{"id":147478,"date":"2026-01-10T12:46:24","date_gmt":"2026-01-10T11:46:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=147478"},"modified":"2026-01-10T12:55:04","modified_gmt":"2026-01-10T11:55:04","slug":"onkolog-popisao-sest-najvecih-lazi-o-prehrani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/01\/onkolog-popisao-sest-najvecih-lazi-o-prehrani\/","title":{"rendered":"Onkolog popisao \u0161est najve\u0107ih mitova o prehrani"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Ako \u017eelite \u017eivjeti du\u017ee i osje\u0107ati se bolje, prestanite slijediti prehrambene trendove koji obe\u0107avaju \u010duda&#8221;, klju\u010dna je re\u010denica vrsnog ameri\u010dkog onkologa <strong>dr. Ezekiela J. Emanuela<\/strong>. Kako obja\u0161njava, dobra prehrana zna\u010di osmisliti \u017eivot u kojem su zdravi izbori jednostavni i dugoro\u010dno odr\u017eivi, umjesto da daju rezultate u nekoliko tjedana.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Jedite cjelovitu hranu poput vo\u0107a, povr\u0107a i ora\u0161astih plodova, \u0161to \u010de\u0161\u0107e u dru\u0161tvu. Porcije neka vam budu umjerene. Zaboravite na detokse. Zadr\u017eite maslinovo ulje. I da, ponekad pojedite sladoled&#8221;, ka\u017ee onkolog. Za <em>CNBC<\/em> isti\u010de i \u0161est najve\u0107ih nutricionisti\u010dkih mitova za koje bi volio da ih ljudi odbace.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">1. Me\u0111uobroci su lo\u0161i<\/h2>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dan odrasli \u010dovjek unosi gotovo 500 kalorija dnevno kroz me\u0111uobroke, ve\u0107inom iz ultraprera\u0111ene hrane koja poti\u010de prejedanje. To su, primjerice, \u010dips, keksi i razni pakirani deserti. Istra\u017eivanje je pokazalo da su sudionici koji su jeli ultraprera\u0111enu hranu unosili vi\u0161e kalorija i u samo dva tjedna dobili dva kilograma vi\u0161e u usporedbi s onima koji su jeli cjelovitu hranu. Potonji se nisu debljali \u010dak ni kad su unosili jednako kalorija.<\/p><div id=\"mojev-2749727274\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>No, nisu svi me\u0111uobroci \u0161tetni. Zdravi me\u0111uobroci poput ora\u0161astih plodova, vo\u0107a, jogurta, humusa i povr\u0107a mogu pobolj\u0161ati kvalitetu prehrane jer pru\u017eaju vlakna, proteine i zdrave masti koje poma\u017eu da se osje\u0107ate siti bez naglih skokova \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">2. Trebamo jesti vi\u0161e proteina<\/h2>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina ljudi ve\u0107 unosi dovoljno proteina, a preporu\u010deni dnevni unos je 0,75 do 1,0 g po kilogramu tjelesne mase. Proteinski pra\u0161kovi nisu nu\u017eno rje\u0161enje. Pogotovo jer su neka istra\u017eivanja pokazala da su proteinski pra\u0161kovi \u010desto zaga\u0111eni te\u0161kim metalima. <\/p>\n\n\n\n<p>Iznimke su stariji od 60 godina koji gube mi\u0161i\u0107nu masu te sporta\u0161i ili osobe koje se oporavljaju od bolesti. Za sve ostale, izvori proteina iz cjelovite hrane poput graha, le\u0107e, jogurta i ribe, sigurniji su i korisniji od dodataka ili prekomjerne konzumacije crvenog mesa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">3. Dodaci vlakana dobra su zamjena cjelovitoj hrani<\/h2>\n\n\n\n<p>U ameri\u010dkim saveznim dr\u017eavama provedeno je istra\u017eivanje koje je pokazalo da svega 7 posto odraslih u organizam unose preporu\u010dene koli\u010dine vlakana. To je ozbiljan problem jer prehrana bogata vlaknima smanjuje rizik od raka debelog crijeva, dijabetesa tipa 2 i smrti od koronarnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodaci vlakana nisu savr\u0161en pre\u010dac jer ve\u0107ina sadr\u017ei samo jednu vrstu vlakana i ne replicira raznolika vlakna iz cjelovite hrane. Vo\u0107e, povr\u0107e, grah i cjelovite \u017eitarice i dalje su naju\u010dinkovitiji na\u010din za podr\u0161ku zdravlju crijeva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">4. Mlije\u010dni proizvodi s niskim udjelom masti uvijek su bolji izbor<\/h2>\n\n\n\n<p>Konzumacija mlije\u010dnih proizvoda povezana je s ni\u017eim rizikom od dijabetesa tipa 2, a istra\u017eivanja pokazuju i da djeca koja konzumiraju mlije\u010dne proizvode s punim udjelom masti imaju manju vjerojatnost da \u0107e biti pretila od onih koja biraju niskomasne verzije. Isto vrijedi i za odrasle.<\/p>\n\n\n\n<p>Sadr\u017eaj masti sam po sebi ne odre\u0111uje je li ne\u0161to zdravo, a mlije\u010dni proizvodi s punim udjelom masti mogu se uklopiti u uravnote\u017eenu prehranu, osobito ako zamjenjuju ultraprera\u0111ene niskomasne alternative.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">5. Sve su masti lo\u0161e<\/h2>\n\n\n\n<p>Mit da masno\u0107a deblja je pogre\u0161an. Zdrave masti su neophodne, a mnoge kalori\u010dne namirnice poput ora\u0161astih plodova, maslinovog ulja, mlije\u010dnih proizvoda s punim udjelom masti i tamne \u010dokolade povezane su s manjim debljanjem od prera\u0111enih \u017eitarica i slatkih me\u0111uobroka.<\/p>\n\n\n\n<p>Teku\u0107a biljna ulja, osobito ekstra djevi\u010dansko maslinovo ulje, dokazano su po\u017eeljna u prehrani pa je \u010dak i pola \u017elice dnevno povezano s 19 posto manjim rizikom od smrti kroz gotovo 30 godina. Pravi problem je ultraprera\u0111ena, preslana i preslatka hrana koja poti\u010de debljanje i metaboli\u010dke bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">6. Vje\u017ebanjem mo\u017eete izgubiti sve kalorije<\/h2>\n\n\n\n<p>Mnogi vjeruju da dodatna tjelovje\u017eba mo\u017ee poni\u0161titi nezdravu prehranu, no to nije to\u010dno. Ljudi sagorijevaju otprilike isti broj kalorija dnevno, bez obzira na razinu aktivnosti. Vje\u017ebanje pobolj\u0161ava zdravlje, ali ne daje toliki kalorijski bonus kao \u0161to se misli. Ono \u0161to i koliko jedete zapravo najvi\u0161e utje\u010de na te\u017einu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, vje\u017eba je i dalje klju\u010dna jer pobolj\u0161ava san, raspolo\u017eenje, mentalne sposobnosti, gusto\u0107u kostiju i dru\u0161tvene veze. Hodanje, posebno u dru\u0161tvu drugih, jedna je od naju\u010dinkovitijih i najpristupa\u010dnijih aktivnosti.<\/p>\n<div id=\"mojev-567524434\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako malo pojavljuju se nove \u010dudesne dijete: keto, povremeni post, prehrana proteinima i povr\u0107em, sirova hrana. Sve one obe\u0107avaju rije\u0161iti na\u0161e probleme, a ve\u0107ina pokazuje skromne koristi koje ne opravdaju vrijeme i trud.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":129138,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1181,42],"class_list":["post-147478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dodaci-prehrani","tag-prehrana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=147478"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":147528,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/147478\/revisions\/147528"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/129138"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=147478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=147478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=147478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}