Kupite li kruh, dr\u017eava \u0107e na njega obra\u010dunati pet posto PDV-a, ali uzmete li burek, stopa raste na 25 posto. Obi\u010dno mlijeko tako\u0111er ima povla\u0161tenu stopu, dok se jogurt, kefir i \u010dokoladno mlijeko oporezuju punom stopom.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska ima \u010detiri stope PDV-a: nultu stopu te stope od 5, 13 i 25 posto. Op\u0107a stopa iznosi 25 posto i primjenjuje se na sve proizvode i usluge za koje Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nije propisana ni\u017ea stopa.<\/p>\n\n\n\n
Po stopi od pet posto oporezuju se sve vrste kruha. Pravilnik o PDV-u me\u0111u njih ubraja bijeli, polubijeli i crni kruh te peciva i druge pekarske proizvode kao \u0161to su kifle, pereci, \u017eemlje, poga\u010de, lepinje i kajzerice. Kola\u010di, burek i ostali pekarski i slasti\u010darski proizvodi ne pripadaju toj skupini pa se na njih obra\u010dunava 25 posto PDV-a.<\/p>\n\n\n\n
Razlika postoji i me\u0111u mlije\u010dnim proizvodima. Pet posto PDV-a pla\u0107a se na kravlje, ov\u010dje i kozje mlijeko koje se prodaje u teku\u0107em stanju, neovisno o tome je li svje\u017ee, pasterizirano, homogenizirano ili kondenzirano. No ve\u0107 kiselo mlijeko, jogurt i kefir nisu obuhva\u0107eni povla\u0161tenom stopom, a \u0161to je posve nelogi\u010dno kada znamo da se radi o temeljnim namirnicama koje preporu\u010duju nutricionisti i lije\u010dnici.<\/p>\n\n\n\n
Svje\u017ee ili rashla\u0111eno meso goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi, kuni\u0107a i ze\u010deva oporezuje se s pet posto. Ista stopa vrijedi za svje\u017ee ili rashla\u0111ene kobasice, \u017eivu ribu te svje\u017eu ili rashla\u0111enu ribu. I neki luksuzni prehrambeni proizvodi poput \u0161koljki, \u0161kampa, kozica i jastoga su za\u0161ti\u0107eni ovom niskom stopom PDV-a, \u0161to dodatno nagla\u0161ava nelogi\u010dnost punog PDV-a na, recimo, jogurt ili kefir. <\/p>\n\n\n\n
Pet posto PDV-a obra\u010dunava se i na svje\u017ee ili rashla\u0111eno povr\u0107e, svje\u017ee i suho vo\u0107e, ora\u0161aste plodove te svje\u017ea jaja peradi u ljusci. Istom stopom oporezuju se sadnice, sjemenje, gnojiva i pesticidi, kao i proizvodi koji se prete\u017eito koriste za hranidbu \u017eivotinja. Iznimka je hrana za ku\u0107ne ljubimce, na koju se primjenjuje op\u0107a stopa od 25 posto pa je posve jasno da zakonodavac ku\u0107ne ljubimce smatra luksuzom, a ne potrebom.<\/p>\n\n\n\n
Voda iz sustava javne vodoopskrbe oporezuje se po stopi od 13 posto, dok se na vodu u bocama ili drugoj ambala\u017ei obra\u010dunava 25 posto. U zemlji koja obiluje pitkom vodom iz slavine, ovo se \u010dini logi\u010dnom demotivacijom gomilana plasti\u010dnog otpada. <\/p>\n\n\n\n
Uz to, stopa od 13 posto vrijedi i za elektri\u010dnu energiju, dje\u010dje pelene, dje\u010dje autosjedalice, menstrualne potrep\u0161tine, urne, ljesove, hotelski smje\u0161taj i javnu uslugu odvoza komunalnog otpada.<\/p>\n\n\n\n
Pripremanje i poslu\u017eivanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima tako\u0111er se oporezuje s 13 posto. Ta se povla\u0161tena stopa ne odnosi automatski na pi\u0107e pa na ra\u010dunu iz restorana jelo mo\u017ee biti oporezovano s 13, a sok, pivo, vino ili kava s 25 posto. Pet posto pla\u0107a se na lijekove, odre\u0111ena medicinska pomagala, knjige, dnevne novine, znanstvene \u010dasopise te ulaznice za kina, koncerte, sportska i kulturna doga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n
Nulta stopa propisana je za isporuku i ugradnju solarnih plo\u010da na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te odre\u0111ene javne zgrade. Prirodni plin privremeno je oporezovan s pet posto do 31. o\u017eujka 2027. godine, dok zakon Vladi omogu\u0107uje da u posebnim okolnostima na ograni\u010deno vrijeme uredbom promijeni stopu PDV-a na energente.<\/p>\n\n\n\n
Ni\u017ea stopa PDV-a ipak ne jam\u010di jednako ni\u017eu cijenu na polici jer kona\u010dan iznos ovisi i o nabavnoj cijeni, tro\u0161kovima poslovanja te mar\u017ei proizvo\u0111a\u010da i trgovca.<\/p>\n\n\n\n
PDV je prihod dr\u017eavnog prora\u010duna i nije unaprijed namijenjen odre\u0111enoj svrsi. Novac prikupljen tim porezom ulazi u zajedni\u010dku prora\u010dunsku blagajnu iz koje se financiraju mirovine, zdravstvo, obrazovanje, socijalne naknade, javne slu\u017ebe, infrastruktura i drugi dr\u017eavni rashodi.<\/p>\n\n\n\n