U raspravi o reformi njema\u010dkog mirovinskog sustava pojavio se prijedlog da se odlazak u punu mirovinu vi\u0161e ne ve\u017ee uz odre\u0111enu dob, nego uz 45 godina upla\u0107enih doprinosa. Ova jednostavna ideja u praksi bi mogla zna\u010diti da \u0107e dio akademski obrazovanih radnika u punu mirovinu odlaziti tek sa 75 godina.<\/p>\n\n\n\n
Prijedlog je iznio ekonomist Jens S\u00fcdekum,<\/strong> osobni savjetnik njema\u010dkog ministra financija Larsa Klingbeila<\/strong>. Prema toj zamisli, osoba koja je po\u010dela raditi s 18 godina mogla bi nakon 45 godina uplata u mirovinski sustav oti\u0107i u mirovinu bez odbitaka ve\u0107 sa 63 godine. No netko tko je, zbog dugog studija i kasnijeg ulaska na tr\u017ei\u0161te rada, po\u010deo raditi s 30 godina, punu bi mirovinu mogao ostvariti tek sa 75 godina.<\/p>\n\n\n\n S\u00fcdekum smatra da sada\u0161nji sustav nije dovoljno pravedan prema onima koji su rano po\u010deli raditi i desetlje\u0107ima upla\u0107ivali doprinose. Pita za\u0161to bi netko tko je u radni odnos u\u0161ao s 30 godina mogao u punu mirovinu s istih 67 godina kao i radnik koji je po\u010deo raditi jo\u0161 kao tinejd\u017eer. Time se, smatra, zanemaruje stvarna duljina radnog vijeka.<\/p>Dulji rad ve\u0107 se nagra\u0111uje<\/h2>\n\n\n\n