“Za tri decenije mnogo \u0161to \u0161ta se izmenilo u Jugoslaviji, i mnogim promenama i uspesima se ponosimo danas.\u00a0\u00a0Vrlo su zanimljive promene u li\u010dnoj karti Jugoslavije.\u00a0Ona je danas osrednje velika zemlja. Na njenoj teritoriji od 255.804 kvadratnih kilometara \u017eivi blizu 23 miliona ljudi”, pisao je 1978. godine Kekec. Tekst “Kako je rasla Jugoslavija”, prenosimo u cijelosti.<\/p>\n
Da bismo se podsetili kako je rasla Jugoslavija vrati\u0107emo se u njenu ne tako daleku pro\u0161lost.\u00a0Posle rata, za vreme prvog popisa stanovni\u0161tva 1948. godine<\/strong>, Jugoslavija je imala 15,772.000 stanovnika<\/strong>, a 1977. godine<\/strong> 21.767.000<\/strong> ili gotovo za \u0161est miliona vi\u0161e, \u0161to je ravno stanovni\u0161tvu nekih manjih evropskih i afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n Takav rast stanovni\u0161tva pove\u0107ao je i gustinu naseljenosti. Na primer 1948. godine imali smo 62 stanovnika po kvadratnom kilometru, a 1977. godine 85 stanovnika.\u00a0Prate\u0107i kretanja pove\u0107anja broja stanovnika statisti\u010dari su izveli i neke dugoro\u010dnije prognoze.<\/p>\n Ove godine, prema proceni, Jugoslavija \u0107e imati 21.914.000 stanovnika.<\/p>\n 1980. godine – 22.299.000 stanovnika,<\/p>\n 1984. godine – 23.053.000 stanovnika,<\/p>\n 1988. godine, dakle za jednu deceniju – vi\u0161e od 23.700.000 stanovnika.<\/p>\n Na hiljadu stanovnika 1947. godine ra\u0111alo se 26,7 beba dok se taj broj u 1977. godini smanjio na 17,7 \u017eivoro\u0111ene dece.\u00a0Me\u0111utim, ako se broj ro\u0111ene dece smanjio, znatno je smanjena i smrtnost. Na hiljadu stanovnika pre trideset godina umiralo je 12,8 a lane 8,4.<\/p>\n Danas Jugosloveni \u017eive za 17 godina du\u017ee nego pre tri decenije.\u00a0Srednje trajanje \u017eivota iznosilo je 1948. godine 50,9 a od 1970. do 1975. godine 67,6 godina. Tome je doprineo vi\u0161i standard i bolji uslovi \u017eivota, kao i neuporedivo bolja zdravstvena za\u0161tita.<\/p>\n Prate\u0107i podatke o trajanju \u017eivota po republikama i pokrajinama, saznajemo da:<\/p>\n Najdu\u017ee \u017eive Crnogorci, \u010diji je prose\u010dan vek \u017eivota 71,6 godina,\u00a0zatim stanovnici u\u017ee Srbije (69,4),\u00a0Vojvodine (69,1),\u00a0Slovenije (69),\u00a0Hrvatske – (68,8),\u00a0Makedonije (67),\u00a0Bosne i Hercegovine (65,9),\u00a0Kosova (64,9 godina \u017eivota).<\/p>\n \u017dene u proseku du\u017ee \u017eive za 4,8 godina nego mu\u0161karci.\u00a0Prema podacima prikupljenim od 1970. do 1972. godine mu\u0161karci su prose\u010dno \u017eiveli u Jugoslaviji 65,4 godine a \u017eene 70,2 godine. Prema popisu iz 1971. godine u na\u0161oj zemlji je \u017eivelo deset miliona mu\u0161karaca i deset i po miliona \u017eena.<\/p>\n Ova nesrazmera izme\u0111u mu\u0161kog i \u017eenskog dela stanovni\u0161tva poti\u010de jo\u0161 iz drugog svetskog rata u kome je poginulo mnogo vi\u0161e mu\u0161karaca nego \u017eena, a \u017eene i du\u017ee \u017eive.\u00a0Statistika je zabele\u017eila da je 1948. godine na 926 mu\u0161karaca dolazilo 1.000 \u017eena. Me\u0111utim, taj raskorak se ne\u0161to popravio u korist mu\u0161karaca, pa je 1974. godine na 966 mu\u0161karaca dolazilo 1.000 \u017eena.<\/p>\n Jugoslovensko stanovni\u0161tvo je mlado, me\u0111u najmla\u0111im je u Evropi. Na primer, 1976. godine prose\u010dna mladost ili starost svih jugoslovenskih mu\u0161karaca iznosila je 31 godinu, a \u017eena 33 godine.\u00a0Smanjivanje ra\u0111anja i opadanje smrtnosti je karakteristi\u010dna pojava za razvijene zemlje.\u00a0Recimo jo\u0161 samo i to da Jugoslavija prema proceni ima 22.681.000 stanovnika.<\/p>\n \/Kekec, 1978.\/ Yugopapir\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za tri desetlje\u0107a puno se toga promijenilo u Jugoslaviji i mnogim promjenama i uspjesima se ponosimo danas. Vrlo su zanimljive promjene u osobnoj karti Jugoslavije. Ona je danas osrednje velika zemlja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":15650,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[205,188,328],"class_list":["post-15649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-demografija","tag-jugoslavija","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15649"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15649\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Najdu\u017ee \u017eive Crnogorci<\/h3>\n
Jugoslovensko stanovni\u0161tvo me\u0111u najmla\u0111im u Evropi<\/h3>\n