h3>\n\n\n\n<p>Prvoga i drugoga studenoga Meksiko eksplodira u bujici pjesme, plesa i boja. Dan mrtvih, ili <em>D\u00eda de los Muertos<\/em>, daleko je od tu\u017enog doga\u0111aja. Za Meksikance to je vesela proslava \u017eivota, kada se du\u0161e preminulih vra\u0107aju me\u0111u \u017eive, a smrt se do\u010dekuje s osmijehom.<\/p>\n\n\n\n<p>Korijeni festivala se\u017eu u predhispanska vremena, a kasnije su se isprepleli s katoli\u010dkim blagdanima. Danas je to jedno od najsna\u017enijih kulturnih obilje\u017eja Meksika, koje slave i meksi\u010dke zajednice diljem svijeta. Obitelji tada u svojim domovima ili na grobljima izra\u0111uju oltare (<em>ofrendas<\/em>) ispunjene svije\u0107ama, fotografijama, omiljenom hranom i pi\u0107em preminulih te \u017eutim nevenima, za koje se vjeruje da vode du\u0161e natrag na po\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n<p>U gradovima se odr\u017eavaju velike parade s rasko\u0161nim kostimima i \u0161minkom u obliku lubanja, dok \u0161areni <em>papel picado<\/em> (izrezani ukrasi od papira) lepr\u0161aju iznad ulica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Walpurgina no\u0107, sjeverna Europa<\/h3>\n\n\n\n<p>Walpurgina no\u0107, poznata i kao <em>Walpurgisnacht<\/em>, ponekad nazvana i proljetna No\u0107 vje\u0161tica, slavi se diljem Skandinavije, u Estoniji i Njema\u010dkoj, uo\u010di 1. svibnja. Prema njema\u010dkoj legendi, to je no\u0107 kad se vje\u0161tice okupljaju na planini Brocken kako bi s vragom prire\u0111ivale mra\u010dne obrede. Ljudi su, da bi otjerali zlo, palili vatre, svirali glasnu glazbu, odijevali kostime i izvodili nesta\u0161luke.<\/p>\n\n\n\n<p>U \u0160vedskoj se ova no\u0107 naziva <em>Valborg<\/em> i obilje\u017eava paljenjem velikih krijesova te zborskim pjesmama u \u010dast prolje\u0107a, nakon \u010dega mnogi odlaze na zabave i dru\u017eenja. U Finskoj se istovremeno slavi <em>Vappu<\/em>, veseli karneval s piknicima, pjenu\u0161cem i balonima, posebno popularan me\u0111u studentima. U Helsinkiju se tradicionalno u sklopu \u010duvene natkrivene tr\u017enice postavlja sve\u010dana kapa na kip sirene.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi ovi obi\u010daji povezuju poganske proslave prolje\u0107a i plodnosti s kr\u0161\u0107anskim predajama, osobito s pri\u010dom o svetici Walpurgi, redovnici poznatoj po iscjeljivanju i borbi protiv vje\u0161ti\u010darenja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Obon, Japan<\/h3>\n\n\n\n<p>Krajem ljeta Japan osvjetljavaju lampioni i svjetla koja stoje na ku\u0107nim ulazima. To je znak da po\u010dinje Obon, budisti\u010dki festival posve\u0107en sje\u0107anju na preminule. Vjeruje se da se du\u0161e umrlih tada vra\u0107aju u rodni kraj, vo\u0111ene svjetlom lampiona i vatri. Na kraju Obona, lampioni se pu\u0161taju na rijeke i mora (<em>okuribi<\/em>) kako bi du\u0161e mogle mirno oti\u0107i natrag.<\/p>\n\n\n\n<p>Festival se temelji na budisti\u010dkoj legendi o u\u010deniku koji je prona\u0161ao majku u Kraljevstvu gladnih duhova, osu\u0111enu na vje\u010dnu glad. Buddha mu je savjetovao da na 15. dan sedmoga mjeseca prinese hranu redovnicima i tako joj donese mir.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom Obona ljudi odlaze u rodne krajeve, \u010diste i ukra\u0161avaju grobove (<em>ohakamairi<\/em>), postavljaju oltare s cvije\u0107em i poslasticama te ple\u0161u tradicionalni <em>bon-odori<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">F\u00e8t Gede, Haiti<\/h3>\n\n\n\n<p>Na Haitiju se svake godine odr\u017eava jedna od naj\u017eivljih proslava posve\u0107enih mrtvima, <em>F\u00e8t Gede<\/em>. Slavi se prva dva dana u studenom u sklopu vjere Vodou, koja je duboko ukorijenjena u haitijskoj kulturi. Ljudi tada izlaze na ulice uz pjesmu, ples i zvuke bubnjeva, piju za\u010dinjeni rum i prelijevaju ga po tijelu u znak po\u0161tovanja prema duhovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Svrha festivala je, kao i kod drugih, odati po\u010dast preminulima. Povorke zavr\u0161avaju na grobljima, gdje se pale svije\u0107e i ostavljaju hrana i pi\u0107e. Mnogi se odijevaju u crno, bijelo i ljubi\u010dasto, odnosno boje duha Papa Gedea, prvog umrlog \u010dovjeka koji danas, prema vjerovanju, vodi du\u0161e u zagrobni \u017eivot. Nose cilindar, sun\u010dane nao\u010dale i \u0161tap, simbole tog duha. Tijekom proslave, smatra se da duhovi mogu privremeno zaposjesti tijela \u017eivih.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Samhain, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska<\/h3>\n\n\n\n<p>Mnogi dijelovi tradicije dana\u0161nje No\u0107i vje\u0161tica potje\u010du iz drevnog keltskog festivala Samhain, koji je ozna\u010davao po\u010detak mra\u010dnog dijela godine. No\u0107 s 31. listopada na 1. studenoga za Kelte je bila no\u0107 kad je veo izme\u0111u svijeta \u017eivih i svijeta duhova najtanji, pa su duhovi i bogovi mogli slobodno lutati zemljom. Kako bi ih umirili, ljudi su prinosili \u017ertve, palili vatre i plesali u obredima \u017eivota, smrti i ponovnog ro\u0111enja. Nosili su i kostime kako bi se prikrili pred zlim silama.<\/p>\n\n\n\n<p>Dolaskom kr\u0161\u0107anstva, mnogi su poganski obi\u010daji preoblikovani u kr\u0161\u0107anskom duhu, ali tragovi starih vjerovanja i danas \u017eive u No\u0107i vje\u0161tica: maskiranju, rezbarenju bundeva i darivanju slatki\u0161a. Suvremeni pogani jo\u0161 uvijek obilje\u017eavaju Samhain uz gozbe, sje\u0107anje na preminule i tradicionalne igre poput hvatanja jabuka iz vode.<\/p>\n\n\n\n<p>A kako se Kina bori protiv striptizeta na sprovodima, pro\u010ditajte <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/02\/kina-se-bori-protiv-striptizeta-na-sprovodima\/\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n<div id=\"mojev-2625229698\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na prvi pogled proslave smrti mogu djelovati jezivo, no imaju svrhu i zapravo su to radosni trenuci posve\u0107eni uspomeni na preminule i slavljenju \u017eivota. Bilo da su to djeca preru\u0161ena u krave na nepalskim ulicama ili obitelji u Meksiku koje podi\u017eu \u0161arene oltare, sve nas podsje\u0107aju na isto: \u017eivot se slavi, \u010dak i pred licem smrti.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":143472,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1420],"class_list":["post-142986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-svi-sveti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/142986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=142986"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/142986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":143471,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/142986\/revisions\/143471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/143472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=142986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=142986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=142986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}