{"id":156017,"date":"2026-06-26T13:10:24","date_gmt":"2026-06-26T11:10:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=156017"},"modified":"2026-06-26T16:51:48","modified_gmt":"2026-06-26T14:51:48","slug":"crnjac-paukovic-razlicite-stope-uskladivanja-su-promasaj-a-institut-najnize-mirovine-stetan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/06\/crnjac-paukovic-razlicite-stope-uskladivanja-su-promasaj-a-institut-najnize-mirovine-stetan\/","title":{"rendered":"Crnjac Paukovi\u0107: Razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja su proma\u0161aj, a ‘najni\u017ea mirovina’ \u0161tetna"},"content":{"rendered":"\n

Vanda Crnjac Paukovi\u0107<\/strong> stru\u010dnjakinja je za mirovinske sustave i socijalnu sigurnost s gotovo 39 godina sta\u017ea u HZMO-u. Radila je najvi\u0161im savjetni\u010dkim poslovima te predstavljala Hrvatsku u radnim skupinama Vije\u0107a Europe i institucijama Europske unije. Objavljivala je u stru\u010dnim publikacijama i vodila Pravno savjetovali\u0161te Sindikata umirovljenika Hrvatske. Za na\u0161 portal analizira aktualne prijedloge novih modela uskla\u0111ivanja i \u0161tetnost neselektivne primjene instituta najni\u017ee mirovine.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U javnosti se u posljednje vrijeme spominje prijedlog udruga umirovljenika i nekih stranaka umirovljenika o razli\u010ditoj stopi uskla\u0111ivanja velikih i malih mirovina. To bi zna\u010dilo ve\u0107i stupanj solidarnosti “bogatih” sa “siroma\u0161nima”, prelijevanje sredstava iz ukupne stope uskla\u0111ivanja, oduzimaju\u0107i jednima i daju\u0107i drugima.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to navodni znakovi na bogatima i siroma\u0161nima? Zato jer nisu svi s malim mirovinama siroma\u0161ni a niti su svi s ve\u0107im mirovinama bogati. Da bismo znali tko je u kolikoj mjeri bogat ili siroma\u0161an, treba u\u0107i dublje; u provjeru drugih prihoda uz mirovinu po \u010dlanu ku\u0107anstva i imovine koja prelazi stan ili ku\u0107u u kojoj umirovljenik \u017eivi.<\/p>\n\n\n\n

Rje\u0161enje koje predvi\u0111a razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja je lakonsko, naivno i odraz nepoznavanja mjere solidarnosti u mirovinskom sustavu koji je utemeljen na doprinosima, za razliku od sustava socijalne skrbi koji se financira neposredno iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er treba uzeti u obzir mjeru do koje unutar mirovinskog sustava neka davanja ili dio davanja financira dr\u017eava iz prora\u010duna (dio povla\u0161tenih mirovina – djelomi\u010dno ili u cijelosti), a koja davanja u sklopu mirovinskog sustava predstavljaju mjeru solidarnosti i financiraju se isklju\u010divo iz doprinosa osiguranika (invalidska mirovina, obiteljska mirovina iza osiguranika, dio obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, doplatak za tjelesno o\u0161te\u0107enje i najni\u017ea mirovina).<\/p>\n\n\n\n

Treba uzeti u obzir i to da su visoke mirovine ve\u0107 ograni\u010dene institutom najvi\u0161e mirovine za koju ukupni vrijednosni bod ne smije prelaziti 3,8 prosje\u010dnih pla\u0107a ostvarenih za vrijeme radnog vijeka. Sve \u0161to je vi\u0161e od toga sudjeluje u solidarnim davanjima unutar mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Sad bi, prema udrugama i nekim strankama, jo\u0161 dodatno trebalo odrediti neku granicu izme\u0111u siroma\u0161nih i bogatih umirovljenika pa prelijevanjem sredstava uskla\u0111ivanja nagraditi “siroma\u0161ne” i o\u0161tetiti “bogate”. <\/p>\n\n\n\n

Gdje je ta granica siroma\u0161tva?<\/h2>\n\n\n\n

Je li granica siroma\u0161tva prosje\u010dna mirovina ili je to ko\u0161arica proizvoda potrebna za pre\u017eivljavanje? Ili za dostojan \u017eivot? To su razli\u010diti kriteriji. Tko \u0107e odrediti za umirovljenike s mirovinama ve\u0107im od prosje\u010dne, naj\u010de\u0161\u0107e s nekim vi\u0161im stupnjem obrazovanja, koji su imali bolje pla\u0107e od kojih su uredno upla\u0107ivali doprinose, koliko da im se oduzme prilikom uskla\u0111ivanja nakon po\u0161teno odra\u0111enog radnog vijeka? Za koliko i zbog \u010dega ih kazniti? Nisu svi s mirovinom od 1.500 eura ili ve\u0107om lopovi.<\/p>\n\n\n\n

A tko \u0107e odrediti umirovljenicima s malim mirovinama koliko ih treba nagraditi za to \u0161to su mo\u017eda pristali na minimalac, a ostatak pla\u0107e primali u gotovini “na ruke”? I gradili su si vikendicu na moru koju sad iznajmljuju? Primjer proma\u0161ene solidarnosti su i neki obrtnici koji su u centru grada imali obrt ili kafi\u0107 i upla\u0107ivali najni\u017ee doprinose. Sada imaju pravo na najni\u017eu mirovinu iako se mnogi voze u SUV-ovima i ljetuju na jahtama i u vilama.<\/p>\n\n\n\n

Najni\u017ee mirovine imaju i obvezno osigurani poljoprivrednici\u00a0koji i u mirovini zadr\u017eavaju zemlji\u0161te na selu koje ih hrani odre\u0111enim prinosom poljoprivrednih proizvoda u ekonomskoj situaciji u kojoj je hrana najskuplja. U najgorem polo\u017eaju su samci s malim mirovinama koji \u017eive u gradovima.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, kako \u0107emo odrediti tko je dovoljno “bogat” da\u00a0mu se pravo na po\u0161teno ste\u010denu mirovinu, koja je prema zakonskoj definiciji osobno i neotu\u0111ivo pravo, oduzima za nekoga tko ima ispodprosje\u010dnu mirovinu ali mo\u017eda upravo ljetuje na svojoj jahti?<\/p>\n\n\n\n

Pomagati treba, ali uz imovinski i prihodovni cenzus<\/h2>\n\n\n\n

S druge strane, me\u0111u umirovljenicima s malim mirovinama ima stvarno mnogo siroma\u0161nih kojima zaista treba pomo\u0107i da pre\u017eive. Koliko ima takvih, zna li itko? Takva analiza je zadatak dr\u017eave. Davanja koja bi posljedi\u010dno trebala proiza\u0107i trebala bi teretiti dr\u017eavni prora\u010dun, a ne umirovljenike s ve\u0107im mirovinama od prosjeka.<\/p>\n\n\n\n

Ilustracije radi, u Hrvatskoj je stopa siroma\u0161tva samaca u dobi od 65+ oko 60 posto i naravno da ih treba nekako za\u0161tititi. U praksi mnogih europskih dr\u017eava postoji za\u0161titni dodatak<\/strong> uz mirovinu i na\u010delno se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Najbolji primjer i nama najbli\u017ei po vrsti mirovinskog sustava je Austrija u kojoj se za\u0161titni dodatak uz mirovinu odre\u0111uje svake godine prema dogovorenoj ko\u0161arici proizvoda, usluga i zdravstvenih potreba, uz imovinski cenzus po \u010dlanu ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se i u Hrvatskoj ne utvrdi granica primanja potrebna barem za pre\u017eivljavanje i odredi za\u0161titni dodatak uz male mirovine, tako\u0111er uz cenzus prihoda po \u010dlanu ku\u0107anstva i imovine? Pored tolike digitalizacije nije te\u0161ko za deset minuta odrediti tko je zaista siroma\u0161an i odrediti mu na teret dr\u017eave za\u0161titni dodatak uz mirovinu i ukinuti onaj superglupi institut “najni\u017ee mirovine”.<\/p>\n\n\n\n

Najni\u017ea mirovina nije \u0161to i mala mirovina<\/h2>\n\n\n\n

Ta najni\u017ea mirovina se nemilice daje bez provjere imovnog stanja uz cenzus visine osobne mirovine. Tko je uop\u0107e smislio takvu glupost koja se u propisima o mirovinskom osiguranju naziva “najni\u017eom mirovinom” i koja javnost i korisnike mirovina dovodi u zabludu?<\/p>\n\n\n\n

Mala mirovina i najni\u017ea mirovina nisu istozna\u010dni pojmovi. \u010cujem neki dan razgovor penzi\u0107a na klupi u parku. Veli jedan: “Ja imam jako malu mirovinu, onu najni\u017eu. Ja sam jako za taj prijedlog da se male mirovine uskla\u0111uju za ve\u0107i postotak a velike za manji postotak. Ja sam kopal<\/em> kanale, bil <\/em>sam manualni radnik i uvijek sam primal <\/em>minimalac.”<\/p>\n\n\n\n

Pri tome priznaje da je na ruke dobivao ostatak pla\u0107e i to \u010desto u iznosu skoro jo\u0161 jednog minimalca, a ponekad i vi\u0161e, ovisno o koli\u010dini odra\u0111enog posla. I sad mu je iz medija jasno da bi imao ve\u0107u mirovinu da su se doprinosi pla\u0107ali i na taj ostatak, ali ipak pri\u017eeljkuje da se njemu mirovina uskla\u0111uje po ve\u0107oj stopi nego onima “bogatima” koji su pla\u0107ali doprinose na punu pla\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Pitala sam se \u0161to je on radio s tim na crno ispla\u0107enim prihodom. Je li ga zapio ili nahranio obitelj ili sagradio ku\u0107u na moru koju sad iznajmljuje? Tko zna. Ali je iz razgovora bilo jasno da ne razumije ni pribli\u017eno \u0161to je najni\u017ea mirovina. A upravo bi takva mirovina bila jedna od kategorija koja bi potpala pod uskla\u0111ivanje za ve\u0107i postotak.<\/p>\n\n\n\n

Najni\u017ea mirovina je neopravdani teret za sustav<\/h2>\n\n\n\n

Izraz “najni\u017ea mirovina” za \u010ditatelje koji nisu stru\u010dnjaci za mirovinski sustav je zbunjuju\u0107a. To nije statisti\u010dki najni\u017ea mirovina niti je to jedan jedinstveni iznos mirovine. To nespretni i neadekvatni zakonski izraz za mirovinu koja je, bez cenzusa imovine i drugih prihoda po \u010dlanu ku\u0107anstva, odre\u0111ena kao najmanja vrijednost po godini sta\u017ea i trenuta\u010dno iznosi 15,73 eura te je \u0161est posto ve\u0107a od aktualne vrijednosti mirovine od 14,84 eura.<\/p>\n\n\n\n

Ostvaruju je umirovljenici \u010dija je stvarna mirovina izra\u010dunata na temelju niskih pla\u0107a i aktualne vrijednosti od 14,84 eura ni\u017ea od vrijednosti “najni\u017ee mirovine” ali je iznos najni\u017ee mirovine razli\u010dit ovisno o godinama sta\u017ea koje je umirovljenik navr\u0161io. Za 15 godina sta\u017ea iznosi 235,95 eura a za prosje\u010dni hrvatski sta\u017e od oko 30 godina iznosi 471,90 eura.<\/p>\n\n\n\n

To je malo za potrebite, pogotovo one s kratkim sta\u017eem. Ali, ako nema kontrole dodatnih prihoda i imovine, veliki je to tro\u0161ak za mirovinski sustav kad je primaju i ljudi s imetkom ste\u010denim privatnim poslovima, nasljedstvima i sli\u010dno, a o \u010demu ne ovisi pravo na najni\u017eu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n

Najni\u017ea mirovina se financira prelijevanjem sredstava svih upla\u0107enih doprinosa pa umanjuje sredstva doprinosa namijenjena ostalim mirovinama. Zna\u010di, taj je institut na\u010delno solidarne i socijalne naravi. Ipak, bez cenzusa drugih prihoda i imovine on ne ispunjava socijalnu svrhu a istodobno se financira kao oblik solidarnosti iz sredstava doprinosa za mirovinsko osiguranje generacije koja sada radi.<\/p>\n\n\n\n

Lako je zaklju\u010diti da je takozvana najni\u017ea mirovina jedna vrlo \u0161tetna pojava u na\u0161em mirovinskom sustavu jer ne poma\u017ee u dovoljnoj mjeri potrebitima, a mo\u017ee neosnovano nagraditi imu\u0107nije pojedince. Paradoks bez premca!<\/p>\n\n\n\n

Socijala treba i\u0107i iz prora\u010duna, uz test prihoda i imovine<\/h2>\n\n\n\n

U teoriji mirovinskih sustava koji se temelje na doprinosima, sva davanja socijalnog karaktera tradicionalno bi se trebala financirati iz dr\u017eavnog prora\u010duna, uz cenzus prihoda po \u010dlanu ku\u0107anstva. U nekim dr\u017eavama u obzir se uzima i imovina u kojoj korisnik ne stanuje.<\/p>\n\n\n\n

Vra\u0107am se ovdje na za\u0161titni dodatak uz mirovinu kakav ima npr. Austrija, iz \u010dijeg mirovinskog sustava je povijesno proiza\u0161ao hrvatski mirovinski sustav. Austrija ima dvije vrste za\u0161titnog dodatka: jedan koji predstavlja bonus za duga\u010dak sta\u017e ali uz cenzus vlastite mirovine i koji se financira iz mirovinskog sustava (takozvani kompenzacijski bonus); i drugi, za\u0161titni dodatak za sve mirovine ispod odre\u0111ene granice vrijednosti\u00a0koji se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna (za\u0161tita socijalnog karaktera namijenjena pre\u017eivljavanju).<\/p>\n\n\n\n

Nekad smo u Hrvatskoj imali u mirovinskom sustavu za\u0161titni dodatak kao bonus za dugi sta\u017e ali smo ga ukinuli. Me\u0111utim, do sada nismo imali obi\u010dni za\u0161titni dodatak za sve umirovljenike bez obzira na sta\u017e, kao oblik borbe protiv siroma\u0161tva umirovljenika, uz imovinski cenzus po \u010dlanu ku\u0107anstva, iz dr\u017eavnog prora\u010duna. \u010cini se da je do\u0161ao \u010das da se sada razmisli o uvo\u0111enju takvog posljednje navedenog za\u0161titnog dodatka za umirovljenike koji \u017eive ispod granice siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska treba uvesti za\u0161titni dodatak za siroma\u0161ne<\/h2>\n\n\n\n

Prijedlog udruga i stranaka umirovljenika trebao bi biti ukidanje najni\u017ee mirovine i uvo\u0111enje za\u0161titnog dodatka do svote odre\u0111ene na temelju zadovoljavanja osnovnih \u017eivotnih potreba umirovljenika, na teret dr\u017eavnog prora\u010duna, uz cenzus prihoda po \u010dlanu ku\u0107anstva, a mo\u017eda i imovine. <\/p>\n\n\n\n

Dakle, ako dajemo, dajmo potrebitima, i to iznos koji \u0107e im zaista omogu\u0107iti barem pre\u017eivljavanje. I to ne na teret doprinosa ostalih osiguranika i umirovljenika! Tako\u0111er bi pomoglo izdvajanje mirovina posebnih kategorija osiguranika i korisnika mirovina iz op\u0107eg mirovinskog sustava u posebne sustave kao \u0161to je slu\u010daj u Njema\u010dkoj, Francuskoj i Italiji. Jer takve mirovine dodatno optere\u0107uju sredstva doprinosa op\u0107eg mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Mirovina od 1.500 eura nije velika<\/h2>\n\n\n\n

S obzirom na sve naprijed navedeno, posve je neosnovan prijedlog udruga i nekih stranaka umirovljenika o uskla\u0111ivanju ni\u017eih mirovina za ve\u0107i postotak, koji bi obuhvatio i takozvanu najni\u017eu mirovinu, a vi\u0161ih mirovina za manji postotak.<\/p>\n\n\n\n

To bi dovelo do prelijevanja iz \u0161upljeg u prazno jer u uvjetima razvijenijih dr\u017eava \u010dlanica EU ni mirovina od npr. 1.500 eura ne smatra se velikom mirovinom. Naime, cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj podjednake su kao cijene u mnogim zapadnoeuropskim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

To bi ujedno zna\u010dilo da ljudi koji su imali bolje pla\u0107e trebaju sada biti zbog toga ka\u017enjeni i na le\u0111ima nositi ove koji su imali niske pla\u0107e, uglavnom zbog ni\u017eeg stupnja obrazovanja ili izbjegavanja pla\u0107anja doprinosa. Tako bi na primjer, jedan meteorolog fizi\u010dar trebao na le\u0111ima djelomi\u010dno nositi nekog ra\u010dunovo\u0111u ili vlasnika kafi\u0107a koji je upla\u0107ivao najni\u017ee doprinose. To je smije\u0161no i nepravedno.<\/p>\n\n\n\n

Umirovljenike ne smije voditi zavist<\/h2>\n\n\n\n

Ideja udruga i nekih stranaka umirovljenika predstavlja gubitak fokusa, nepoznavanje mirovinskih sustava i mo\u017eebitnu zavist prema onima koji su imali vi\u0161i stupanj obrazovanja, bolje poslodavce i bolje pla\u0107e, \u010desto uz du\u017ei radni vijek, te su te svoje mirovine zaradili onom vrstom rada za koji osiguranici ni\u017eeg obrazovanja nisu bili sposobni.<\/p>\n\n\n\n

Ne ka\u017eem da se neki od svih njih nisu stvarno i naradili, ali neki i nisu. Ho\u0107emo li sada nagra\u0111ivati ni\u017ee obrazovanje i zavist? Ako bi takav prijedlog bio prihva\u0107en, to bi bio \u010disti slu\u010daj diskriminacije,\u00a0slu\u010daj za pu\u010dku pravobraniteljicu.<\/p>\n\n\n\n

Financijska pismenost u Hrvatskoj je vrlo niska. Ponekad opravdano, posebno kad se radi o namjerno netransparentnom mirovinskom sustavu. Kada se radi o klasi\u010dnim balkanskim prijevarama, tu je financijska pismenost natprosje\u010dna. Puno ljudi \u017eeli ostvariti ne\u0161to \u0161to nisu osobno zaslu\u017eili, a slatko je pogotovo onda ako se oduzme drugome. Umjesto da kao dru\u0161tvo\u00a0podignemo razinu socijalne svijesti i razmi\u0161ljamo kako za\u0161titi one koji su zaista siroma\u0161ni.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017delite li vi\u0161e ovakvog sadr\u017eaja? Ako ve\u0107 niste, dodajte MojeVrijeme.hr me\u0111u Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu<\/a> i ozna\u010dite kva\u010dicom MojeVrijeme.hr.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vanda Crnjac Paukovi\u0107 obja\u0161njava za\u0161to razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja mirovina nisu dobro rje\u0161enje i za\u0161to najni\u017eu mirovinu treba zamijeniti za\u0161titnim dodatkom.<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":156041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,3571,971,4968,4969],"class_list":["post-156017","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-najniza-mirovina","tag-uskladivanje-mirovina","tag-vanda-crnjac-paukovic","tag-zastitni-dodatak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156017","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=156017"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156017\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":156057,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/156017\/revisions\/156057"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/156041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=156017"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=156017"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=156017"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}