Hrvatska vlada nedavno je donijela niz izmjena mirovinskog sustava s ciljem pobolj\u0161anja polo\u017eaja sada\u0161njih i budu\u0107ih umirovljenika. Promjene obuhva\u0107aju prilagodbe uvjeta prijevremenog umirovljenja, mogu\u0107nost rada uz primanje dijela mirovine, pove\u0107anje pojedinih naknada te izmjene u na\u010dinu valorizacije mirovina.<\/p>\n\n\n\n
Najva\u017enije novosti uklju\u010duju ukidanje penalizacije prijevremenog umirovljenja nakon 70. godine \u017eivota, mogu\u0107nost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 posto mirovine, blago pove\u0107anje invalidskih mirovina te \u0161ire priznavanje mirovinskog sta\u017ea za skrb o djeci i njegu. Uvodi se i godi\u0161nji dodatak na mirovinu, koji je primilo vi\u0161e od 1,2 milijuna korisnika.<\/p>\n\n\n\n
Prema najnovijim podacima Vlade RH, prosje\u010dna sveukupna mirovina pove\u0107ana je za vi\u0161e od 90 % i prelazi iznos od 700 eura, dok je cilj dosegnuti 800 eura do kraja mandata 2028. godine. Unato\u010d porastu tog iznosa, financijski stru\u010dnjaci upozoravaju da dr\u017eavna mirovina dugoro\u010dno ne\u0107e biti dovoljna za o\u010duvanje \u017eivotnog standarda.<\/p>\n\n\n\n
\u201cDemografski trendovi i sve ve\u0107i pritisak na javne financije dugoro\u010dno nagrizaju vrijednost mirovina. Udio prosje\u010dne mirovine u prosje\u010dnoj pla\u0107i u Hrvatskoj u posljednjih deset godina smanjio se s oko 48 % u 2013. na 45,6 % u 2023., unato\u010d povremenim kratkoro\u010dnim korekcijama. Istodobno, rashodi dr\u017eavnog prora\u010duna za mirovine kontinuirano rastu i dodatno optere\u0107uju sam sustav. Iako se trenuta\u010dno provode odre\u0111ene izmjene, one su uglavnom kozmeti\u010dke, dok temeljni strukturni problemi mirovinskog sustava ostaju nerije\u0161eni. Oni koji \u017eele financijsku sigurnost u starijoj dobi moraju na vrijeme po\u010deti planirati i \u0161tedjeti tijekom cijelog radnog vijeka\u201d, isti\u010de Emilio Gu\u010dec, analiti\u010dar u Finaxu.<\/p>\n\n\n\n
Naime, dugoro\u010dna i sustavna \u0161tednja tijekom radnog vijeka klju\u010dna je za stabilnost u starosti, a \u010dak i manji, redoviti iznosi mogu zna\u010dajno doprinijeti financijskoj sigurnosti kroz desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Stanovnicima Hrvatske na raspolaganju je nekoliko opcija \u0161tednje, no gra\u0111ani i dalje – prema podacima Hrvatske narodne banke iz zadnjeg tromjese\u010dja 2025. na bankovnim ra\u010dunima, unato\u010d niskim prinosima, dr\u017ee vi\u0161e od 50 milijardi eura, \u0161to je izme\u0111u ostalog pokazatelj i njihove nesklonost rizicima.<\/p>\n\n\n\n
S druge pak strane, redovito ulaganje, osobito u dugoro\u010dne i \u0161iroko diverzificirane instrumente poput ETF-ova, omogu\u0107uje raspodjelu rizika kroz vrijeme i maksimalno iskori\u0161tavanje u\u010dinka slo\u017eene kamate. \u010cak i relativno mali, ali redoviti iznosi mogu tijekom desetlje\u0107a zna\u010dajno pove\u0107ati financijsku sigurnost u starosti.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, redovitim mjese\u010dnim ulaganjem od 200 eura u ETF-ove, uz prosje\u010dni godi\u0161nji prinos od 8 %, nakon 30 godina mogu\u0107e je akumulirati vi\u0161e od 280 tisu\u0107a eura, \u0161to u dana\u0161njim cijenama iznosi pribli\u017eno 150 tisu\u0107a eura.<\/p>\n\n\n\n
“Ako pretpostavimo da \u0107emo u mirovini provesti oko 20 godina, redovito do\u017eivotno ulaganje moglo bi pove\u0107ati mjese\u010dna primanja za oko 1400 eura u obliku rente, odnosno pribli\u017eno 780 eura u dana\u0161njim cijenama”, poja\u0161njava Gu\u010dec.<\/p>\n\n\n\n
Raniji po\u010detak \u0161tednje donosi ve\u0107i u\u010dinak slo\u017eene kamate, \u0161to zna\u010di da \u010dak i simboli\u010dna ulaganja u ranoj fazi \u017eivota mogu dugoro\u010dno osigurati dodatnu financijsku stabilnost. Upravo zato mirovinu treba financijski planirati tijekom cijelog radno aktivnog \u017eivota. Iako dr\u017eavne mjere predstavljaju odre\u0111eni pomak na bolje, dugoro\u010dna sigurnost u starosti ipak uvelike ovisi o individualnoj pripremi i osobnoj odgovornosti gra\u0111ana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dugoro\u010dna i sustavna \u0161tednja tijekom radnog vijeka klju\u010dna je za stabilnost u starosti, a \u010dak i manji, redoviti iznosi mogu zna\u010dajno doprinijeti financijskoj sigurnosti kroz desetlje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":97290,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3901],"class_list":["post-148634","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovinska-stednja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=148634"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":148637,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/148634\/revisions\/148637"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/97290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=148634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=148634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=148634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}