25 godina nakon uvo\u0111enja drugog mirovinskog stupa, rezultati nisu ispunili obe\u0107ano. Zaklju\u010dak je to okruglog stola kojem je u Saboru bio doma\u0107in SDP. <\/p>\n\n\n\n
\u201cObavezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj izgubili su u o\u017eujku 2026. to\u010dno 604,4 milijuna eura. Bankari i fond-menad\u017eeri ka\u017eu da je kriv Trump koji je zaratio s Iranom. Nedavno se tako\u0111er pokazalo da su mirovinski fondovi u posljednjih 5 godina, kada se oduzme inflacija, zaradili nula eura. Ne znam je li i za to kriv Trump, ili iranske mule\u201d, rekao je Mi\u0161o Krsti\u010devi\u0107 (SDP).<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee, krajnje je vrijeme da se zapitamo mo\u017eemo li mirovinski sustav popraviti tako da bolje slu\u017ei hrvatskim umirovljenicima, a manje menad\u017eerima stranih banaka, fondova i mirovinskih osiguravaju\u0107ih dru\u0161tava?<\/p>\n\n\n\n
\u201cKakva je to mirovinska reforma bila, kada se i dalje dominantno ula\u017ee u dr\u017eavne obveznice? Zna\u010di dr\u017eava i dalje posu\u0111uje sama sebi preko posrednika koji mu to skupo napla\u0107uje\u201d, konstatirao je Gojko Be\u017eovan, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Dodaje da se prije 25 godina radilo o financijalizaciji mirovina i kolonizaciji predvo\u0111enoj Svjetskom bankom, \u0161to je usporedio s aktualnom \u201ckolonizacijom\u201d u ime OECD-a.<\/p>\n\n\n\n
Mirando Mrsi\u0107, biv\u0161i SDP-ov ministar mirovinskog sustava, kritizirao je kriti\u010dare drugog stupa da zastupaju nacionalizaciju. \u201cNe \u017eelim da se to vezuje za SDP\u201d, istaknuo je Mrsi\u0107, navode\u0107i da se unutar stranke nije o tome raspravljalo. <\/p>\n\n\n\n
\u017deljko Gara\u010da, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, je istaknuo da treba govoriti o privatizaciji mirovinskog sustava, jer je upravo privatizacija, smatra, jedan od glavnih problema mirovinske reforme, stoji u SDP-ovom priop\u0107enju. \u201cOvo je jedna od najsuptilnije provedenih, ali i jedna od najtragi\u010dnijih privatizacija u Hrvatskoj\u201d, kazao je.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMirovinska reforma predstavlja najve\u0107u zapreku za bolje mirovine sada\u0161njih i budu\u0107ih umirovljenika\u201d, istaknuo je Gara\u010da, dodaju\u0107i da nije ni \u010dudo da velika ve\u0107ina umirovljenika koristi mogu\u0107nost povratka u prvi stup, a i oni koji to ne \u010dine, tako odlu\u010duju samo zbog \u201cmamca\u201d jednokratne gotovinske isplate dijela u\u0161te\u0111evine. Kada bi se obavezne uplate u drugi stup obustavile, izra\u010dunao je Gara\u010da, sada\u0161nje mirovine bi mogle porasti za 30 posto.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNi\u0161ta se lo\u0161e nije dogodilo, nikakvi novci nisu izgubljeni\u201d, rekao je Danijel Nesti\u0107, savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, dodaju\u0107i da je su\u0161tina mirovinske reforme bila u tome da je sada\u0161nja generacija odlu\u010dila dio novca staviti sa strane i \u0161tedjeti za mirovinu, \u0161to cijeli sustav \u0161titi od nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n
Prema priop\u0107enju iz SDP-a, Krsti\u010devi\u0107 je rekao da kada se problem privatizacije mirovina o\u010disti od svih povr\u0161inskih ne\u010disto\u0107a neoliberalne ideologije, u temelju mirovinske reforme ostaje pogre\u0161na pretpostavka da nas individualna \u0161tednja nekako bolje \u0161titi od starenja stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Prema Krsti\u010devi\u0107u, radi se o opkladi da \u0107e, ako fondovi dodaju samo dio profita, biti sve u redu. “Me\u0111utim, danas svatko, tko je do\u017eivio barem jednu veliku krizu ili inflaciju zna da nije tako. A u 40 godina radnog sta\u017ea, kako stvari idu, takvih kriza mo\u017ee biti zaista puno.”<\/p>\n\n\n\n
\u201cMirovinska reforma zaista ima tri stupa, a oni se zovu tro\u0161ak, \u0161teta i zakidanje,\u201d zaklju\u010dio je Gara\u010da poja\u0161njavaju\u0107i da se ovo posljednje odnosi na mirovinska osiguravaju\u0107a dru\u0161tva, MOD-ove, o kojima se, na\u017ealost, slabo raspravlja, dok se o makroekonomskim podba\u010dajima privatizacije mirovina govori najmanje.<\/p>\n\n\n\n