{"id":143567,"date":"2025-10-27T08:32:36","date_gmt":"2025-10-27T07:32:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=143567"},"modified":"2025-10-27T09:46:57","modified_gmt":"2025-10-27T08:46:57","slug":"rizik-od-siromastva-hrvatska-u-prosjeku-u-zagrebu-bolje-nego-u-bruxellesu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2025\/10\/rizik-od-siromastva-hrvatska-u-prosjeku-u-zagrebu-bolje-nego-u-bruxellesu\/","title":{"rendered":"Rizik od siroma\u0161tva: U europskom smo prosjeku, u Zagrebu bolje nego u Bruxellesu"},"content":{"rendered":"\n<p>U 2024. godini \u010dak 93 od ukupno 243 europske regije zabilje\u017eile su stopu rizika od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti vi\u0161u od prosjeka Europske unije, koji iznosi 21 posto. \u010cetiri su regije su stagnirale, dok ih je 146 kotiralo bolje od prosjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj je, prema ovom izvje\u0161\u0107u, 21,7 posto stanovni\u0161tva bilo u riziku od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti, a to je tek ne\u0161to vi\u0161e od europskog prosjeka. Razlike me\u0111u hrvatskim regijama pritom su izrazite: najlo\u0161ije stoji Panonska Hrvatska, gdje je \u010dak 31 posto stanovnika izlo\u017eeno riziku. Slijedi Jadranska Hrvatska s 22,9 posto, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio znatno ni\u017ei, 18,3 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>Najpovoljnija je situacija u Zagrebu, gdje je u riziku svega 11,1 posto stanovnika; manje nego u mnogim europskim metropolama pa i znatno ispod Bruxellesa \u010dija regija bilje\u017ei 37,3 posto.<\/p><div id=\"mojev-2127899061\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Prema ovom izvje\u0161\u0107u, u pet europskih regija rizik od siroma\u0161tva \u010dak je dvostruko ve\u0107i od europskog prosjeka. Najvi\u0161u stopu imao je francuski prekomorski teritorij Gvajana, gdje \u010dak 59,5 posto stanovnika \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti. Slijede talijanske regije Kalabrija (48,8 posto) i Kampanija (43,5 posto) te \u0161panjolski gradovi Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupno 25 regija EU-a imalo je najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva u riziku od siroma\u0161tva ili dru\u0161tvene isklju\u010denosti. Najve\u0107a koncentracija takvih podru\u010dja bilje\u017ei se u Gr\u010dkoj (5 regija), Bugarskoj, \u0160panjolskoj i Italiji (po 4 regije), te u Rumunjskoj i francuskim prekomorskim teritorijima (po 3). U ovu skupinu u\u0161le su i dvije razvijene, ve\u0107inski urbane regije zapadne Europe \u2013 belgijska prijestolnica Bruxelles i njema\u010dki grad Bremen.<\/p>\n\n\n\n<p>Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se 26 regija u kojima je manje od 12,5 posto stanovnika bilo u riziku od siroma\u0161tva. Me\u0111u njima je sedam regija u sjevernoj i sredi\u0161njoj Italiji, uklju\u010duju\u0107i autonomnu pokrajinu Bolzano s najni\u017eom stopom u Europskoj uniji (6,6 posto).<\/p>\n\n\n\n<p>Slijedi \u0161est od osam regija \u010ce\u0161ke, me\u0111u kojima je Jihoz\u00e1pad s tre\u0107om najni\u017eom stopom (8,8 posto), tri regije flamanske Belgije, tri austrijske regije, dvije regije u Poljskoj (uklju\u010duju\u0107i Var\u0161avu), te glavni gradovi Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Slova\u010dke. Posljednja od njih, Bratislavsk\u00fd kraj, bilje\u017ei drugu najni\u017eu stopu u EU-u; svega 8,6 posto. U skupinu najuspje\u0161nijih regija po ovom pokazatelju ulazi i sjeverozapadna ma\u0111arska regija K\u00f6z\u00e9p-Dun\u00e1nt\u00fal.<\/p>\n<div id=\"mojev-1914587906\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U pojedinim dijelovima kontinenta, pa i unutar iste dr\u017eave, jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih regija je golem. Hrvatska tu nije iznimka; dok su Zagreb i sjever zemlje me\u0111u boljima u EU, Panonska Hrvatska i dalje tone u zonu dubokog siroma\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":86428,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1614,237,39],"class_list":["post-143567","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-eurostat","tag-siromastvo","tag-zagreb"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=143567"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143567\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":143570,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/143567\/revisions\/143570"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/86428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=143567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=143567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=143567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}