Hrvatski umirovljenici \u0107e krajem godine po prvi puta dobiti trajni godi\u0161nji dodatak popularno zvan 13. mirovina, a koji \u0107e se ra\u010dunati kao umno\u017eak godina mirovinskog sta\u017ea sa \u0161est eura. Visina koeficijenta u eurima svake \u0107e se godine odre\u0111ivati sukladno prora\u010dunskim mogu\u0107nostima pri \u010demu je jasno da prora\u010dunski deficit ne smije pre\u0107i tri posto. <\/p>\n\n\n\n
Kako je to analizirao Glas Koncila<\/a>, onima koji su tijekom radnoga vijeka radili na poslovima na kojima se ra\u010duna mirovinski sta\u017e u pove\u0107anu trajanju, pa su mirovine ostvarili sa 45, pa i vi\u0161e godina sta\u017ea, godi\u0161nji \u0107e dodatak iznositi 270 eura (45x 6 = 270). Dakle vi\u0161e nego ne\u010dija mirovina. U povoljnijem \u0107e polo\u017eaju biti i oni koji su radili ili rade nakon 65. godine jer \u0107e imati vi\u0161e sta\u017ea, plus dodatno pove\u0107anje mirovine kao nagradu \u0161to rade dulje.<\/p>\n\n\n\n Na prvi pogled \u010dini se pravedno, ali nije. Za\u0161to? Nisu svi odlazili u mirovine zato \u0161to nisu htjeli raditi. Trebalo je uzeti u obzir da su tijekom, a i poslije Domovinskoga rata, neki zbog rata, neki zbog ste\u010daja kao posljedica rata ili lopovskih privatizacija, neki zbog progla\u0161avanja tehnolo\u0161kim vi\u0161kom ili zbog bolesti, bili otjerani protiv volje u mirovine s nepunim sta\u017eem. Dok su jedni jamili, drugi su se spa\u0161avali u mirovinama.<\/p>\n\n\n\n Tako je i nastala uzre\u010dica “Tko je jamio, jamio je”, koja je imala sli\u010dan u\u010dinak kao i uzre\u010dica “Sna\u0111i se, dru\u017ee” iz biv\u0161ega poretka, pi\u010de Stjepan Androi\u0107 za Glas Koncila.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava je odlaske u mirovine svojim propisima stimulirala. Posebno se to \u010dinilo prijetnjom prve tzv. mirovinske reforme koja je zapo\u010dela 1. sije\u010dnja 1999., reforme kojom se ukidalo pravo na desetgodi\u0161nji prosjek mjerodavan za utvr\u0111ivanje visine mirovine. Postro\u017eili su se uvjeti za starosne i prijevremene starosne mirovine na na\u010din da se za svakih \u0161est mjeseci kasnijega odlaska u mirovine tra\u017eilo \u0161est mjeseci vi\u0161e starosti i vi\u0161e sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n \u010cak je i jedan dan kasnijega odlaska u mirovinu bitno mijenjao uvjete sta\u017ea i starosti, a uz to je utjecao i na visinu mirovine. Osiguranici su u panici tra\u017eili savjete i pomo\u0107 pri odlukama je li bolje oti\u0107i u mirovinu 31. prosinca ili 1. sije\u010dnja idu\u0107e godine. Samo razlika od jednoga dana \u010desto je bitno utjecala ho\u0107e li mirovina biti 500 kuna ve\u0107a ili manja.<\/p>\n\n\n\n Povla\u0161teni su bili samo saborski zastupnici i dr\u017eavni du\u017enosnici koji su za sebe donijeli posebne propise, prema kojima je primjerice za saborskoga zastupnika bila dovoljna samo jedna godina sta\u017ea ostvarena u svojstvu saborskoga zastupnika. \u010cak je i Ustavni sud svojim odlukama mijenjao svoja shva\u0107anja o ste\u010denim pravima, samo kako bi za\u0161titio povla\u0161tene. Zato danas imamo 684 korisnika samo zastupni\u010dkih mirovina s prosje\u010dnom mirovinom od 2.245 eura.<\/p>\n\n\n\n Dana\u0161nji zakonopisci i pismoznanci trebali bi uzeti u obzir navedene okolnosti, koje obja\u0161njavaju i opravdavaju \u010dinjenicu da se odlazilo u mirovine s nepunim mirovinskim sta\u017eem. Na\u017ealost ostvaruje se na\u010delo da siti gladnima ne vjeruju pa se zato umirovljenicima s najmanjim sta\u017eem daje najmanji dodatak.<\/p>\n\n\n\n O\u010dito je da oni koji su donosili propise o godi\u0161njem dodatku nisu uzeli u obzir okolnosti koje su utjecale na ranije odlaske u mirovine ili jednostavno ne znaju. Bilo bi pravednije da je umjesto godi\u0161njega dodatka priznato pravo na 13. mirovinu ili popularno zvanu bo\u017ei\u0107nicu, ali u jednakoj visini za sve, npr. u visini prosje\u010dne starosne mirovine prethodne godine, zaklju\u010duje Glas Koncila<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako se isprva \u010dini pravednim rje\u0161enjem, model koji vi\u0161e nagra\u0111uje one s duljim sta\u017eem otvara pitanje: jesu li oni s kra\u0107im sta\u017eem doista krivi \u0161to su morali ranije oti\u0107i u mirovinu?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":140648,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3398],"class_list":["post-143479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-13-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143479"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":143485,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143479\/revisions\/143485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/140648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dr\u017eava je stimulirala kratak sta\u017e<\/h3>\n\n\n\n
Za zastupnike ipak druga\u010dija pravila<\/h3>\n\n\n\n