Mnogi umirovljenici ne znaju kako se mirovina ra\u010duna i na koji na\u010din njezin iznos odra\u017eava godine rada, visinu pla\u0107e i uplate u mirovinsko osiguranje. Zbog toga se \u010desto uspore\u0111uje samo sta\u017e, dok se zanemaruje drugi jednako va\u017ean dio izra\u010duna: pla\u0107a, odnosno osnovica na temelju koje su se tijekom radnog vijeka pla\u0107ali doprinosi.<\/p>\n\n\n\n
\u201cZa\u0161to neki ljudi koji su radili 43 godine kontinuiranog rada imaju manje mirovine od onih do 30 godina sta\u017ea? Po kojoj to formuli se obra\u010dunavaju mirovine?\u201d, pita \u010ditateljica Keti<\/strong>, rezignirana \u010dinjenicom da netko s kra\u0107im radnim sta\u017eem mo\u017ee imati ve\u0107u mirovinu od nje.<\/p>\n\n\n\n Takvo pitanje \u010desto obi\u010dno postavljaju umirovljenici s dugim radnim vijekom, ali koji su ga odradili na minimalno pla\u0107enim poslovima. Uglavnom ka\u017eu: tko je radio dulje, trebao bi imati ve\u0107u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Prema op\u0107oj formuli, mirovina se ra\u010duna tako da se osobni bodovi pomno\u017ee s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijedno\u0161\u0107u mirovine. Za starosnu mirovinu mirovinski faktor u pravilu iznosi 1,0, a aktualna vrijednost mirovine od 1. sije\u010dnja 2026. iznosi 14,84 eura. Na mirovine ostvarene nakon 1. sije\u010dnja 2010. ura\u010dunava se i dodatak od 27 posto.<\/p>\n\n\n\n Prvi korak su vrijednosni bodovi. Za svaku godinu rada gleda se odnos pla\u0107e osiguranika prema prosje\u010dnoj pla\u0107i u dr\u017eavi. Ako je netko u odre\u0111enoj godini imao bruto pla\u0107u jednaku prosje\u010dnoj bruto pla\u0107i, za tu godinu ostvaruje pribli\u017eno 1,00 vrijednosni bod. Ako je imao 70 posto prosje\u010dne bruto pla\u0107e, ostvaruje pribli\u017eno 0,70 bodova. Ako je imao 130 posto prosje\u010dne bruto pla\u0107e, ostvaruje pribli\u017eno 1,30 bodova.<\/p>\n\n\n\n Ti se godi\u0161nji vrijednosni bodovi zatim svode na prosje\u010dni vrijednosni bod, a on se mno\u017ei s ukupnim mirovinskim sta\u017eem. Tako nastaju osobni bodovi. U pojednostavljenom primjeru, ako je osoba kroz cijeli radni vijek bila na 70 posto prosje\u010dne pla\u0107e, njezin prosje\u010dni vrijednosni bod je 0,70. Ako ima 43 godine sta\u017ea, ra\u010dunica je 43 puta 0,70, \u0161to daje 30,1 osobni bod.<\/p>\n\n\n\n Za bolju orijentaciju, prosje\u010dna mjese\u010dna bruto pla\u0107a po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za o\u017eujak 2026. iznosila je 2.183 eura. Sedamdeset posto takve bruto pla\u0107e je oko 1.528 eura, dok je 130 posto oko 2.838 eura. U stvarnom mirovinskom izra\u010dunu gledaju se godi\u0161nje pla\u0107e i godi\u0161nji prosjeci, ali ovaj primjer pokazuje osnovni omjer: nije isto godinama raditi za pla\u0107u ispod prosjeka i za pla\u0107u iznad prosjeka.<\/p>\n\n\n\n Uzmimo pojednostavljeni primjer dviju umirovljenica koje su obje oti\u0161le u starosnu mirovinu s propisane 64 godine. Slavica ima 43 godine sta\u017ea i pla\u0107u koja je tijekom radnog vijeka iznosila oko 70 posto prosje\u010dne bruto pla\u0107e. Jadranka ima 30 godina sta\u017ea i pla\u0107u od oko 130 posto prosje\u010dne bruto pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Kod Slavice ra\u010dunica po osobnim bodovima izgleda ovako: 43 godine puta 0,70 daje 30,1 osobni bod. Kada se 30,1 bod pomno\u017ei s aktualnom vrijedno\u0161\u0107u mirovine od 14,84 eura, dobiva se 446,68 eura. Uz dodatak od 27 posto, takva bi mirovina u ovom pojednostavljenom primjeru iznosila oko 567 eura.<\/p>\n\n\n\n No budu\u0107i da je to manje od zakonom propisane najni\u017ee mirovine za 43 godine sta\u017ea, Slavica bi imala pravo na najni\u017eu mirovinu koja se solidarno nadogra\u0111uje na teret drugih umirovljenika i radnika. Prema vrijednosti od 15,73 eura za godinu sta\u017ea, najni\u017ea mirovina za 43 godine sta\u017ea iznosila bi oko 676 eura. Tako izra\u010dunatih najni\u017eih mirovina je \u010dak 331.000!<\/p>\n\n\n\n Kod Jadranke ra\u010dunica je druk\u010dija: 30 godina puta 1,30 daje 39 osobnih bodova. Kada se 39 bodova pomno\u017ei s aktualnom vrijedno\u0161\u0107u mirovine od 14,84 eura, dobiva se 578,76 eura. Uz dodatak od 27 posto, takva bi mirovina iznosila oko 735 eura.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da je redovni izra\u010dun ve\u0107i od izra\u010duna najni\u017ee mirovine za njen sta\u017e, mirovina joj se ne dogra\u0111uje solidarnim institutom najni\u017ee mirovine, nego je prima na temelju svojih uplata, ostvarenih osobnih bodova i godina rada.<\/p>\n\n\n\n U odnosu na Slavicu, koja s 43 godine sta\u017ea zbog ni\u017eih pla\u0107a ulazi u najni\u017eu mirovinu, Jadranka je tijekom radnog vijeka mirovinskom sustavu dodala ve\u0107u vrijednost kroz ve\u0107u osnovicu i ve\u0107e doprinose. Zato osoba s duljim sta\u017eem, ali ni\u017eim pla\u0107ama, mo\u017ee imati manju mirovinu od osobe koja je radila kra\u0107e, ali je tijekom radnog vijeka imala znatno ve\u0107e pla\u0107e i ve\u0107e uplate u mirovinski sustav.<\/p>\n\n\n\nOsobni bodovi su va\u017eni<\/h2>\n\n\n\n
Mirovine u praksi<\/h2>\n\n\n\n
To je pravedna razlika<\/h2>\n\n\n\n