Znate li koliko se za mirovinu izdvaja iz minimalne, a koliko iz prosje\u010dne pla\u0107e? Ovo smo pitanje nekoliko puta postavljali na na\u0161im dru\u0161tvenim mre\u017eama, a odgovori su pokazali da prosje\u010dan umirovljenik ne zna ni koliko je ulo\u017eio u mirovinski sustav ni koliko iz njega dobije.<\/p>\n\n\n\n
Naime, minimalna bruto pla\u0107a u Hrvatskoj u 2026. godini iznosi 1.050 eura. Prosje\u010dna mjese\u010dna bruto pla\u0107a po zaposlenome u pravnim osobama za travanj iznosila je 2.180 eura. Iz bruto pla\u0107e radnika osiguranog u oba obvezna mirovinska stupa u pravilu se izdvaja ukupno 20 posto: 15 posto za prvi stup me\u0111ugeneracijske solidarnosti i pet posto za osobnu kapitaliziranu \u0161tednju u drugom stupu.<\/p>\n\n\n\n
Kod minimalne pla\u0107e ra\u010dun ipak nije tako jednostavan. Radnici \u010dija bruto pla\u0107a ne prelazi 1.300 eura imaju pravo na umanjenje osnovice za obra\u010dun doprinosa za prvi stup. Kod bruto pla\u0107e od 1.050 eura osnovica se umanjuje za 125 eura pa se doprinos za prvi stup obra\u010dunava na 925 eura. Doprinos za drugi stup i dalje se obra\u010dunava na puni bruto iznos.<\/p>\n\n\n\n
Iz minimalne bruto pla\u0107e tako se mjese\u010dno izdvaja 138,75 eura za prvi stup i 52,50 eura za drugi stup. Ukupno je to 191,25 eura mjese\u010dno, odnosno 2.295 eura godi\u0161nje. Iz prosje\u010dne bruto pla\u0107e od 2.180 eura izdvaja se 327 eura za prvi i 109 eura za drugi stup. Ukupna mjese\u010dna uplata iznosi 436 eura, odnosno 5.232 eura godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Radnik s prosje\u010dnom pla\u0107om zato mjese\u010dno u mirovinski sustav upla\u0107uje 244,75 eura vi\u0161e od radnika na minimalnoj pla\u0107i. Na godi\u0161njoj razini to je razlika od \u010dak 2.937 eura. Njegova je uplata oko 2,28 puta vi\u0161a, \u0161to se, zbog za\u0161titnog instituta najni\u017ee mirovine, ne\u0107e vidjeti na kasnijim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n
Radnik koji je cijeli radni vijek primao minimalnu pla\u0107u ili pla\u0107u blizu minimalne naj\u010de\u0161\u0107e \u0107e prema svojim pla\u0107ama i upla\u0107enim doprinosima ostvariti mirovinu ni\u017eu od zakonom zajam\u010dene najni\u017ee mirovine. U tom slu\u010daju HZMO mu po slu\u017ebenoj du\u017enosti odre\u0111uje najni\u017eu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
Kako smo nedavno detaljno objasnili, najni\u017ea mirovina nije isto \u0161to i najmanja mirovina koja se nekome stvarno ispla\u0107uje. Kod najni\u017ee mirovine nema prihodovnog ni imovinskog cenzusa. Ne provjerava se ima li korisnik stanove, \u0161tednju, druge prihode ili imovinu. Ako je mirovina izra\u010dunana prema pla\u0107ama i sta\u017eu ni\u017ea od zakonskog minimuma, podi\u017ee se na iznos najni\u017ee mirovine na teret mirovinskog sustava. Vi\u0161e pro\u010ditajte na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Najni\u017ea mirovina za svaku godinu sta\u017ea odre\u0111uje se u visini 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Od 1. sije\u010dnja 2026. ona iznosi 15,73 eura za jednu godinu mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n Osoba koja je skupila 35 godina sta\u017ea i oti\u0161la u redovnu starosnu mirovinu<\/a> prema navedenoj vrijednosti ostvarila bi najni\u017eu mirovinu od 550,55 eura mjese\u010dno. Uz to treba znati da je prosje\u010dan mirovinski sta\u017e za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO znatno ni\u017ei: samo 32 godine.<\/p>\n\n\n\n Za ilustraciju efikasnosti uplata u mirovinski sustav mo\u017eemo izvesti ograni\u010denu simulaciju koja \u0107e sada\u0161nji trenutak rastegnuti na 35 godina. Ako pretpostavimo da je radnik svih 35 godina primao dana\u0161nju minimalnu bruto pla\u0107u od 1.050 eura te da su cijelo vrijeme vrijedila dana\u0161nja pravila, mjese\u010dno bi za mirovinsko osiguranje izdvajao 191,25 eura.<\/p>\n\n\n\n Za godinu dana uplatio bi 2.295 eura, a za 35 godina 80.325 eura. Takvom je radniku povoljnija jednostupna mirovina koja \u0107e mu se obra\u010dunati kao da je svih 20 posto upla\u0107ivao u prvi stup, a ne 15 u prvi i pet u drugi.<\/p>\n\n\n\n Kada se ukupno upla\u0107enih 80.325 eura podijeli s najni\u017eom mjese\u010dnom mirovinom od 550,55 eura, dobiva se oko 146 mjese\u010dnih mirovina. To odgovara razdoblju od pribli\u017eno 12 godina i dva mjeseca. Nakon toga bi ukupno ispla\u0107eni iznos mirovine prema\u0161io nominalni zbroj doprinosa koje je radnik uplatio tijekom 35 godina rada.<\/p>\n\n\n\n Uz to, suprotno uvrije\u017eenom mi\u0161ljenju o iznimno kratkim mirovinama, prosje\u010dan ZOMO umirovljenik u prosincu je iza sebe imao ve\u0107 22 godine i 10 mjeseci u\u017eivanja mirovine. Vi\u0161e o mitu o kratkim mirovinama pro\u010ditajte na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Mnogi umirovljenici, kada stave sve ove stavke na papir, i dalje tvrde da su zakinuti pa se pozivaju na kamate na \u0161tednju koje bi im, navodno, dale dvostruko ve\u0107u “mirovinu” na svotu koju su uplatili kroz doprinos. No prvi stup nije banka ni tr\u017ei\u0161te kapitala. Mirovina iz prvog stupa nije osobna \u0161tednja niti ra\u010dun na kojem se \u010duvaju upla\u0107eni doprinosi. <\/p>\n\n\n\n Rije\u010d je o sustavu solidarnosti generacija \u010dija odr\u017eivost ovisi o broju zaposlenih, visini njihovih pla\u0107a i doprinosa, broju umirovljenika i duljini primanja mirovine. Dana\u0161nji umirovljenici solidarno su upla\u0107ivali mirovine svojim roditeljima, a danas njihove mirovine solidarno financiraju doprinosima njihova djeca i unuci. <\/p>\n\n\n\n Da budemo jo\u0161 “provokativniji”: kada bi Hrvatska imala pet zaposlenih na jednog umirovljenika i kada bi sustav zbog toga mogao ispla\u0107ivati deset puta ve\u0107e mirovine od nominalno upla\u0107enih doprinosa, malo bi tko zahtijevao da mu se isplati samo ono \u0161to je uplatio, uve\u0107ano za kamatu. To, dakako, ne zna\u010di da sve<\/strong> mirovine odre\u0111ene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ne bi trebale biti ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n U\u010dinkovitost prvostupnog osiguranja ovisi o tr\u017ei\u0161tu rada, gospodarskim prilikama i demografiji. Za takvo stanje, budimo iskreni, odgovornost snose i dana\u0161nji umirovljenici kroz politi\u010dke i gra\u0111anske odluke koje su donijeli ili su ih propustili donijeti. <\/p>\n\n\n\n Jer dana\u0161nji umirovljenici nisu samo upla\u0107ivali doprinose nego su stvarali i nara\u0161taje radnika koji danas financiraju njihove mirovine te okru\u017eenje u kojem \u017eivimo. Broj djece koju su rodili i odgojili, njihovo zapo\u0161ljavanje te ostanak ili odlazak iz Hrvatske tako\u0111er su dio jednad\u017ebe na kojoj po\u010diva prvi mirovinski stup.<\/p>\n\n\n\n Je li vrijeme za neke nove mirovinske modele?<\/p>\n\n\n\nKolika je najni\u017ea mirovina za 35 godina sta\u017ea?<\/h2>\n\n\n\n
Koliko je tijekom 35 godina uplatio?<\/h2>\n\n\n\n
Uplate bi pokrile ne\u0161to vi\u0161e od 12 godina najni\u017ee mirovine<\/h2>\n\n\n\n
Prvostupna mirovina nije osobna \u0161tednja<\/h2>\n\n\n\n