Hrvatski umirovljenici s niskim mirovinama sve glasnije tra\u017ee da se mirovine odvoje od godina rada i upla\u0107enih doprinosa pa posve otvoreno govore da njihove mirovine trebaju br\u017ee rasti u odnosu na ve\u0107e mirovine.<\/p>\n\n\n\n
Na tom je tragu i prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) koji tra\u017ei da se pri uskla\u0111ivanju ne primjenjuje jednaka stopa na sve mirovine. Prema toj ideji, najni\u017ee mirovine rasle bi po vi\u0161oj stopi, dok bi “pove\u0107anje” vi\u0161ih mirovina bilo islju\u010divo uskla\u0111ivanje s inflacijom i rastom prosje\u010dne pla\u0107e. Time bi se vrlo postupno smanjivale razlike me\u0111u korisnicima, bez obzira na duljinu sta\u017ea i uplate u mirovinsko osiguranje.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 radikalniji zahvat predla\u017ee na\u0161 \u010ditatelj Bo\u017eidar<\/strong>. Smatra da pravo na mirovinu ne bi trebalo ovisiti o radu i doprinosima nego o ukupnom materijalnom polo\u017eaju gra\u0111anina pa kao uzor isti\u010de posve druga\u010diji mirovinski sustav koji funkcionira na australskom kontinentu.<\/p>\n\n\n\n \u201eZala\u017eem se da osiguranik ima pravo na mirovinu prema svom materijalnom statusu jer je to socijalna kategorija koja se ispla\u0107uje iz prora\u010duna. Ne\u0161to sli\u010dno australskom modelu. Tko ima veliku imovinu, ne treba mu mirovina. Samo treba vidjeti koliki bi bio prag vrijednosti imovine. Toj je skupini gra\u0111ana mirovina kikiriki, a nekome stvar pre\u017eivljavanja!\u201c poru\u010duje Bo\u017eidar.<\/p>\n\n\n\n Ipak, australski model nije tako jednostavan, iako sustav uzima u obzir imovinu i prihode umirovljenika. U svakom slu\u010daju ne funkcionira tako da dr\u017eava imu\u0107noj osobi oduzme mirovinu koju je prethodno zaradila uplatama doprinosa. U Australiji postoje dva bitno razli\u010dita mirovinska primanja: dr\u017eavna socijalna mirovina ili starosna mirovina (age pension)<\/em> te osobna mirovinska \u0161tednja poznata kao superanuitet (superannuation)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Australska starosna mirovina financira se iz dr\u017eavnih prihoda i slu\u017ei kao za\u0161tita od siroma\u0161tva za one koji nemaju mirovinske \u0161tednje ili imovine. Zato za nju nije potrebno imati sta\u017e, ali je nu\u017eno zadovoljiti propisani starosni prag od 67 godina. Ne\u0161to kao na\u0161a “nacionalna mirovina”, ali sa stvarnim utjecajem na standard primatelja.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se uvjeta ti\u010de, primatelj mora biti rezident Australije najmanje deset godina, od \u010dega pet godina bez prekida te mora svoju imovinu i prihode podvrgnuti strogom testu cenzusa.<\/p>\n\n\n\n Maksimalna starosna mirovina od 20. o\u017eujka ove godine iznosi oko 729 eura dvotjedno. Ako se radi o zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu, svaki \u010dlan para mo\u017ee dobiti najvi\u0161e 549 eura. To su najve\u0107i iznosi koji se smanjuju ako korisnik ima ve\u0107e prihode ili imovinu.<\/p>\n\n\n\n Samac mo\u017ee imati do 137 eura dvotjednog prihoda bez smanjenja dr\u017eavne starosne mirovine, a zajedni\u010dki prag za par iznosi 240 eura. Iznad toga mirovina se postupno umanjuje.<\/p>\n\n\n\n Pravo samca na starosnu mirovinu prestaje kada mu dvotjedni prihod dosegne 1.594 eura. Za par je ta granica postavljena na 2.438 eura u dva tjedna. U izra\u010dun mogu ulaziti pla\u0107a, prihod od najma, dobitak na lutriji, ulaganja i druga primanja.<\/p>\n\n\n\n Provjerava se i imovina. Od 1. srpnja ove godine samac koji \u017eivi u vlastitom domu mo\u017ee primati punu starosnu mirovinu ako njegova imovina koja ulazi u obra\u010dun ne prelazi vrijednost 202.081 eura. Za samca bez vlastitog doma granica je 364.110 eura.<\/p>\n\n\n\n Pravo na makar dio mirovine prestaje vlasniku doma kada imovina prije\u0111e 445.124 eura, dok je za samca bez vlastitog doma granica 607.153 eura. Dom u kojem osoba \u017eivi u pravilu se ne uklju\u010duje u vrijednost imovine za ovaj test, osim ako se ne radi o luksuznoj gra\u0111evini.<\/p>\n\n\n\n Australska dr\u017eavna starosna mirovina nije ina\u010dica hrvatske mirovine iz prvog stupa. Zaposleni Australci imaju individualnu kapitaliziranu \u0161tednju ili superanuitet u koju poslodavac tijekom 2026. upla\u0107uje najmanje 12 posto njihove pla\u0107e. Taj novac pripada radniku i nakon umirovljenja mo\u017ee se koristiti za redovite isplate ili podi\u0107i prema strogo propisanim uvjetima. U velikoj mjeri ovo funkcionira kao hrvatski drugi stup u koji na\u0161 radnik upla\u0107uje pet posto bruto pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Zbog svega navedenog, imu\u0107an Australac ne mo\u017ee primati dr\u017eavnu starosnu mirovinu, ali i dalje raspola\u017ee vlastitom mirovinskom \u0161tednjom, \u0161tednjom, nekretninama i prihodima od ulaganja. Osoba skromnijeg materijalnog polo\u017eaja uz vlastitu mirovinsku \u0161tednju mo\u017ee dobivati punu ili djelomi\u010dnu dr\u017eavnu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Kada bi se australski model preslikao na Hrvatsku, ne bi se ukidale mirovine ste\u010dene radom i upla\u0107enim doprinosima. Umjesto toga \u0161irio bi se sustav svojevrsne nacionalne mirovine za starije osobe bez dovoljno prihoda. Pri tomu bi prag onoga \u0161to se smatra dovoljnim bio postavljen znatno vi\u0161e nego danas.<\/p>\n\n\n\n No kada u ra\u010dunicu stavimo da dio javnosti ve\u0107 sada s negodovanjem gleda na korisnike nacionalne naknade koji primaju mizernih 160 eura mjese\u010dno, jasno je da za australski model treba posve druga\u010dija razina socijalne osjetljivosti i dru\u0161tvo koje to mo\u017ee (financijski) podnijeti.<\/p>\n\n\n\n \u017delite li vi\u0161e ovakvog sadr\u017eaja? Ako ve\u0107 niste, dodajte MojeVrijeme.hr me\u0111u Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu<\/a> i ozna\u010dite kva\u010dicom MojeVrijeme.hr.<\/p>\n\n\n\n <\/div><\/p>\n\n\n\nTko ima pravo na starosnu mirovinu i kako se financira?<\/h2>\n\n\n\n
Koliko je to novca?<\/h2>\n\n\n\n
Mjeri se vrijednost imovine<\/h2>\n\n\n\n
To je socijalna pomo\u0107, a ne prvostupna mirovina<\/h2>\n\n\n\n
Je li mogu\u0107 takav sustav u Hrvatskoj?<\/h2>\n\n\n\n
Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n