{"id":15608,"date":"2018-05-25T09:56:13","date_gmt":"2018-05-25T07:56:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=15608"},"modified":"2018-05-25T10:06:38","modified_gmt":"2018-05-25T08:06:38","slug":"dan-mladosti-zbog-nesnalazenja-u-demokraciji-plac-za-titom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/05\/dan-mladosti-zbog-nesnalazenja-u-demokraciji-plac-za-titom\/","title":{"rendered":"Dan mladosti: Zbog nesnala\u017eenja u demokraciji – pla\u010d za Titom"},"content":{"rendered":"

U hrvatskom Kumrovcu se ove subote obilje\u017eava \u201eDan mladosti i radosti\u201c u spomen na nekada\u0161njeg jugoslavenskog predsjednika Tita. Na proslavi, koju mnogi smatraju provokacijom, o\u010dekuju nekoliko tisu\u0107a (sijedih) ljudi, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a><\/strong>.<\/p>\n

\u201eOvogodi\u0161nji program nazvan je Generacija samoupravlja\u010da, a sastoji se od sedam dijelova \u010diji naslovi su puni simbolike. Prvi dio je Pozdrav Titu, mladosti, partiji i miru. Ra\u010dunajte na nas, jer mi smo Titovi, Tito je na\u0161!\u201c Rije\u010di su to iz televizijskog vi\u0161esatnog prijenosa Dana mladosti odr\u017eanog daleke 1979. godine na Stadionu JNA u Beogradu.<\/p>\n

Bila je to godina kada je Tito posljednji put primio \u0160tafetu mladosti koju su tisu\u0107e omladinaca, sporta\u0161a, zaslu\u017enih gra\u0111ana tr\u010dale kroz cijelu dr\u017eavu kako bi mu njome prenijele najbolje ro\u0111endanske \u017eelje svih naroda i narodnosti. Uz plesni performans probranih omladinaca i estradnih zvijezda koji su svoju stadionsku to\u010dku zvanu \u201eslet\u201c uvje\u017ebavali mjesecima. I to sasvim dobrovoljno.<\/p>\n

Dan mladosti \u2013 svojevrstan festival odanosti do\u017eivotnom predsjedniku u, danas bismo rekli, sjevernokorejskom stilu slavljen je kao Titov ro\u0111endan 25. svibnja, iako mu je pravi ro\u0111endan bio osam dana ranije.<\/p>\n

\"Titova

Titov ro\u0111endan se slavio \u0161tafetom i sletom. Sudjelovala je cijela dr\u017eava.<\/p><\/div>\n

\u201eI otac, i mati\u201c<\/h3>\n

\u201eAko te prevarim, druga Tita ne volim\u201c, dje\u010dja je zakletva koja \u017eivo opisuje kult li\u010dnosti nerazumljiv mla\u0111im generacijama. Tih sedam rije\u010di sa\u017eimlju Broza u roditelja nacije, gospodara naroda, no omiljenog toliko da je zauzeo zakletve do tada namijenjene samo majkama. Za poklonike Tito je bio bonvivan, ljubimac holivudskih glumica, \u201ena\u0161 stari\u201c, vje\u0161t politi\u010dar kojem \u201ezapad jede iz ruke, a istok ga nije uspio slomiti\u201c. Za protivnike, bio je \u0161to\u0161ta, no o tome nisu smjeli glasno pri\u010dati, ako nisu bili spremni zavr\u0161iti u emigraciji ili zatvoru. Sve do devedesetih kada je diskurs promijenjen pa su i oni koji su ranije dr\u017eali Brozovu sliku u dnevnoj sobi, oportuno promijenili stav. Ili su ga mudro zadr\u017eali za sebe.<\/p>\n

No kako te\u0161ka stvarnost uljep\u0161ava pro\u0161lost, a uz to i psiholozi tvrde da lijepe epizode pro\u0161losti intenzivnije do\u017eivljavamo od dobrih dijelova sada\u0161njosti, ne \u010dudi sve glasnije dozivanje Tita koji bi kao svojevrsni deus ex machina uspio rije\u0161iti sve probleme s kojima se suo\u010dila osamostaljena Hrvatska. Da ih je demokracija razo\u010darala, hrvatski gra\u0111ani pokazali su u velikoj anketi portala Mojevrijeme.hr iz 2015. godine kada je 74% gra\u0111ana starijih od 45 godina reklo da bi se, pod odre\u0111enim uvjetima, vratilo u jednoumlje.<\/p>\n

Ru\u017ei\u010daste nao\u010dale za gledanje pro\u0161losti<\/h3>\n

Proteklih godina ispisane su tako brojne ostra\u0161\u0107ene rasprave i kolumne o Titovim navodno besplatnim stanovima, sigurnim radnim mjestima, besplatnim ljetovanjima i dru\u0161tvu solidarnosti. Iako su stanove pla\u0107ali svi, a dobivali samo neki. Upravo oni koji brane tako ste\u010dene stanove kao privatno vlasni\u0161tvo, \u010desto nisu spremni osuditi poslijeratne nacionalizacije.<\/p>\n

Oni koji spominju radna mjesta i pla\u010du nad dana\u0161njim iseljavanjima mladih ne \u017eele ni \u010duti podatak da je Jugoslavija ve\u0107 1971. godine brojala 671.000 mladih koji su u organizaciji dr\u017eavnog zavoda za zapo\u0161ljavanje krenuli put tvornica u zapadnoj Europi. Dok se prosvjeduje zbog policijskih istraga nad onima koji putem dru\u0161tvenih mre\u017ea otvoreno prijete premijeru, opravdavaju se politi\u010dki zatvori i vi\u0161egodi\u0161nja \u201eslu\u017ebena putovanja\u201c na kojima su zavr\u0161avali ro\u0111aci i susjedi. Iz prepunih trgova\u010dkih centara, a pod teretom osobne odgovornosti i demokracije koja tra\u017ei mudrost, gotovo se romanti\u010dnim \u010dine nekada\u0161nji redovi za kavu, deterd\u017eent, nesta\u0161ice benzina ili odlazak u Trst po traperice.<\/p>\n

Ne \u010dudi stoga da se je Dan mladosti odr\u017eao. Dodu\u0161e, uz znatno skromniju produkciju i samo par tisu\u0107a sjedokosih sudionika koji se svake godine, umjesto na Stadionu JNA u Beogradu, okupljaju u Muzeju “Staro selo” Kumrovec. Uz pripadaju\u0107u ikonografiju i partizanske hitove ispred Titove rodne ku\u0107e. Iste one u kojoj je \u201emali Jo\u017eica\u201c bra\u0107i i sestrama skuhao svinjsku glavu, nakon \u010dega su dobili proljev, u\u010dili su nas u \u0161koli.<\/p>\n

\"\"

Dan mladosti i radosti u Kumrovcu 2010. godine (screenshot: Youtube)<\/p><\/div>\n

Sa svih strana\u2026 Jugoslavije<\/h3>\n

\u201eIznenadili biste se koliko mla\u0111ih ljudi do\u0111e, posebno iz Istre, Zagorja, Dalmacije. Ali ima i dosta Slovenaca. Iz Cazinske krajine do\u0111e najmanje pet, \u0161est autobusa. Zapravo dolaze ljudi s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije u organizaciji lokalnih saveza boraca Narodno-oslobodila\u010dkog rata i dru\u0161tava koja njeguju Titovu uspomenu i ostav\u0161tinu\u201c, obja\u0161njava za Deutsche Welle<\/a> organizator ovog doga\u0111aja, biv\u0161i veleposlanik Republike Hrvatske u Libiji i predsjednik Saveza dru\u0161tava Josip Broz Tito \u2013 Jovan Vejnovi\u0107<\/strong>. Onima koji ovaj klub obo\u017eavatelja Tita nazivaju jugonostalgi\u010darima i \u201ekomunjarama\u201c poru\u010duje da je \u201eDan mladosti i radosti\u201c u funkciji demokratskih kretanja u dru\u0161tvu, dru\u017eenja, prekograni\u010dne suradnje i smanjivanja napetosti na prostoru biv\u0161e dr\u017eave.<\/p>\n

Tito je za njega, bez dvojbe pozitivna osoba, pa \u010dak i kada se spomenu odmazde u kojima su nakon okon\u010danja 2. svjetskog rata bez su\u0111enja pobijeni deseci tisu\u0107a vojnika NDH i civila. \u201eNOB nije bila samo borba protiv fa\u0161izma, ona je pokrenula modernizaciju i otvorila perspektive ovim prostorima. Mi danas govorimo o pravima ljudi, nacija, po\u0161tovanju razli\u010ditosti. A na Bleiburgu se nije dogodilo ni\u0161ta osim kapitulacije usta\u0161kog re\u017eima. Tamo gotovo nitko nije poginuo. No nitko od nas ne govori da su kri\u017eni putevi bili u redu, osvete i zlo\u010dini se ne mogu pore\u0107i. Ali na temelju toga ne mo\u017eete stvarati mitove o zlo\u010dinu nevi\u0111enih razmjera. Te izmi\u0161ljotine nemaju upori\u0161te u povijesnim \u010dinjenicama\u201c, poru\u010duje Vejnovi\u0107 onima koji obilje\u017eavanje Titova \u201ero\u0111endana\u201c do\u017eivljavaju kao provokaciju.<\/p>\n

\"\"

Augustin\u010di\u0107eva skulptura pred Titovom rodnom ku\u0107om u Kumrovcu (foto: M.Vajdic@Flickr<\/a>)<\/p><\/div>\n

Tito je najja\u010di kumrove\u010dki proizvod<\/h3>\n

Za Kumrov\u010dane je Tito i blagoslov i prokletstvo. Jer je njegova ku\u0107a glavna atrakcija kraja, ali ne \u017eele da ih svijet poistovje\u0107uje s pomalo grotesknim fotografijama ostarjelih pionira koji uz harmoniku slave ro\u0111enje nekada\u0161njeg do\u017eivotnog predsjednika.<\/p>\n

\u201eNaravno, ne bje\u017eimo da je Tito ro\u0111en ovdje, ali ovaj muzej postoji i zbog drugih motiva. Ljudi se iznenade, jer misle da mi ba\u0161tinimo osobne Titove predmeta. No muzej je konceptualno osmi\u0161ljen tako da pokazuje Titovo djetinjstvo, a za politi\u010dko djelovanje postoje neki drugi muzeji. Radim tu ve\u0107 vi\u0161e od 20 godina i nismo do\u017eivjeli neugodnosti\u201c, ka\u017ee Tatjana Brlek<\/strong>, voditeljica Muzeja “Staro selo”.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalog Deutsche Welle<\/a> doznaje da je ovaj muzej pro\u0161le godine posjetilo vi\u0161e od 54 tisu\u0107e posjetitelja, od toga 23 tisu\u0107e stranih. Me\u0111u potonjima, najbrojniji su oni iz Slovenije, a slijede ih turisti iz Sjedinjenih Dr\u017eava pa Kinezi i Izraelci. Na\u0111e se ne\u0161to i gostiju iz Njema\u010dke. Strani posjetitelji dolaze ciljano zbog Tita. Njihovi stavovi ovise o dobi i krajevima iz kojih dolaze.<\/p>\n

\u201eNajmla\u0111i dolaze kako bi kroz interaktivne radionice upoznali tradicijsku arhitekturu i obrte Hrvatskog zagorja s prelaska iz 19. u 20. stolje\u0107e. Odrasli dolaze zbog Tita, ali ne isklju\u010divo. Ovo je prelijep kulturni krajolik gdje mlade obitelji \u017eele u\u017eivati u spoju kulturne i prirodne ba\u0161tine\u201c, ka\u017ee nam na\u0161a sugovornica. No Brlek misli da ima jo\u0161 mjesta za mudru kulturnu eksploataciju najpoznatijeg Zagorca svih vremena. Primjerice, kroz predstavljanje rezidencije Josipa Broza u koju je smje\u0161tena zbirka darova koje je Broz primio, a koju je iz Ureda predsjednika na Pantov\u010daku, uz negodovanje velikog dijela javnosti, otpremila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 u sklopu vlastitog obra\u010duna s pro\u0161losti.<\/p>\n

Ozbiljniji povjesni\u010dari re\u0107i \u0107e da je rije\u010d o vi\u0161edimenzionalnom liku kojega ne mo\u017eemo tuma\u010diti u crno-bijeloj tehnici, neovisno o vremenu u kojem je \u017eivio. No optika hrvatskih gra\u0111ana nema sivih nijansi. Jer demokratski dijalog i kriti\u010dko promi\u0161ljanje pro\u0161losti nisu vrijednosti koje je hrvatsko dru\u0161tvo imalo priliku usvojiti. Kako za Tita, tako ni poslije njega.<\/p>\n

\/autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle<\/a>\/<\/p>\n