Mnogi se umirovljenici \u017eale da su bez privole ostali bez invalidske mirovine i da su odjednom postali obi\u010dni starosni umirovljenici. Rije\u010d je o formalnom prevo\u0111enju invalidskih mirovina u starosne. Doga\u0111a se kada korisnik dosegne dob za starosnu mirovinu, ako je rije\u010d o potpunom gubitku radne sposobnosti uzrokovanom bole\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Konkretno, to zna\u010di da se taj status za \u017eene mijenja ve\u0107 sa 64 godine, a za mu\u0161karce godinu dana kasnije. Logika koja stoji iza ovog automatizma ka\u017ee da je invalidska mirovina za\u0161tita za razdoblje u kojem osoba zbog bolesti ne mo\u017ee raditi. U trenutku kada bi osoba stekla uvjete za starosnu mirovinu, prestaje taj rizik invalidnosti kao osnova prava, pa se i mirovina mijenja. To zna\u010di da se na umirovljenika dalje primjenjuju pravila za starosnu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
Podaci Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za velja\u010du (isplata u o\u017eujku 2026. godine) pokazuju da u Hrvatskoj ima 61.424 korisnika starosnih mirovina prevedenih iz invalidskih s prosjekom mirovine od 634,06 eura. Rije\u010d je o velikoj skupini koja je u jednom trenutku izgubila radnu sposobnost, a zatim u\u0161la u starosni re\u017eim. Dakako, ta skupina i visinom mirovina i prosje\u010dnim sta\u017eem od 22 godine utje\u010de na op\u0107u sliku starosnih mirovina.<\/p>