{"id":14463,"date":"2018-04-12T17:03:43","date_gmt":"2018-04-12T15:03:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=14463"},"modified":"2018-04-12T17:03:43","modified_gmt":"2018-04-12T15:03:43","slug":"umirovljenici-zele-zadrzati-svoju-i-dobiti-dio-mirovine-pokojnog-partnera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/04\/umirovljenici-zele-zadrzati-svoju-i-dobiti-dio-mirovine-pokojnog-partnera\/","title":{"rendered":"Umirovljenici \u017eele zadr\u017eati svoju i dobiti dio mirovine pokojnog partnera"},"content":{"rendered":"<p>Umirovljeni\u010dke udruge Sindikat i Matica umirovljenika, ve\u0107 vi\u0161e godina zagovaraju uvo\u0111enje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slu\u010daju smrti partnera pre\u017eivjeli zadr\u017eava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na <strong>20-50% partnero\u00adve mirovine<\/strong>. S obzirom da je od uku\u00adpnog broja obiteljskih umirovljenika \u010dak 93,35% \u017eena, one su najizlo\u017eenije rastu\u0107em siroma\u0161tvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske miro\u00advine.<\/p>\n<p>Treba naglasiti da je prosje\u010dna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kn, a pre\u017eivjeli partner ju koristi temeljem zajedni\u010dkih \u0161ezdesetak godina radnog sta\u017ea, pi\u0161e predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske <strong>Jasna Petrovi\u0107<\/strong> za <strong><a href=\"http:\/\/www.suh.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Glas umirovljenika<\/a><\/strong>.<\/p>\n<p>Europske zemlje uvele su pojam socijalne za\u0161tite pre\u017eivjelih, prven\u00adstveno supru\u017enika i djece, u svojim zakonima jo\u0161 u 19. stolje\u0107u. Od svog uvo\u0111enja koncept je do\u017eivio zna\u010daj\u00adne promjene u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU, a posebno su zna\u010dajne razlike u regulaciji tog koncepta u zapadnoe\u00aduropskim i isto\u010dnoeuropskim zemlja\u00adma.<\/p><div id=\"mojev-2399367629\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<h3>Zapadnoeuropski koncept<\/h3>\n<p>Zapadnoeuropski koncept us\u00adpostavljen je metodom doprinosa, gdje su institucije socijalnog osi\u00adguranja osigurale pogodnosti za pre\u017eivjele u slu\u010daju smrti hranitelja obitelji koji je bio osiguran doprino\u00adsima prije njihove smrti. U pozadini koncepta obiteljske mirovine je \u010di\u00adnjenica da smrt jedne osobe \u010desto rezultira gubitkom izvora prihoda za drugu osobu; odatle prepoznavanje smrti neke osobe kao dru\u0161tvenog rizika U ve\u0107ini slu\u010dajeva, obitelj osi- guranika (udovica, udovac, siro\u010de\/ polusiro\u010de i ostali ro\u0111aci) osigura\u00adna su naknadama za pre\u017eivljavanje, a temelje se na metodi doprinosa.<\/p>\n<p>Prema rje\u010dniku Vije\u0107a Europe, obiteljska mirovina je mirovina koju primaju \u010dlanovi pokojnog osiguranika -\u201enuklearna&#8221; obitelj (mu\u017e\/\u017eena i djeca). Ovaj koncept mirovine pre\u00ad\u017eivjelih osoba prihva\u0107en je u ve\u0107ini zemalja isto\u010dne Europe u razdoblju komunizma.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, za razvoj koncepta prednosti pre\u017eivjelih u Europi, vrlo va\u017ena \u010dinjenica je usvajanje ILO Konvencije br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti iz\u00a01952. godine, kao i usvajanje Europ\u00adskog kodeksa za socijalno vije\u0107e Eu\u00adrope Sigurnost u 1964.<\/p>\n<h3>Kako to rade Nijemci<\/h3>\n<p>Posebno zanimljiv je sustav soci\u00adjalne za\u0161tite pre\u017eivjelog supru\u017enika u Njema\u010dkoj. Preminula osoba mora imati najmanje pet godina pla\u0107anih doprinosa ili bez tog uvjeta kad je osiguranik preminuo zbog ozljede na radu. Pravo na obiteljsku mirovinu u Njema\u010dkoj odobrava se &#8220;osobama starim 45 i vi\u0161e godina, osobama sma\u00adnjene sposobnosti za rad ili za osobe koje se brinu o djetetu do navr\u0161ene 18 godine \u017eivota (bez ograni\u010denja u slu\u010daju djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju koje ne mogu odr\u017eavati sami).<\/p>\n<p>Postoji tako\u0111er i oblik prilagodbe pogodnosti pre\u017eivjelih, \u0161to se ogleda u \u010dinjenici da se osiguraniku punu mirovinu ispla\u0107uje udovici ili udovici za tri mjeseca nakon smrti osiguranika. Danas je najve\u0107i iznos za obitelj\u00adsku mirovinu 55% starosne mirovine preminulog supru\u017enika, dok je manji iznos od 25% obiteljske mirovine vre\u00admenski ograni\u010den i pla\u0107a se najdu\u017ee 24 mjeseca.<\/p>\n<p>Prema novim promjenama koje proizlaze iz reforme njema\u010dkog su\u00adstava socijalne sigurnosti iz 2002. godine, postoji mogu\u0107nost da se su\u00adpru\u017enici odlu\u010de za podjelu mirovina me\u0111u supru\u017enicima odnosno cijepa\u00adnje mirovinskih prava. Ovo predstav\u00adlja do odre\u0111ene mjere alternativni oblik obiteljske mirovine. Mogu\u0107nost podjele prava na mirovinu vrijedi samo za parove o\u017eenjene nakon 31. prosinca 2001., a ti parovi mogu od\u00adlu\u010diti podijeliti svoja prava na mirovi\u00adnu kad oboje steknu dob za umirov\u00adljenje ili kada jedan partner umre. Bit\u00adno je da su oba partnera pojedina\u010dno akumulirali 25 godina kvalificiraju\u0107eg radnog sta\u017ea.<\/p>\n<h3>Brojni kriteriji<\/h3>\n<p>Da bi se u EU zemljama dobi\u00adle obiteljske mirovine, moraju se ispuniti brojni uvjeti &#8211; kako za po\u00adkojnika tako i za pre\u017eivjelog. Ve\u0107ina europskih zemalja omogu\u0107uje tzv. obiteljsku mirovinu i za registrirane partnere, vanbra\u010dne ili istospolne zajednice, ali i za razvedene par\u00adtnere ako su primali alimentaciju. U Luksemburgu, primjerice, punu mi\u00adrovinu pokojnika pla\u0107a se tri mjese\u00adca pre\u017eivjelima koji su \u017eivjeli u istom ku\u0107anstvu.<\/p>\n<p>Dodatni zahtjevi sastoje se od mini\u00admalnog trajanja braka, minimalne dobi, invaliditeta ili brige za djecu pokojni\u00adka. Odre\u0111eno trajanje braka preduvjet je za pre\u017eivljavanje u Belgiji, Finskoj, Njema\u010dkoj, Luksemburgu, Portugalu i \u0160vedskoj itd. U Irskoj pre\u017eivjeli supru\u017e\u00adnik morao je ispuniti odre\u0111eno razdobl\u00adje pla\u0107anja doprinosa.<\/p>\n<p>U Austriji, ako zbroj mirovine pre\u00adminulog i pre\u017eivjelog partnera je ispod 1.910 eura mjese\u010dno, odgovaraju\u0107u mjese\u010dnu razliku do najvi\u0161e 60 posto mirovine preminuloga pla\u0107a se pre\u00ad\u017eivjelom partneru uz njegovu mirovinu. U Sloveniji pre\u017eivjeli partner starosnog umirovljenika mo\u017ee dobiti dodatno do 80 eura.<\/p>\n<h3>A u Hrvatskoj?<\/h3>\n<p>U Hrvatskoj tzv. obiteljsku mirovinu ostvaruje osoba koja do smrti bra\u010dnog partnera navr\u0161i 50 godina, odnosno na\u00adjmanje 45 godina, ali onda \u010deka na po\u00ad\u010detak primanja mirovine do navr\u0161enih 50 godina. Izvanbra\u010dni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbra\u010d\u00adna zajednica postojala najranije na dan 28. o\u017eujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbra\u010dne zajednice utvr\u0111uje se u izvanparni\u010dnome sudskom postupku. Tako\u0111er i razve\u00addeni bra\u010dni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom bilo dosu\u0111eno pravo na uzdr\u017eavanje.<\/p>\n<p>\u010clanovi obitelji formalnog i neformal\u00adnog \u017eivotnog partnera isto imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formal\u00adno ili neformalno \u017eivotno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajalo na\u00adjmanje tri godine. I roditelji ili posvoji- telji osiguranika imaju pravo na obitelj\u00adsku mirovinu u slu\u010daju da ih je do smrti preminuli uzdr\u017eavao te da su navr\u0161ili 60 godina.<\/p>\n<p>Ho\u0107e li i zahtjev umirovljeni\u010dkih udruga za novim modelom obiteljske mirovine u\u0107i u novu mirovinsku refor\u00admu? Te\u0161ko, jer je koncept Vlade o\u010dito usmjeren na ka\u017enjavanje, a ne na za\u00adustavljanje siroma\u0161enja. Tako Ankica Jurec iz Zagreba pita s razlogom, za\u0161to ne mo\u017ee dobiti barem pola mirovine svoga supruga uz svoju, kad su oboje skupili 70 godina radnog sta\u017ea, a nje\u00adgovom smr\u0107u tek pet godina nakon umirovljenja, njoj se dopu\u0161ta tek da umjesto svoje mizerne mirovine, dobi\u00adje jednako mizernih 70 posto mirovine svoga preminulog supruga. Tko \u0107e joj odgovoriti.<\/p>\n<div id=\"mojev-2159795910\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div id=\"midasWidget__12219\"><\/div>\r\n<script async src=\"https:\/\/cdn2.midas-network.com\/Scripts\/midasWidget-22-1763-12219.js\"><\/script><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europske zemlje uvele su pojam socijalne za\u0161tite pre\u017eivjelih, prven\u00adstveno supru\u017enika i djece, u svojim zakonima jo\u0161 u 19. stolje\u0107u. Od svog uvo\u0111enja koncept je do\u017eivio zna\u010daj\u00adne promjene u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU, a posebno su zna\u010dajne razlike u regulaciji tog koncepta u zapadnoe\u00aduropskim i isto\u010dnoeuropskim zemlja\u00adma. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12517,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1010,237],"class_list":["post-14463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-obiteske-mirovine","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14463"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14463\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}