Iako se sve \u010de\u0161\u0107e predla\u017ee da svi umirovljenici dobivaju jednak iznos uskla\u0111ivanja, jedino postotno uskla\u0111ivanje \u010duva kupovnu mo\u0107 i omjere svih mirovina. Svi drugi modeli postepeno bri\u0161u realnu razliku izme\u0111u onih koji su malo upla\u0107ivali i onih koji su godinama ulagali znatno vi\u0161e. Samimim time, samo se postotno uskla\u0111ivanje mo\u017ee nazvati uskla\u0111ivanjem. <\/p>\n\n\n\n
Zato umirovljenici s natprosje\u010dnim mirovinama upozoravaju da se guranjem ideje “svima isti iznos” obezvrje\u0111uje njihovo ulaganje u mirovinski sustav, promoviraju nerad i rad na crno, ali i nastavlja produbljivanje nepravdi koje su im nanesene.<\/p>\n\n\n\n
Milena<\/strong> tako ka\u017ee da su najvi\u0161e zakinuti upravo oni koji su odradili dug radni sta\u017e, trudili se i dodatno se \u0161kolovali uz redovan posao, radili i druge poslove te upla\u0107ivali velike doprinose kako bi ostvarili pristojnu mirovinu. \u201cNikada zbog cenzusa ne ostvaruju nikakva dodatna prava. Oni koji imaju manje mirovine ostvaruju razna prava, bez obzira na ostale prihode i stvarno imovinsko stanje.\u201d<\/p>\n\n\n\n Pozdravlja to \u0161to \u0107e se prvi put dijeliti dodatak temeljem godina sta\u017ea, ali isti\u010de najve\u0107u nepravdu: \u201cSvi ti koji su zaslu\u017eeno ostvarili pristojnu mirovinu nemaju pravo niti na dio obiteljske mirovine pokojnog supru\u017enika, \u0161to je prestra\u0161no.\u201d<\/p>\n\n\n\n Milena nagla\u0161ava i da pove\u0107anje u jednakom iznosu ne mo\u017ee biti pravedno jer ni obra\u010dun mirovine u startu nije jednak, a ni pla\u0107e se ne pove\u0107avaju u jednakom iznosu. “Uz sve to treba uzeti i u obzir koliko tko u\u017eiva tu mirovinu jer nije isto oti\u0107i u mirovinu sa 35 godina sta\u017ea i 55 godina \u017eivota ili sa 45 godina sta\u017ea i 65 godina \u017eivota”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n Miho<\/strong> s 45 godina sta\u017ea ka\u017ee da spada u malobrojne. \u201cPo\u010deo sam raditi sa 19 godina i od tada neprekidno upla\u0107ivao mirovinsko osiguranje. Pla\u0107a je bila za VSS pristojna za tada\u0161nja vremena.\u201d I on ka\u017ee da mirovine moraju ovisiti isklju\u010divo o uplatama, a da se moraju uskla\u0111ivati u istom postotku za sve. <\/p>\n\n\n\n \u201cPremale mirovine, proistekle su iz malih uplata, malo godina rada i drugih okolnosti”, obja\u0161njava i dodaje da standard onih s mizernim mirovinama treba osigurati putem socijale, a ne iz mirovinskih sredstava.<\/p>\n\n\n\n Nada<\/strong> ima mirovinu ve\u0107u od 1.000 eura, dugo je radila i pla\u0107ala visoke doprinose. \u201cImala sam uvijek ve\u0107u pla\u0107u, upla\u0107ivala sam 46 godina doprinose i sla\u017eem se da mirovina ne smije biti socijala.\u201d Navodi da poznaje ljude koji su \u201cse vukli po burzi, radili na crno, putovali po svijetu i luksuzirali, a sada o\u010dekuju i primaju raznorazne dodatke te kukaju nad malom mirovinom\u201d. Nada pita za\u0161to se je ona trudila, ako \u0107e se zagovarati da mirovine idu prema izjedna\u010davanju. “To bi zaista bila nepravda”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n Vlatko<\/strong> se umirovio pro\u0161le godine s 37 godina sta\u017ea i sedam godina beneficiranog sta\u017ea kao KV voza\u010d. Zorno opisuje kako je do\u0161ao do 1.100 eura mirovine: \u201cPro\u0161ao sam ve\u0107i dio Europe, spavaju\u0107i u kabini daleko od obitelji. Koliko neprospavanih no\u0107i, koliko prekovremenih sati, koliko vikenda u kamionu?\u201d<\/p>\n\n\n\n\n\n S druge strane, Vlatko dodaje da “radnici u pogonima rade za ne\u0161to vi\u0161e od minimalca, pla\u0107aju slabe doprinose, ne bune se i doma su svaki dan.\u201d Bila bi nepravda kada bi se njegova ulaganja i trud izjedna\u010dili s onima koji su se trudili manje i ulagali simboli\u010dno, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n Najjednostavnije je pokazati to na primjeru pojednostavljenog stopostotnog uskla\u0111ivanja na temelju inflacije. Na\u0161 imaginarni umirovljenik Jure prima 700 eura mirovine, a njegov prijatelj Hrvoje 1.000 eura. Prema izra\u010dunu portala Koliko.HR<\/a>, temeljna prehrambeno-higijenska ko\u0161arica za samca stoji 250 eura.<\/p>\n\n\n\n Prije poskupljenja Jure mo\u017ee kupiti 2,8 ko\u0161arica, Hrvoje \u010detiri. Razlika je 1,2 ko\u0161arice. Posve sigurno, Hrvoje je u boljem polo\u017eaju, ali smisao uskla\u0111ivanja nije da Jure mo\u017ee kupiti vi\u0161e, nego da obojici osigura jednaku kupovnu mo\u0107 i nakon \u0161to cijene porastu. Jednostavno re\u010deno, uskla\u0111ivanje nije povi\u0161ica u smislu realne vrijednosti; ni za Juru, ni za Hrvoja.<\/p>\n\n\n\n Zamislimo inflaciju od pet posto. Ko\u0161arica sada ko\u0161ta 262,5 eura. Skuplja je 12,5 eura. Ako se mirovine usklade za pet posto, Jure dobiva 35 eura vi\u0161e (ukupno 735), Hrvoje 50 eura vi\u0161e (ukupno 1.050). Na papiru je Hrvoje opet dobio vi\u0161e, ali u du\u0107anu mu kupovna mo\u0107 ostaje ista: Jure i dalje mo\u017ee kupiti 2,8 ko\u0161arica, Hrvoje \u010detiri. Razlika je opet 1,2 ko\u0161arice. Tu je klju\u010dna razlika izme\u0111u uskla\u0111ivanja i povi\u0161ice. Idealno provedeno uskla\u0111ivanje samo vra\u0107a mirovine na vrijednost prije poskupljenja. Kupovna mo\u0107 se \u010duva, ni\u0161ta vi\u0161e i ni\u0161ta manje.<\/p>\n\n\n\n Ako se mirovine uskla\u0111uju s prosje\u010dnom pla\u0107om, stvar je ista, gleda se njihov udio u pla\u0107i. Iako su iznosi u eurima ve\u0107i, njihovi omjeri u odnosu na pla\u0107u ostaju nepromijenjeni. To bi bila i svrha ovakvog uskla\u0111ivanja.<\/p>\n\n\n\nMiho: Mirovine iz mirovinskog, socijala iz socijalnog<\/h3>\n\n\n\n
Nada: Nisam bila na burzi, nisam radila na crno, ne primam dodatke<\/h3>\n\n\n\n
Vlatko: Mogao sam i ja raditi u pogonu i svaki dan biti doma<\/h3>\n\n\n\n
Za\u0161to je sve osim postotnog uskla\u0111ivanja mirovina nepravedno?<\/h3>\n\n\n\n