Iako su hrvatski umirovljenici u svjetskim razmjerima natprosje\u010dno bogati nekretninama, manji dio njih \u017eivi u iznajmljenim nekretninama i podstanarstvu. Kad se to spoji s visinom prosje\u010dne mirovine, jasno je da umirovljeni podstanari pre\u017eivljavaju na minimumu.<\/p>\n\n\n\n
Upravo \u0107e ti umirovljenici \u010desto istaknuti kako su za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije radili i gradili stanove za druge, dok se sami, zbog raznih razloga, nikada nisu mogli ni primaknuti vrhu stambene liste.<\/p>\n\n\n\n
“Ako od 22 godine sta\u017ea izuzmem vrijeme koje sam radila u biv\u0161oj dr\u017eavi, to je 15 godina uplata za tu\u0111e stanovanje. Upla\u0107ivala sam u takozvani stambeni fond, a nikad nisam dobila stan, ni stambeni kredit, ni mogu\u0107nost otkupljivanja kvadrata jer ih nisam ni imala. Na podstanarstvo sam u 22 godine potro\u0161ila sumu dostatnu za kupnju jednog manjeg stana ili garsonjere. O \u017eivotu u tim uvjetima ne\u0107u ni govoriti\u201d, pi\u0161e nam \u010ditateljica navode\u0107i da je tek 2016. godine uspjela dobiti pomo\u0107 za najam u visini od tada\u0161njih 700 kuna.<\/p>\n\n\n\n
Zaista, u Hrvatskoj umirovljenik podstanar mo\u017ee dobiti pomo\u0107 za najamninu samo ako zadovolji stroge socijalne uvjete, odnosno ako je korisnik zajam\u010dene minimalne naknade. S druge strane, naprednije dr\u017eave s razumnim socijalnim programima normalno subvencioniraju tro\u0161ak najma stambenih kvadrata.<\/p>\n\n\n\n
Australija, koja mirovinska i socijalna prava sna\u017eno ve\u017ee uz prihode i imovinu, ima Commonwealth Rent Assistance<\/em>, dodatak koji se mo\u017ee isplatiti uz dr\u017eavnu starosnu mirovinu ako korisnik pla\u0107a visok najam. Iznos potpore raste s visinom najamnine, ali do propisanog maksimuma. Ukratko, za svaki dolar najma iznad propisanog praga umirovljenik mo\u017ee dobiti 75 centi pomo\u0107i do propisanog maksimuma koji za samca iznosi oko 290 eura mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji takozvani Housing Benefit<\/em> za starije osobe s niskim prihodima. Njegov iznos ovisi o lokalnoj cijeni najma, pa se granice razlikuju od grada do grada. Primjerice, za jednosobni stan u Birminghamu mjese\u010dna granica iznosi oko 804 eura, dok je u sredi\u0161njem Londonu oko 1.665 eura. To ne zna\u010di da \u0107e svaki korisnik dobiti puni iznos, ali pokazuje da se potpora ve\u017ee uz stvarne lokalne cijene stanovanja.<\/p>\n\n\n\n \u0160vedska pak ima bostadstill\u00e4gg<\/em>. To je poseban stambeni dodatak za umirovljenike s niskim prihodima. Pri izra\u010dunu se uzimaju u obzir prihodi, imovina i tro\u0161kovi stanovanja, a najve\u0107i iznos za samca mo\u017ee dosegnuti oko 669 eura mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Novi Zeland ima Accommodation Supplement<\/em>, koji za samca bez djece, ovisno o podru\u010dju, iznosi najvi\u0161e od pribli\u017eno 153 do 360 eura mjese\u010dno. <\/p>\n\n\n\n Njema\u010dka ima Wohngeld<\/em>, pomo\u0107 za stanovanje koja se ra\u010duna prema prihodu, broju \u010dlanova ku\u0107anstva, najamnini i mjestu stanovanja. Nakon reforme prosje\u010dan iznos potpore iznosi oko 370 eura mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Nizozemska ima huurtoeslag<\/em>, a Danska boligst\u00f8tte<\/em>, odnosno poseban oblik potpore za umirovljenike koja mo\u017ee dosegnuti oko 665 eura mjese\u010dno. Nije rije\u010d o striktno umirovljeni\u010dkim pravima u svim dr\u017eavama, ali ih umirovljenici mogu koristiti ako zadovolje propisane uvjete.<\/p>\n\n\n\n Jedinica lokalne samouprave du\u017ena je korisnicima prava na zajam\u010denu minimalnu naknadu priznati pravo na tro\u0161kove stanovanja, u visini od najmanje 30 posto iznosa zajam\u010dene minimalne naknade priznate samcu odnosno ku\u0107anstvu. <\/p>\n\n\n\n Ako su tro\u0161kovi stanovanja manji od 30 posto iznosa zajam\u010dene minimalne naknade, pravo na naknadu za tro\u0161kove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih tro\u0161kova stanovanja.<\/p>\n\n\n\n Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mo\u017ee naknadu za tro\u0161kove stanovanja djelomi\u010dno ili u potpunosti podmiriti izravno u ime i za ra\u010dun korisnika zajam\u010dene minimalne naknade.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da osnovica za zajam\u010denu minimalnu naknadu iznosi 170 eura, starija osoba samac mo\u017ee ostvariti zajam\u010denu minimalnu naknadu od 221 euro.<\/p>\n\n\n\n Zato stariji samac podstanar koji pla\u0107a najam od 300 eura mo\u017ee ra\u010dunati na zakonski minimum od 66,30 eura pomo\u0107i za tro\u0161kove stanovanja, ako je uop\u0107e korisnik zajam\u010dene minimalne naknade. Ostatak najamnine ostaje njegov problem, osim ako grad ili op\u0107ina ne priznaju ve\u0107i iznos.<\/p>\n\n\n\nNovi Zeland, Njema\u010dka, Danska\u2026<\/h2>\n\n\n\n
Hrvatska<\/h2>\n\n\n\n
Koliko je to novca?<\/h2>\n\n\n\n