Povremeni stres dio je svakodnevice, bilo zbog posla, financijskih briga, obiteljskih odnosa ili velikih \u017eivotnih promjena. U takvim trenucima tijelo poja\u010dano lu\u010di adrenalin i kortizol, hormone koji ubrzavaju rad srca, pove\u0107avaju budnost i poma\u017eu nam da se nosimo s izazovima.<\/p>\n\n\n\n
Kratkotrajno to mo\u017ee biti korisno jer nas poti\u010de da se usredoto\u010dimo i rije\u0161imo problem. No kada stres postane kroni\u010dan i traje tjednima ili mjesecima, mo\u017ee nepovoljno djelovati na srce i krvne \u017eile. Povezuje se i s nepovoljnijim lipidnim profilom, uklju\u010duju\u0107i vi\u0161e vrijednosti LDL kolesterola i, u nekim istra\u017eivanjima, ni\u017ee vrijednosti HDL-a. U tome mogu sudjelovati hormonske i upalne promjene, ali i \u017eivotne navike koje \u010desto prate dugotrajan stres.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od ja\u010dih pokazatelja te veze dalo je veliko \u0161panjolsko istra\u017eivanje ICARIA, objavljeno 2013. godine, koje je obuhvatilo 91.593 radnika. Carlos Catalina-Romero i suradnici utvrdili su da je stres na poslu povezan s ve\u0107om vjerojatno\u0161\u0107u povi\u0161enog LDL-a, sni\u017eenog HDL-a i dijagnoze dislipidemije. Radnici izlo\u017eeni stresu \u010de\u0161\u0107e su uzimali i lijekove za sni\u017eavanje masno\u0107a u krvi.<\/p>\n\n\n\n
Hyelim Yoo i Warren Franke istra\u017eivali su 65 policijskih slu\u017ebenica u Iowi te utvrdili hiperkolesterolemiju kod 46,2 posto ispitanica, u usporedbi s 29,3 posto demografski sli\u010dnih \u017eena iz op\u0107e populacije. Dijabetes je tako\u0111er bio \u010de\u0161\u0107i me\u0111u policajkama, 9,2 prema 4,5 posto, ali ta razlika nije bila statisti\u010dki zna\u010dajna. Rezultati upu\u0107uju na nepovoljniji kardiovaskularni profil u toj stresnoj profesiji, ali ne dokazuju da ga je uzrokovao sam stres.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dne rezultate dobili su Nata\u0161a Djindji\u0107 i suradnici u istra\u017eivanju 439 profesionalnih voza\u010da autobusa, kamiona i taksija. Vi\u0161i indeks profesionalnog stresa bio je povezan s dislipidemijom i povi\u0161enim krvnim tlakom, a me\u0111u promjenama u lipidnom profilu zabilje\u017eeni su vi\u0161i LDL i trigliceridi te ni\u017ei HDL.<\/p>\n\n\n\n
Da promjene nisu ograni\u010dene samo na dugotrajni stres pokazalo je i istra\u017eivanje Ignatiusa Maduke, Emeke Neboha i Silasa Ufellea na 208 zdravih studenata. Tijekom ispitnog razdoblja porasle su im vrijednosti kortizola, adrenalina, ukupnog kolesterola i LDL-a. Pove\u0107ao se i HDL, \u0161to pokazuje da akutna reakcija na stres nije jednaka promjenama koje se povezuju s kroni\u010dnim stresom.<\/p>\n\n\n\n
Dio veze izme\u0111u stresa i kolesterola mo\u017ee se objasniti i pona\u0161anjem. Pod pritiskom ljudi \u010de\u0161\u0107e pose\u017eu za kalori\u010dnijom hranom, jedu vi\u0161e, piju vi\u0161e alkohola, pu\u0161e ili provode vi\u0161e vremena sjede\u0107i. Poreme\u0107en san tako\u0111er mo\u017ee pratiti razdoblja dugotrajnog stresa.<\/p>\n\n\n\n
Takve navike mogu nepovoljno djelovati na masno\u0107e u krvi, pa stres na kolesterol ne mora djelovati samo preko fiziolo\u0161kih promjena u organizmu nego i posredno, preko na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Kako navode stru\u010dni izvori, umjesto posezanja za hranom, alkoholom ili cigaretama korisnije je razvijati navike koje dugoro\u010dno poma\u017eu u kontroli stresa.<\/p>\n\n\n\n
Povezivanje s ljudima koji nam popravljaju raspolo\u017eenje, bilo u\u017eivo, telefonom ili online, mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju napetosti. Nekima poma\u017eu volontiranje, pisanje dnevnika ili glazba, dok redovita tjelesna aktivnost istodobno povoljno djeluje na stres, zdravlje srca i metabolizam masno\u0107a. Mindfulness<\/em>, meditacija i joga tako\u0111er mogu pomo\u0107i u smanjenju napetosti i boljoj kontroli reakcije na stres.<\/p>\n\n\n\n Ako stres postane toliko izra\u017een da po\u010dne naru\u0161avati odnose, posao ili svakodnevno funkcioniranje, ili ako se pojave depresivni simptomi i pretjerano kori\u0161tenje alkohola ili droga, treba potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107. Posebno je va\u017eno odmah reagirati ako se pojave misli o samoubojstvu.<\/p>\n\n\n\n Lije\u010dnik mo\u017ee procijeniti radi li se o prolaznoj reakciji na stres ili o anksioznom, depresivnom ili drugom poreme\u0107aju te prema potrebi preporu\u010diti lije\u010denje.<\/p>\n\n\n\n Po\u017eeljne vrijednosti kolesterola ne odre\u0111uju se jednako za sve osobe, nego ovise o ukupnom kardiovaskularnom riziku. Prema europskim smjernicama, cilj za LDL kolesterol kre\u0107e se od manje od 3,0 mmol\/L, odnosno oko 116 mg\/dL, kod osoba niskog rizika do manje od 1,4 mmol\/L, odnosno 55 mg\/dL, kod osoba vrlo visokog rizika.<\/p>\n\n\n\n Vrijednosti triglicerida ni\u017ee od 1,7 mmol\/L, odnosno 150 mg\/dL, uobi\u010dajeno se smatraju po\u017eeljnima. HDL i ukupni kolesterol va\u017eni su u procjeni zdravstvenog stanja, ali se terapijski ciljevi prvenstveno odre\u0111uju prema LDL kolesterolu i ukupnom kardiovaskularnom riziku.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kroni\u010dni stres mo\u017ee nepovoljno utjecati na kolesterol i zdravlje srca. Istra\u017eivanja otkrivaju kako su stres, LDL, HDL i \u017eivotne navike povezani.<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":159623,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[32,140,732],"class_list":["post-156000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-kardiovaskularne-bolesti","tag-kolesterol","tag-srce"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=156000"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156000\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":159624,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156000\/revisions\/159624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/159623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=156000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=156000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=156000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kada potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107<\/h2>\n\n\n\n
Ciljne vrijednosti ovise o riziku<\/h2>\n\n\n\n