{"id":151406,"date":"2026-03-25T09:27:39","date_gmt":"2026-03-25T08:27:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=151406"},"modified":"2026-03-25T16:03:11","modified_gmt":"2026-03-25T15:03:11","slug":"je-li-se-europa-zaratila-s-mladima-kako-bi-financirala-mirovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/03\/je-li-se-europa-zaratila-s-mladima-kako-bi-financirala-mirovine\/","title":{"rendered":"Je li se Europa zaratila s mladima kako bi financirala mirovine?"},"content":{"rendered":"\n<p>Kada su europske dr\u017eave donosile mirovinske zakone i organizirale dr\u017eavna mirovinska osiguranja, situacija se \u010dinila idili\u010dnom. Milijuni i milijuni su spa\u0161eni od siroma\u0161tva u starosti, a mnogi i od smrti. No nakon Drugog svjetskog rata malo je tko predvi\u0111ao da \u0107e budu\u0107e generacije imati manje djece, da \u0107e masovna dizi\u010dka zanimanja i\u0161\u010deznuti i da \u0107e budu\u0107i umirovljenici \u017eivjeti duboko u osamdesetima i devedesetima. <\/p>\n\n\n\n<p>Tro\u0161kovi mirovinskih sustava su eksponencijalno rasli, a europske vlade nesvjesno suprotstavljaju starije i mla\u0111e u o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju uravnote\u017eenja prora\u010duna. Starije generacije smatraju da su mirovine zaslu\u017eile pa stoje sa strane mirno \u010dekaju\u0107i ve\u0107e mirovine. Istovremeno, dr\u017eave podi\u017eu dob za odlazak u mirovinu mla\u0111ima i pove\u0107avaju doprinose koje moraju pla\u0107ati. <\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, mnogi mladi od kojih se o\u010dekuje da rade dulje kako bi financirali postoje\u0107e mirovine, gube vjeru da \u0107e dr\u017eava uop\u0107e mo\u0107i ispla\u0107ivati takve iznose kada oni odu u mirovinu. I izlaze na ulice. Pi\u0161e to mirovinski analiti\u010dar <strong>Rob Wright<\/strong> za britanski <em>Telegraph<\/em>. Dapa\u010de, ka\u017ee da ogor\u010denost mladih postaje sve ve\u0107a.<\/p><div id=\"mojev-1167593758\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Nakon poslijeratnog <em>baby booma<\/em>, desetlje\u0107a pada nataliteta i rasta \u017eivotnog vijeka dovela su do toga da je ve\u0107 petina stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva i Europe starija od 65 godina. Do 2050. godine taj \u0107e udio porasti na jednog od \u010detiri stanovnika u Britaniji i gotovo jednog od tri u Europi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Europljani nisu u\u0161tedjeli za starost<\/h2>\n\n\n\n<p>Dvije tre\u0107ine stanovnika Europske unije nema nikakvu mirovinsku \u0161tednju, \u0161to zna\u010di da 170 milijuna ljudi ulazi u starost oslanjaju\u0107i se isklju\u010divo na dr\u017eavne naknade. Europske zemlje poku\u0161ale su razne pristupe s razli\u010ditim uspjehom, pi\u0161e Wright.<\/p>\n\n\n\n<p>Za neke je najjednostavniji i najpravedniji na\u010din smanjenja tro\u0161kova bio podizanje dobi za ostvarivanje mirovine. S obzirom na to da se \u017eivotni vijek produljio u deveto desetlje\u0107e, smatralo se da odlazak u mirovinu sa 60 vi\u0161e nije nu\u017ean.<\/p>\n\n\n\n<p>U Skandinaviji je dob za mirovinu povezana s o\u010dekivanim trajanjem \u017eivota. U Finskoj raste na 65 godina, Danska je ve\u0107 donijela zakon kojim \u0107e je do 2040. godine podi\u0107i na 70, a u \u0160vedskoj \u0107e uskoro dosegnuti 67 godina za one koji \u017eele punu mirovinu bez umanjenja. Sve tri zemlje imaju formulu godi\u0161njeg uskla\u0111ivanja mirovina prema pla\u0107ama i inflaciji, a \u0160vedska u razdobljima gospodarskog pada ne provodi pove\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mladi Francuzi pru\u017eaju jak otpor<\/h2>\n\n\n\n<p>Francuska je, za razliku od drugih, jedna od rijetkih europskih zemalja koja je dob za mirovinu smanjila. Predsjednik Fran\u00e7ois Mitterrand 1982. godine spustio ju je s 65 na 60 godina. Danas Francuska ima jednu od najni\u017eih dobnih granica u Europi &#8211; 62 godine. Zato umirovljenicima ispla\u0107uje gotovo 15 posto BDP-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Suo\u010deni s neodr\u017eivim tro\u0161kovima, politi\u010dari su 2023. odlu\u010dili pove\u0107ati dob na 64 godine. Predsjednik Emmanuel Macron reformu je progurao ustavnom odredbom, bez glasanja u parlamentu. Sindikalni odgovor bio je \u017eestok: 14 dana prosvjeda, vi\u0161e od milijun ljudi na ulicama, zapaljeni trg <em>Place de la Concorde<\/em> i vi\u0161e od 120 uhi\u0107enih u sukobima s policijom.<\/p>\n\n\n\n<p>Macronova vlada jedva je pre\u017eivjela glasanje o nepovjerenju, a premijer S\u00e9bastien Lecornu kasnije je odgodio reformu do nakon predsjedni\u010dkih izbora 2027., \u0161to \u0107e dr\u017eavu stajati vi\u0161e od dvije milijarde eura. Francuska sklonost prosvjedima pokazuje \u0161to bi se moglo dogoditi drugdje ako mla\u0111e generacije budu gurnute predaleko.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mirovinska kriza ja\u010da populisti\u010dku desnicu<\/h2>\n\n\n\n<p>Giles Merritt, osniva\u010d think-tanka <em>Friends of Europe<\/em>, upozorava da bi razo\u010daranje mladih moglo dovesti do ja\u010danja populisti\u010dke desnice. Mladi se suo\u010davaju s nesigurnim zaposlenjem, nedostatkom stanova i sumnjom da \u0107e ikada dobiti dr\u017eavnu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ve\u0107i doprinosi umjesto duljeg rada<\/h2>\n\n\n\n<p>Neke zemlje, kako bi izbjegle podizanje dobne granice, odlu\u010dile su pove\u0107ati doprinose. U Luksemburgu se tro\u0161ak dijeli izme\u0111u dr\u017eave, poslodavca i zaposlenika, a stopa je u sije\u010dnju pove\u0107ana s 8 na 8,5 posto.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160panjolska je prije 26 godina osnovala rezervni fond za mirovine, koji je 2011. godine dosegnuo 67 milijardi eura, ali je desetlje\u0107e kasnije pao na jedva dvije milijarde. Kao odgovor uveden je Mehanizam me\u0111ugeneracijske pravednosti, kojim se postupno pove\u0107avaju doprinosi zaposlenih i poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Stru\u010dnjaci upozoravaju da takve mjere mogu usporiti gospodarski rast jer pove\u0107avaju tro\u0161ak rada i ote\u017eavaju zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Isto\u010dna Europa: te\u017ee mjere<\/h2>\n\n\n\n<p>U isto\u010dnoj Europi dodatni je izazov generacija ro\u0111ena u komunizmu koja se sada umirovljuje. Rumunjska je, uz pad stanovni\u0161tva i velik iseljeni\u010dki val, zamrznula mirovine do najmanje 2027. i uvela doprinos za zdravstvo na ve\u0107e mirovine. Bugarska, koja je u tri desetlje\u0107a izgubila petinu stanovni\u0161tva, tako\u0111er podi\u017ee doprinose i dob za mirovinu, \u0161to dodatno poti\u010de nezadovoljstvo mla\u0111ih generacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema Merrittu, problem nije samo financijski nego i dru\u0161tveni: mirovine bi mogle postati jedan od najte\u017eih politi\u010dkih izazova Europe.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Rad i u starosti<\/h2>\n\n\n\n<p>Izvan EU-a postoje i radikalnija rje\u0161enja. Australija ve\u0107 desetlje\u0107ima primjenjuje imovinski cenzus za dr\u017eavne mirovine pa tre\u0107ina umirovljenika ne prima ni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n<p>Japan pak nastoji iskoristiti stariju populaciju: poslodavci moraju omogu\u0107iti zaposlenje osobama starijima od 65 godina, a \u010detvrtina ljudi u toj dobnoj skupini danas radi.<\/p>\n\n\n\n<p>U Britaniji se mladi suo\u010davaju s trostrukim pritiskom:  sporim rastom pla\u0107a, te\u0161kim tr\u017ei\u0161tem rada i nedostupnim stanovanjem, dok istodobno pla\u0107aju sve vi\u0161e za mirovine za koje nisu sigurni da \u0107e ih ikada dobiti. Sve \u010de\u0161\u0107e se razmatraju i radikalnije ideje, poput br\u017eeg podizanja dobne granice za mirovinu ili ukidanja &#8220;trostrukog jamstva&#8221; uskla\u0111ivanja mirovina.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada su postavljani mirovinski sustavi kakve danas znamo, malo je tko mogao predvidjeti da \u0107e najve\u0107u financijsku krizu Europe uzrokovati upravo dulji \u017eivot njezinih gra\u0111ana, zaklju\u010duje Wright.<\/p>\n<div id=\"mojev-4111097654\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europa ubrzano stari, tro\u0161kovi mirovina eksponencijalno rastu, a teret sve vi\u0161e pada na mla\u0111e generacije koje moraju raditi dulje i pla\u0107ati ve\u0107e doprinose. Mladi pri tome sve manje vjeruju da \u0107e i sami jednog dana dobiti pristojnu mirovinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":101983,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3094,18],"class_list":["post-151406","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-europa","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151406","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=151406"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151406\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":151467,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/151406\/revisions\/151467"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/101983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=151406"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=151406"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=151406"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}