Ma koliko obja\u0161njavali kako mirovinski sustav funkcionira, dio na\u0161ih \u010ditatelja s ni\u017eim mirovinama promatra ga isklju\u010divo kroz sada\u0161nje potrebe, a ne kroz minuli rad, pla\u0107e i upla\u0107ene doprinose. Mirovinu u svojim \u017eeljama pretvaraju u puko socijalno davanje pri \u010demu one s vi\u0161im mirovinama smatraju gotovo klasnim neprijateljima uz navode da bi njihove mirovine trebalo zamrznuti ili \u010dak smanjiti.<\/p>\n\n\n\n
Umirovljenik \u017delimir <\/strong>tako nam ka\u017ee da bi uskla\u0111ivanje svima trebalo biti jednako u iznosu. \u201cSvi odrastamo uz bo\u010dicu, nikom ne treba pet bo\u010dica.\u201d Obja\u0161njava nam i da su ljudi zavr\u0161avali \u0161kole, netko vi\u0161e, netko manje, \u017eivjeli bolje ili lo\u0161ije prema zalaganju ili snala\u017eenju pa su oti\u0161li u mirovinu i dobili mirovinu prema primanjima. Ipak, u mirovini zaziva uravnilovku.<\/p>\n\n\n\n \u201cI sad kad smo u mirovini, uskla\u0111ivanje bi svima trebalo biti isto\u201d, dodaje i pita za\u0161to onome tko ima ve\u0107u mirovinu trebaju \u201ctri kruha, tri mlijeka\u201d, a onome s malom mirovinom \u201cjedna litra mlijeka i jedan kruh\u201d. Koliko je ovakvo razmi\u0161ljanje logi\u010dki i matemati\u010dki neodr\u017eivo, objasnili smo detaljno na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan prigovor \u0161alje i \u010ditatelj \u0106emal <\/strong>koji ka\u017ee da su postoci smrtni neprijatelji umirovljenika. Obja\u0161njava to tako da su ljudi koji su morali u prijevremenu mirovinu zbog zdravstvenih problema \u010desto me\u0111u onima s najmanjim mirovinama. A ba\u0161 njima, kako navodi, trebaju \u201cve\u0107a pa\u017enja i bolja prehrana\u201d kako bi mogli \u017eivjeti dostojnije \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n \u201cUskla\u0111ivanjem po postotku ne dobiju ni za kruh\u201d, pi\u0161e nam i dodaje: “Oni su na kraju mjeseca uvijek u minusu. Trebalo bi da i oni mogu ne\u0161to u\u0161tedjeti da bi jednom u godini otputovali, da vide ne\u0161to \u0161to nisu vidjeli, a imaju \u017eelju.”<\/p>\n\n\n\n Kad smo ve\u0107 spomenuli klasne neprijatelje, \u0106emal navodi i da umirovljenici s mirovinama ve\u0107im od 1.300 eura dobivaju previ\u0161e. Zato bi im, navodi, zaustavio uskla\u0111ivanje, a novac koji bi se tako \u201cu\u0161parao\u201d preraspodijelio bi na one s ni\u017eim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n S takvom filozofijom oduzimanja drugima da bi se dalo njima, sla\u017ee se velik broj hrvatskih umirovljenika koji neoriginalno poru\u010duju da svi imamo samo jedan \u017eeludac.<\/p>\n\n\n\n Ipak, ako su jedan \u017eludac i cijena kruha dovoljan argument za jednako pove\u0107anje mirovine, za\u0161to se ista logika nije primjenjivala na pla\u0107e dok su radili? I radniku s malom pla\u0107om i direktoru s velikom pla\u0107om trebali su kruh, mlijeko, stan, odje\u0107a i grijanje. Pa ipak, nije se tra\u017eila ista pla\u0107a za sve. Razlike su se prihva\u0107ale dok su zna\u010dile razli\u010dit posao, \u0161kolu, odgovornost, tr\u017ei\u0161nu vrijednost i razli\u010dite doprinose.<\/p>\n\n\n\n Dok je netko imao ve\u0107u pla\u0107u, ve\u0107e obveze i ve\u0107e uplate, to se smatralo dijelom radnog vijeka. No u mirovini po\u010dinje oportuno moraliziranje pa se odjednom tvrdi da su nam svima potrebe iste pa bi i mirovine trebale biti pribli\u017eno iste, na ra\u010dun onih koji su vi\u0161e pridonijeli mirovinskom sustavu.<\/p>\n\n\n\n \u010citateljica An\u010di <\/strong>pak predstavlja drugi dio umirovljenika koji ne \u017eeli uravnilovku, ali bi rado zanemarila \u010dinjenicu da je uz minimalac tek simboli\u010dno upla\u0107ivala u mirovinsko osiguranje i da joj se mirovina sada, najvjerojatnije, solidarno podi\u017ee kroz institut najni\u017ee mirovine o \u010demu detaljno mo\u017eete saznati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n \u201cNajbolje i najpravednije je da pove\u0107anja idu na godine sta\u017ea jer svi smo izdvajali 20 posto\u201d, obja\u0161njava umirovljenica An\u010di. Naravno, stopa je ista, ali iznos nije isti. Dvadeset posto od male pla\u0107e i isti postotak od velike pla\u0107e nisu jednaka uplata.<\/p>\n\n\n\n U vremenima poljuljanog povjerenja u mirovinski sustav, ovakvi zahtjevi, \u010dak i kad dolaze od umirovljeni\u010dkih organizacija, nisu odve\u0107 odgovorni prema budu\u0107im generacijama. Za\u0161to bi se netko dodatno \u0161kolovao, preuzimao stresniji posao, vodio organizacije, odgovarao za odluke, ostajao konkurentan na tr\u017ei\u0161tu rada i pla\u0107ao ve\u0107e doprinose ako \u0107e mu se u starosti re\u0107i da ne zaslu\u017euje ni realno o\u010duvanje vrijednosti mirovine?<\/p>\n\n\n\n Tko bi se trudio znaju\u0107i da \u0107e mu mirovina biti izjedna\u010davana s mirovinom nekoga tko nije ulagao u sebe, nije preuzimao odgovornost i nije bio konkurentan na tr\u017ei\u0161tu rada? Ako se rad, znanje i odgovornost priznaju samo dok \u010dovjek radi, a u mirovini svi postajemo jednaki, mladi iz toga mogu izvu\u0107i samo jedan zaklju\u010dak: u takvom sustavu ne isplati se davati vi\u0161e od osobnog minimuma. Ili: minimalac na ra\u010dun, novac na ruke.<\/p>\n\n\n\n \u017delite li vi\u0161e ovakvog sadr\u017eaja? Ako ve\u0107 niste, dodajte MojeVrijeme.hr me\u0111u Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu<\/a> i ozna\u010dite kva\u010dicom MojeVrijeme.hr.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\n“Uzmi drugima i daj meni”<\/h2>\n\n\n\n
Pri\u010da o cijeni kruha je oportuno moraliziranje<\/h2>\n\n\n\n
Vrednovati godine rada, ali ne i doprinose?<\/h2>\n\n\n\n
Kakvu poruku \u0161aljemo mladima?<\/h2>\n\n\n\n
Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n