Kada govorimo o mirovinama, kao mjerilo \u010desto uzimamo \u201cpuni radni vijek\u201d od 40 godina, iako on nije ni\u010dim propisan. Ipak, smatra se zbirom godina provedenih u radu na temelju kojega treba procjenjivati stvarnu vrijednost mirovina.<\/p>\n\n\n\n
Stvarni ulazak u mirovinu, ipak, izgleda druk\u010dije. Novi umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili u ovoj godini u prosjeku se nisu ni pribli\u017eili 40 godina sta\u017ea, iako su radili vi\u0161e od prosjeka mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n
Podaci iz travnja ka\u017eu da se ove godine u mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) ide s 33 godine, dva mjeseca i tri dana mirovinskog sta\u017ea. Mu\u0161karci su u prosjeku ostvarili 33 godine, pet mjeseci i \u0161est dana sta\u017ea, a \u017eene 32 godine, 11 mjeseci i 13 dana.<\/p>\n\n\n\n
To su dvije godine, pet mjeseci i 18 dana vi\u0161e sta\u017ea nego \u0161to su novi umirovljenici imali prije deset godina. No i dalje su daleko od 40 godina rada.<\/p>\n\n\n\n
Ako ciljamo na samo jezgro mirovinskog sustava, a to su starosne mirovine u \u0161irem smislu, uklju\u010duju\u0107i i prijevremene starosne, i tu smo daleko od 40 godina. Novi korisnici u toj skupini u prosjeku imaju 34 godine, 10 mjeseci i 16 dana sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
Ukupni prosjek, o\u010dekivano, spu\u0161taju invalidske i obiteljske mirovine. Novi korisnici invalidske mirovine imaju prosje\u010dno 24 godine, 10 mjeseci i \u0161est dana sta\u017ea. Iza obiteljskih mirovina stoji prosje\u010dno 28 godina, osam mjeseci i 18 dana sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
Drugi parametar, koji pokazuje koliko \u0107e umirovljenik “opteretiti” sustav, jest razlika u starosnoj dobi u odnosu na \u201cidealnih\u201d 65 godina. Novi korisnici mirovina u prosjeku imaju 63 godine i dva mjeseca. Kod novih korisnika starosne mirovine prosje\u010dna dob iznosi 63 godine i 10 mjeseci, dok je kod invalidskih mirovina znatno ni\u017ea, 55 godina i \u0161est mjeseci.<\/p>\n\n\n\n
Novi korisnici mirovina danas u prosjeku u mirovinu ulaze godinu i \u0161est mjeseci stariji nego prije deset godina. Kod novih korisnika starosne mirovine razlika je jo\u0161 ne\u0161to ve\u0107a i iznosi godinu i sedam mjeseci. Ipak, i to je daleko od \u201cciljanih\u201d 40 godina rada i punih 65 godina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Europski slu\u017ebeni podaci nisu izravno usporedivi s gore navedenim brojkama i kategorijama hrvatskih umirovljenika, ali su indikativni. Naime, Eurostatov pokazatelj o\u010dekivanog trajanja radnog vijeka procjenjuje koliko godina prosje\u010dna osoba tijekom \u017eivota provede na tr\u017ei\u0161tu rada, a ne s koliko sta\u017ea izlazi u mirovinu u promatranoj godini. <\/p>\n\n\n\n
Ipak, prema Eurostatu, prosjek EU-a u 2024. godini iznosio je 37,2 godine, a vi\u0161e od 40 godina o\u010dekivanog radnog vijeka imalo je samo pet \u010dlanica: Nizozemska, \u0160vedska, Danska, Estonija i Irska. Njema\u010dka je bila na samoj granici, s 40,0 godina. Hrvatska je, prema tom pokazatelju, na 34,8 godina.<\/p>\n\n\n\n
Odvojeno treba gledati dob u kojoj ljudi po\u010dinju primati starosnu mirovinu. Eurostat za 2023. godinu navodi da je prosje\u010dna dob prvog primanja starosne mirovine u EU bila 61,3 godine, dok je Hrvatska bila ispod tog prosjeka, s oko 60,6 godina. <\/p>\n\n\n\n