{"id":148487,"date":"2026-01-31T21:06:32","date_gmt":"2026-01-31T20:06:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=148487"},"modified":"2026-02-07T12:06:35","modified_gmt":"2026-02-07T11:06:35","slug":"nostalgija-za-jugoslavenskim-mirovinama-ne-govori-cijelu-istinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/01\/nostalgija-za-jugoslavenskim-mirovinama-ne-govori-cijelu-istinu\/","title":{"rendered":"Nostalgija za jugoslavenskim mirovinama ne govori cijelu istinu"},"content":{"rendered":"\n<p>Nema rasprave o adekvatnosti mirovina koja u \u010detiri koraka ne\u0107e zavr\u0161iti u Jugoslaviji; uz tvrdnju da su jugoslavenske mirovine bile dostojne \u010dovjeka i da je &#8220;drug radnik&#8221; mogao nakon ranog umirovljenja u\u017eivati do kraja \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Te re\u010denice \u010ditaju se s gotovo \u010dujnim uzdahom njihovih autora koji tvrde da je &#8220;sustav nekada bio pravedniji i bolji za radnika&#8221;. No koliko je takvo sje\u0107anje utemeljeno u stvarnosti, a koliko je rije\u010d o selektivnom pam\u0107enju? Jesu li tada\u0161nji umirovljenici kruzerima oplovljavali kontinente i budili se pod tropskim palmama, a o \u010demu u komentarima snatre dana\u0161nji umirovljenici?<\/p>\n\n\n\n<p>Nisu. Dapa\u010de, \u017eelja je bilo malo, no to ne zna\u010di da mirovine tada nisu bile podno\u0161ljivije u okviru mogu\u0107nosti i aspiracija. <\/p><div id=\"mojev-2202037545\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Jugoslavija je, prvenstveno, iskoristila demografski zgoditak koji su do\u017eivjele gotovo sve dr\u017eave nakon Drugog svjetskog rata. Bilo je to vrijeme kada su na jednog umirovljenika dolazila \u010detiri radnika, no ti radnici nisu se pobrinuli stvoriti nove radnike pa danas na jednog umirovljenika dolazi tek 1,4 radnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od glavnih razloga nostalgije jest i \u010dinjenica da su mirovine u kasnoj Jugoslaviji doista bile bli\u017ee pla\u0107ama nego danas. Sustav je bio \u010dista me\u0111ugeneracijska solidarnost bez individualne \u0161tednje (drugog i tre\u0107eg stupa), a formule za obra\u010dun i uskla\u0111ivanje bile su izda\u0161nije. U osamdesetima zamjenski udio mirovine u odnosu na zadnju pla\u0107u kretao se oko 70 posto, \u0161to je danas gotovo nezamislivo, velikim dijelom i zbog spomenute demografije. Razlike me\u0111u republikama su, kao i danas me\u0111u dr\u017eavama koje su ih zamijenile, bile ogromne.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mirovina nije zna\u010dila skok u bezdan<\/h2>\n\n\n\n<p>To je, dakako, imalo svoju cijenu. Ujedno, to je zna\u010dilo i odre\u0111eni kontinuitet jer se umirovljenici nisu morali odre\u0107i toliko stvari kojih se danas moraju odre\u0107i kada zakora\u010de u mirovinu. Dodu\u0161e, ako \u0107emo biti iskreni, malo je toga bilo \u010dega se je moglo odre\u0107i jer su apetiti i mogu\u0107nosti bili zna\u010dajno manji. U tim okolnostima, umirovljenje nije zna\u010dilo krah \u017eivotnog standarda.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Solidarnost, ali ne prema svima<\/h2>\n\n\n\n<p>No mirovinski odrezak je tek dio te pri\u010de. Ogroman broj umirovljenika i radnika \u017eivio je u u dru\u0161tvenim stanovima s trajnim stanarskim pravom. Bez tr\u017ei\u0161ne najamnine ili kredita, i prosje\u010dna pla\u0107a, a uporedo i mirovina, imala je znatno ve\u0107u kupovnu mo\u0107 nego danas, pogotovo u svjetlu manjih potreba koje smo tada imali. Druga strana medalje je \u0161to su te stanove solidarno platili i oni koji nisu ni u ludilu mogli do\u0107i na liste \u010dekanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav sustav je bio socijalno povoljan, ali izrazito\u00a0selektivan: korist su imali radnici urbanim sredinama, dok su se u ruralnim dijelovima zemlje stambena pitanja rje\u0161avala kreditima i naslje\u0111em. Podstanarstvo je bilo priu\u0161tivije, iako su podstanarski uvjeti stanovanja bili ispod civilizacijske razine prema dana\u0161njim kriterijima, o \u010demu svjedo\u010de i brojni dokumentarci iz tog vremena.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-19746\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/jugoslavija-sedamdesetih4-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Jugoslavija, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tvena stanogradnja bila je i izvor brojnih zlouporaba i korupcije o \u010demu svjedo\u010de neuspje\u0161ne dr\u017eavne akcije &#8220;ima\u0161 ku\u0107u, vrati stan&#8221;. Uspostavom Republike Hrvatske, ti dru\u0161tveni stanovi po simboli\u010dnim cijenama prepu\u0161teni su nositeljima stanarskog prava od kojih mnogi i danas \u017eive u njima. No mnogi su ih u me\u0111uvremenu prodali za zna\u010dajne svote ili danas zara\u0111uju na njima iznajmljuju\u0107i ih.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zdravstvo skromno, ali dostupno<\/h2>\n\n\n\n<p>Zdravstvo je bilo javno i relativno dostupno, iako je broj dostupnih pretraga i zahvata bio neusporedivo manji nego danas. Oni koji su imali novac, veze ili dru\u0161tvenu mo\u0107, tra\u017eili su mjesto u &#8220;vojnim bolnicama&#8221; gdje su dobivali usluge i ekspertizu koja obi\u010dnim smrtnicima nije bila dostupna.<\/p>\n\n\n\n<p>Incidencije zaraznih bolesti bile su ogromne. &#8220;Na Kosovu tifus, u Bosni male boginje, u Hrvatskoj \u0161arlah, u Srbiji trahoma&#8221;, pisala je Duga 1975. godine navode\u0107i da se \u010dak i u Beogradu na kardiologa \u010deka dva mjeseca. O tomu vi\u0161e pro\u010ditajte na <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/08\/jugoslavija-1975-na-pregled-se-ceka-mjesecima-sve-vise-karcinoma\/\">ovoj poveznici<\/a>. Obijesnog opiranja cjepivu nije bilo. Dapa\u010de, \u010dak i kad procjepljivanja nisu odmah uspijevala, nije se odustajalo sve do kona\u010dne pobjede nad zarazama. O tome vi\u0161e pro\u010ditajte na <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2021\/08\/cijepljenje-isprva-nije-davalo-dobre-rezultate-no-rijeka-je-na-kraju-pobijedila-djecju-paralizu\/\">ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Jeftinija hrana, sve ostalo na kredit<\/h2>\n\n\n\n<p>Cijene su bile formirane kroz takozvanu dogovornu ekonomiju pri \u010demu su cijene mnogih usluga bile administrativno prigu\u0161ene. Svaka vrjednija stvar za ku\u0107anstvo, valja se prisjetiti, kupovala se na kredit; od usisava\u010da do televizora. Pri tome se standard na Kosovu nije mogao uspore\u0111ivati sa standardom u Sloveniji ili Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401-740x410.jpg\" alt=\"dinastija, alexis, joan collins, sapunica\" class=\"wp-image-17056\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/alexis-jugoslavija-e1533293740401-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Dinastija (screenshot: HTV)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Branitelji su i tada bili povla\u0161teni<\/h2>\n\n\n\n<p>Iako su se deklarativno zagovarali jednakost i ravnopravnost, i me\u0111u umirovljenicima su postojale ogromne razlike. Radni\u010dke mirovine u industrijskim republikama bile su i do \u010detiri puta ve\u0107e od poljoprivrednih i obiteljskih mirovina.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u povla\u0161tenim umirovljenicima isticali su se partijski kadar i vojni kadar. Posebno su se povla\u0161tenima smatrali branitelji ili, kako smo ih tada zvali, borci. Imali su visoke mirovine i brojne privilegije zbog kojih su bili nevoljeni u dru\u0161tvu. No tim bora\u010dkim mirovinama je prethodio dug radni sta\u017e jer su se nakon Drugog svjetskog rata demobilizirani vojnici zapo\u0161ljavali i radili do uvjeta za mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">A kad je stigao ra\u010dun&#8230;<\/h2>\n\n\n\n<p>Treba se sjetiti i kraja te pri\u010de i kona\u010dnog podvla\u010denja crte pod to &#8220;blagostanje&#8221;. U drugoj polovici osamdesetih inflacija je izmakla kontroli. Skakala je s dvije na tri znamenke, dotaknula gotovo 1.200 posto u jednom trenutku. Iako su se mirovine formalno uskla\u0111ivale, ka\u0161njenja i nesta\u0161ice su nagrizale realnu vrijednost primanja. Sve je vodilo prema slomu dr\u017eave koja je ve\u0107 godinama bila u bankrotu.<\/p>\n\n\n\n<p>OECD i Svjetska banka u svojim analizama tvrde da je upravo kombinacija visoke inflacije i presporog prilago\u0111avanja dovela do naglog pada stvarne vrijednosti mirovina u prijelazu prema devedesetima, no toga se malo tko \u017eeli sje\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zato onda sa sjetom gledamo unatrag?<\/h2>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, mnogi koji danas s nostalgijom govore o \u201cjugoslavenskoj penziji\u201d zapravo govore iz perspektive gradskog, zaposlenog radnika s poslom koji mu je bio zagarantiran, bez obzira na to kako ga obavljao, a koji pri tom ima rije\u0161eno stambeno pitanje. Iz te pozicije te\u0161ko je \u010duti one s ruba tada\u0161njeg sustava koji ne dijele njihova iskustva.<\/p>\n\n\n\n<p>Mogli bismo re\u0107i da dana\u0161nji umirovljenici uzdi\u0161u za sigurno\u0161\u0107u i vremenom u kojem su izbori bili sku\u010deni, a samim time i li\u0161eni osobne odgovornosti. No daleko od toga da se \u017eivjelo u ekonomskoj \u010daroliji.  Bila je to kombinacija povoljnih demografskih okolnosti, druga\u010dijih prioriteta i iluzija koje su se raspale na najgori mogu\u0107i na\u010din. <\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n<p>\u017delite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i vi\u0111enje ove teme s nama i na\u0161im \u010ditateljima, mo\u017eete to u\u010diniti putem web obrasca <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/povjerljivo\/\" target=\"_blank\">Povjerljivo<\/a>. Napi\u0161ite svoju pri\u010du!<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n<div id=\"mojev-2353921835\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svaka rasprava o mirovinama u Hrvatskoj prije ili kasnije zavr\u0161i u Jugoslaviji. Tada\u0161nje mirovine i danas se spominju kao dostojne \u010dovjeka i pravednije od dana\u0161njih. No koliko je ta slika utemeljena na stvarnim brojkama, a koliko na sje\u0107anju na sigurnost vremena u kojem su tro\u0161kovi, o\u010dekivanja i rizici bili znatno manji nego danas?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":148506,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,18,328],"class_list":["post-148487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-mirovine","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148487"}],"version-history":[{"count":61,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":148878,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148487\/revisions\/148878"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/148506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}