{"id":149110,"date":"2026-02-12T08:20:15","date_gmt":"2026-02-12T07:20:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=149110"},"modified":"2026-02-13T12:04:47","modified_gmt":"2026-02-13T11:04:47","slug":"hrvatska-na-europskom-dnu-mirovine-pokrivaju-tek-60-posto-troskova-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/02\/hrvatska-na-europskom-dnu-mirovine-pokrivaju-tek-60-posto-troskova-zivota\/","title":{"rendered":"Hrvatska na europskom dnu: Mirovine pokrivaju tek 60 posto tro\u0161kova \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n<p>Po\u010detkom velja\u010de 2026. u javnost su iza\u0161li podaci analize globalne analiti\u010dke podatkovne platforme <a href=\"https:\/\/www.datapulse.de\/en\/european-retirement-pension-gap\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DataPulse<\/a> koji su Hrvatsku smjestili na samo europsko dno po pitanju pokrivenosti tro\u0161kova \u017eivota s mirovinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d je o istra\u017eivanju koje je analiziralo podatke Eurostata iz 2023. godine za 27 EU zemalja te Norve\u0161ku, Srbiju i Crnu Goru, a koje je pokazalo da hrvatske mirovine u prosjeku godi\u0161nje pokrivaju tek 60 posto tro\u0161kova koje osobe potro\u0161e u starijoj dobi te smo posljednji na ljestvici po pitanju tog omjera.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljivo, samo u \u010detiri europske zemlje umirovljenici su u plusu \u0161to se ti\u010de tog odnosa, najbolje stoji Rumunjska \u010dije mirovine su za 21 posto ve\u0107e od tro\u0161kova, zatim slijedi \u010ce\u0161ka sa 18 posto, pa onda Poljska sa 4 posto i \u0160panjolska sa 3 posto. Na dnu, blizu Hrvatske su na\u0161i susjedi Slovenci (39 posto) i Ma\u0111ari (38), a Srbi i Crnogorci imaju po 25 posto ni\u017ee mirovine od tro\u0161kova, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.suh.hr\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glas umirovljenika<\/a>.<\/p><div id=\"mojev-1431871680\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Ovi podaci analiziraju kakav je odnos visine mirovina prema onome \u0161to umirovljenici doista potro\u0161e u pojedinoj zemlji i dobar su pokazatelj ili orijentir o neadekvatnosti mirovina u odnosu na \u017eivotne tro\u0161kove, ali se iz njih ipak ne mo\u017ee izvla\u010diti kona\u010dni zaklju\u010dak o bogatstvu ili siroma\u0161tvu umirovljenika odre\u0111ene zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, da bi znali kako umirovljenici \u017eive u nekoj zemlji treba uzeti u obzir i ostale izvore dohodaka koje umirovljenici mogu imati, poput vi\u0161ka nekretnina koje se rentaju, rad umirovljenika, sivu ekonomiju, ili npr. smanjivanje \u0161tednje, gdje osobe koje su \u0161tedile tijekom radnog vijeka u mirovini krenu tro\u0161iti tu \u0161tednju, ili pak ako su imali vi\u0161e nekretnina prodaju jednu i tro\u0161e taj novac dok su u mirovini i slijedom toga razlike izme\u0111u mirovine koje primaju i novca kojeg tro\u0161e mogu biti ve\u0107e. Ili im pak mogu pomagati djeca koja im nadokna\u0111uju tro\u0161kove iz svojih pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Rumunji ne \u017eive bolje od Luksembur\u017eana<\/h2>\n\n\n\n<p>Primjerice, zaklju\u010diti da rumunjski umirovljenici (+ 21 posto) \u017eive bolje od luksembur\u0161kih (- 34 posto) samo na temelju podataka o pokrivenosti tro\u0161kova mirovinom bilo bi pogre\u0161no, jer su umirovljenici u bogatijim zemljama navikli na druga\u010diji <em>lifestyle<\/em> (na\u010din \u017eivota, navike), pa si \u010de\u0161\u0107e priu\u0161te neke bolje i skuplje stvari poput odlaska na ljetovanje, u restorane, kina, kazali\u0161ta, kupovinu odje\u0107e, od onih u siroma\u0161nijim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>U prijevodu, luksembur\u0161ki umirovljenik si mo\u017ee ne\u0161to priu\u0161titi, \u0161to rumunjski ne mo\u017ee, pa luksembur\u0161ki i vi\u0161e tro\u0161i, ali pri tom tro\u0161enju mirovina mu nije dostatna ve\u0107 tro\u0161i i druga sredstva kojima raspola\u017ee, primjerice umirovljenici u bogatijim zemljama raspola\u017eu s puno vi\u0161e sredstava \u0161tednje na ra\u010dunima u odnosu na one u siroma\u0161nijim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Treba napomenuti kako ovo istra\u017eivanje u izra\u010dunu koristi bruto prosje\u010dne mirovine, \u0161to mo\u017ee stvoriti razlike zbog toga \u0161to se u raznim zemljama mirovine razli\u010dito oporezuju, a u nekim zemljama, kao i u Hrvatskoj, umirovljenici ne pla\u0107aju obvezno osnovno zdravstveno osiguranje pa bi bolji pokazatelj bio da su se uspore\u0111ivali neto iznosi. Tako\u0111er, u istra\u017eivanju su kori\u0161teni podaci za mirovine koje ispla\u0107uju dr\u017eave i to isklju\u010divo starosne mirovine (bez invalidskih i obiteljskih), a nedostatak je i \u0161to su uspore\u0111ivane s prosje\u010dnim tro\u0161kovima \u017eivota svih osoba starijih od 60 godina, gdje u potro\u0161nju ulaze svi, ne samo umirovljenici.<\/p>\n\n\n\n<p>No, jedno je kad uspore\u0111ujemo bogati Luksemburg s Rumunjskom, a drugo je kad uspore\u0111ujemo Hrvatsku s Rumunjskom, gdje obje zemlje imaju otprilike jednak \u017eivotni standard pa onda otprilike i jednak na\u010din \u017eivota (<em>lifestyle<\/em>). Pa sama \u010dinjenica da Hrvatski umirovljenici moraju namaknuti \u010dak 40 posto dodatnih prihoda uz mirovinu kako bi zadr\u017eali svoj na\u010din \u017eivota prije svega upu\u0107uje na to koliko su hrvatske mirovine niske u odnosu na realne tro\u0161kove, a ne da hrvatski umirovljenici imaju kvalitetniji lifestyle od rumunjskih umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako god okrene\u0161, Hrvatska je me\u0111u najgorima<\/h2>\n\n\n\n<p>Puno ispravniji na\u010din procjene vrijednosti mirovina po pojedinim zemljama je da se mirovine prilagode standardu kupovne mo\u0107i (PPS) svake zemlje. Posljednji analizirani podaci Eurostata odnose se na 2023. godinu i pokazuju da je prosje\u010dna godi\u0161nja bruto mirovina EU zemalja nakon PPS prilagodbe iznosila 17.321 euro.<\/p>\n\n\n\n<p>Prosje\u010dna godi\u0161nja (nominalna) bruto mirovina u Luksemburgu u 2023. godini iznosila je 34.413 eura, no kad se prilagodi standardu kupovne mo\u0107i europskih zemalja pada na 22.817 eura, ali je i dalje najvi\u0161a u Europi. S druge strane, prosje\u010dna godi\u0161nja bruto (nominalna) mirovina u Hrvatskoj iznosila je 5.570 eura, ali nakon PPS prilagodbe iznosila je 7.825 eura te smo me\u0111u najgorim europskim zemljama. Iako je u Luksemburgu \u017eivot skuplji nego u Hrvatskoj, kad se napravi prilagodba cijena, tamo\u0161nji umirovljenici svejedno imaju puno ve\u0107u kupovnu mo\u0107 od hrvatskih ili pak rumunjskih kojima je prosje\u010dna prilago\u0111ena mirovina iznosila 10.581 euro.<\/p>\n\n\n\n<p>U nominalnom iznosu, bruto mirovine ni\u017ee od hrvatskih primali su umirovljenici u Crnoj Gori (4.585 eura), Bugarskoj (4.479 eura), Srbiji (4.239 eura), BiH (3.659 eura) i Turskoj (3.377 eura). No, kad se primijeni PPS prilagodba, stvari jo\u0161 postaju poraznije po na\u0161e umirovljenike, jer kupovna mo\u0107 umirovljenika je ve\u0107a od Hrvatske i u Turskoj (8.756 eura) i u Crnoj Gori (8.078 eura) i u Bugarskoj (8.026 eura), dok iza nas pada Litva (7.676 eura), Srbija nam je skroz blizu (7.146 eura), Slova\u010dka (7.079 eura) te BiH (6.658 eura).<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom da je Hrvatski BDP po stanovniku i nominalno i realno ve\u0107i od desetak europskih zemalja s ove liste, kao i da su pla\u0107e hrvatskih radnika vi\u0161e nego u tim zemljama, vra\u0107amo se na zaklju\u010dak kojeg predstavnici SUH-a redovito isti\u010du u medijskim istupima, ali i na sastancima s predstavnicima vlasti na Nacionalnom vije\u0107u za umirovljenike i starije osobe, a to je da hrvatske mirovine ne prate standard i pla\u0107e radnika. Potonje potvr\u0111uju i podaci Eurostata o tzv. zamjenskoj stopi gdje je Hrvatska najgora zemlja EU, jer mirovina na\u0161eg prosje\u010dnog umirovljenika iznosi tek 35 posto pla\u0107e koju je ostvarivao nekoliko godina prije umirovljenja, te smo debelo ispod EU prosjeka od 58 posto.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nije ba\u0161 sve crno<\/h2>\n\n\n\n<p>Da sumiramo, hrvatske mirovine toliko su niske da pokrivaju tek 60 posto tro\u0161kova umirovljenika, imamo najgoru zamjensku stopu u EU gdje nam mirovine vrijede tek 35 posto nekada\u0161nje pla\u0107e, te smo po kupovnoj mo\u0107i mirovina tako\u0111er me\u0111u najgorim zemljama u Europi.<\/p>\n\n\n\n<p>Da sve ne bude tako crno, hrvatski umirovljenici, odnosno osobe starije od 65 godina su u europskom vrhu po jednom pozitivnom pokazatelju. Naime, 91 posto osoba u Hrvatskoj starijih od 65 godina \u017eivi u vlastitoj nekretnini, pa stoga ni ne moraju pla\u0107ati rentanje stana i \u017eivotnog prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od 90 posto starijeg stanovni\u0161tva ima vlastitu nekretninu i u Rumunjskoj (97 posto), Ma\u0111arskoj, Litvi, Srbiji, Slova\u010dkoj i Bugarskoj, iznad 80 posto u Sloveniji, oko 70 posto u Luksemburgu, oko 50 posto u Danskoj i Cipru, dok u Njema\u010dkoj, Austriji i Nizozemskoj 60 i vi\u0161e posto starijeg stanovni\u0161tva mora unajmljivati stan. Razlika izme\u0111u kupovne mo\u0107i izme\u0111u njema\u010dkih i hrvatskih mirovina iznosi gotovo 10.000 eura bruto godi\u0161nje, ali upravo zbog \u010dinjenice \u0161to 60 posto starijih Nijemaca mora pla\u0107ati unajmljivanje stana, a tek 9 posto Hrvata, razlika u standardu je ipak manja.<\/p>\n\n\n\n<p>No, to \u0161to stariji Hrvati posjeduju nekretnine pa se smanjuje razlika u standardu za bogatijim zemljama ne mijenja \u010dinjenicu da su hrvatske mirovine po svim parametrima preniske i da se ovakav nepravedan odnos prema umirovljenicima mora kona\u010dno promijeniti. <em>(Igor Kne\u017eevi\u0107, Glas umirovljenika)<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-3706707885\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatske mirovine u prosjeku pokrivaju tek 60 posto tro\u0161kova \u017eivota u starijoj dobi, pokazuje nova europska analiza temeljena na podacima Eurostata. Iako takav omjer ne govori sve o stvarnom standardu umirovljenika, Hrvatska je po vi\u0161e klju\u010dnih pokazatelja \u2013 od kupovne mo\u0107i do zamjenske stope \u2013 i dalje pri samom dnu Europe.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":136419,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[18,237],"class_list":["post-149110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-mirovine","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=149110"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":149192,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/149110\/revisions\/149192"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/136419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=149110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=149110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=149110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}