{"id":14390,"date":"2018-04-11T17:31:53","date_gmt":"2018-04-11T15:31:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=14390"},"modified":"2018-04-27T17:39:52","modified_gmt":"2018-04-27T15:39:52","slug":"nikad-bolje-broj-ekstremnih-siromaha-od-jucer-je-pao-za-130-tisuca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/04\/nikad-bolje-broj-ekstremnih-siromaha-od-jucer-je-pao-za-130-tisuca\/","title":{"rendered":"Nikad bolje: Broj ekstremnih siromaha od ju\u010der je pao za 130 tisu\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Svijet postaje sve gori. Ratovi, nasilje, prirodne katastrofe, korupcija, sve ve\u0107i jaz me\u0111u bogatima i siroma\u0161nima, iscrpljivanje prirodnih resursa.&#8221; Sve su to pri\u010de s kojima vas hrane mediji, no slika svijeta koju tako stje\u010dete je djelomi\u010dna, iskrivljena i predramatizirana. \u010cak i u gotovo idealnim dru\u0161tvima stvara se taj dojam pa samo 10 posto \u0160ve\u0111ana misli kako svijet postaje bolji, optimisti\u010dnih Amerikanaca je 6 posto, a Nijemaca tek 4 posto.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je vama zaista nekada bilo bolje, ali \u010dovje\u010danstvu ide dobro i Zemlja nikada nije bila tako dobro mjesto za \u017eivot kao danas. No mi smo previ\u0161e zaokupljeni sobom, vlastitim patnjama i \u017eeljama da bi nam to bilo va\u017eno. Mo\u017eda je prosjek druga\u010diji no \u0161to ste zami\u0161ljali. No dok vi nari\u010dete za radni\u010dkim odmarali\u0161tima iz sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, brojne obitelji u, recimo, Aziji po prvi su si puta priu\u0161tili tanjure, pribor za jelo ili teku\u0107u vodu.<\/p>\n<p>Te\u0161ko je to shvatiti kada mediji ne prate globalni razvoj i izvje\u0161tavaju naj\u010de\u0161\u0107e o negativnim doga\u0111ajima u svijetu kojem pripadamo. Jer zanima nas isklju\u010divo balon\u010di\u0107 u kojem \u017eivimo.\u00a0 Tko bi uostalom svaki dan \u010ditao vijest koja bi imala naslov \u201eBroj ljudi koji \u017eive u ekstremnom siroma\u0161tvu od ju\u010der je pao za 130 tisu\u0107a\u201c? I taj bi se naslov mogao objavljivati svakoga dana od 1990. godine. I bio bi to\u010dan svakoga dana. Na\u017ealost, u ljudskoj je prirodi da su nam atraktivne crne vijesti koje govore o tragediji tek nekoliko ljudi, dok nas pobolj\u0161anja koja osje\u0107aju milijuni uop\u0107e ne zanimaju.<\/p><div id=\"mojev-634291931\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<h3>Nikad manje ekstremnog siroma\u0161tva<\/h3>\n<p>Za znanstvenike je ekstremno siroma\u0161an onaj \u010dovjek koji dnevno ne mo\u017ee potro\u0161iti vi\u0161e od 1,90 dolara. U 1820. godini samo je elita u\u017eivala dobar \u017eivotni standard, dok su svi ostali bili ekstremno siroma\u0161ni. Od tada do danas, broj ekstremnih siromaha opada. 1950. godine \u010dak 75 posto ljudi \u017eivjelo je u ekstremnom siroma\u0161tvu. 1981. godine takvih je bilo 44 posto da bi broj ekstremnih siromaha u 2015. godini pao na 10 posto svjetske populacije. I to sve uz sedam puta vi\u0161e stanovnika.<\/p>\n<p>Ekonomski rast je promijenio odnose me\u0111u ljudima. Nekada je jedini na\u010din da jednome bude bolje bio taj da drugome bude gore. No ekonomski rast je kroz tehnolo\u0161ku revoluciju u\u010dinio to da kada je jednima bolje, postaje bolje i drugima. \u00a0Drugim rije\u010dima, tehnologija je vlasniku tvornice automobila omogu\u0107ila da postane jako bogat, ali je istovremeno podignula produktivnost i prihod drugih ljudi koji rade u njegovi tvornicama ili prate\u0107im industrijama. U prilo\u017eenom grafu pogledajte stanje ekstremnog siroma\u0161tva po godinama.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" style=\"width: 100%; height: 400px; border: 0px none;\" src=\"https:\/\/ourworldindata.org\/grapher\/share-world-population-in-extreme-poverty-absolute\" width=\"300\" height=\"150\"><\/iframe><\/p>\n<h3>Nepismenost je pred istrjebljenjem<\/h3>\n<p>1820. godine samo je 10 posto osoba starijih od 15 godina bilo pismeno. 1930. godine pismenih je bilo 35 posto da bi sada 85 posto globalnog stanovni\u0161tva starijeg od 15 godina znalo \u010ditati i pisati. Ako mislite da znanost, politi\u010dke slobode i tehnologija mogu rije\u0161iti svjetske probleme, te da je to nemogu\u0107e bez sposobnosti \u010ditanja, zamislite koliko bi to bilo mogu\u0107e sa 100 milijuna pismenih ljudi 1800. godine. Danas ih je 4,6 milijardi. Potra\u017eite ih u prilo\u017eenom grafikonu.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" style=\"width: 100%; height: 400px; border: 0px none;\" src=\"https:\/\/ourworldindata.org\/grapher\/literate-and-illiterate-world-population\" width=\"300\" height=\"150\"><span data-mce-type=\"bookmark\" style=\"display: inline-block; width: 0px; overflow: hidden; line-height: 0;\" class=\"mce_SELRES_start\">\ufeff<\/span><\/iframe><\/p>\n<h3>Zdraviji smo no ikad<\/h3>\n<p>1800. godine je 43 posto novoro\u0111ene djece u svijetu umiralo do petog ro\u0111endana i to je bilo primjenjivo na sve dijelove svijeta. Prevladavanju ovog problema su isprva pomogli pobolj\u0161ani sanitarni uvjeti koji su do\u0161li s ekonomskim razvojem, a potom i medicina, ali i pobolj\u0161ana prehrana.<\/p>\n<p>Znanstvenici su otkrili lijekove o kojima se nekada moglo samo sanjati, pogotovo kada su se razvile teorije u uzro\u010dnicima bolesti u drugoj polovici 19. stolje\u0107a. Jer tada je tek postalo jasno koliko su sanitarni uvjeti u domovima, ali i u bolnicama zaista va\u017eni.<\/p>\n<p>To je bio temelj razvoja antibiotika i cjepiva od kojih je procvjetalo javno zdravlje. Spoznala se va\u017enost kolektivnog imuniteta i higijene pa u 2015. godini bilje\u017eimo dje\u010dji mortalitet od 4,3 posto. U dva stolje\u0107a, ova crna brojka smanjila se deset puta. Dalek je to put pre\u0111en u relativno kratkom vremenu kojeg najlak\u0161e mo\u017eete spoznati ako se poigrate s ovim prikazom mortaliteta djece u globalnim razmjerima.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" style=\"width: 100%; height: 400px; border: 0px none;\" src=\"https:\/\/ourworldindata.org\/grapher\/global-child-mortality-timeseries\" width=\"300\" height=\"150\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ovo je samo djeli\u0107 podataka objavljeni na portalu \u201eOur World in data\u201c. Rije\u010d je o javnom znanstvenom projektu koji nam poku\u0161ava dati realnu percepciju \u017eivotnih uvjeta u svijetu. Rade ga ugledni svjetski stru\u010dnjaci, na \u010delu s ekonomistom <strong>Maxom Roserom<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"mojev-793801266\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017eda je prosjek druga\u010diji no \u0161to ste zami\u0161ljali. No dok vi nari\u010dete za radni\u010dkim odmarali\u0161tima iz sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, brojne obitelji u, recimo, Aziji po prvi su si puta priu\u0161tili tanjure, pribor za jelo ili teku\u0107u vodu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":14394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[207,331,1208,237,236],"class_list":["post-14390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-bogatasi","tag-cijepljenje","tag-data","tag-siromastvo","tag-standard"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14390"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14390\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}