{"id":157816,"date":"2026-08-02T11:31:59","date_gmt":"2026-08-02T09:31:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=157816"},"modified":"2026-08-02T12:19:59","modified_gmt":"2026-08-02T10:19:59","slug":"kruzeri-i-toplice-njemacki-umirovljenici-po-mnogocemu-mogu-zavidjeti-hrvatskima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/kruzeri-i-toplice-njemacki-umirovljenici-po-mnogocemu-mogu-zavidjeti-hrvatskima\/","title":{"rendered":"Kruzeri i toplice? Njema\u010dki umirovljenici po mnogo\u010demu mogu zavidjeti hrvatskima"},"content":{"rendered":"\n

U raspravama o adekvatnosti mirovina <\/a>hrvatski umirovljenici \u010desto kao argument iznose imaginarne njema\u010dke umirovljenike koji koji \u017eive bez financijskih briga i posve u\u0161u\u0161kani u blagostanje koje \u0107e trajati do kraja \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUmirovljenice u Njema\u010dkoj i drugim europskim zemljama putuju kruzerom, idu u toplice i odmaraju u zaslu\u017eenoj mirovini, a kod nas moraju rintati do smrti. Nemaju one za stara\u010dki dom\u201c, napisala je na\u0161a \u010ditateljica Nevenka Jak\u0161i\u0107. Takvih umirovljenika sigurno ima, \u010dak i u Hrvatskoj, ali svakome tko prati europske mirovinske politike jasno je da takva umirovljeni\u010dka dembelija ne postoji.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki umirovljenici rade znatno \u010de\u0161\u0107e od hrvatskih<\/h2>\n\n\n\n

Prema slu\u017ebenim podacima, u Njema\u010dkoj radi 13,5 posto umirovljenika u dobi od 65 do 74 godine. Me\u0111u zaposlenim umirovljenicima 39 posto radi manje od deset sati tjedno, ali svaki \u010detvrti radi najmanje 30 sati. Mu\u0161karci nastavljaju raditi \u010de\u0161\u0107e od \u017eena, priop\u0107io je njema\u010dki dr\u017eavni statisti\u010dki ured Destatis.<\/p>\n\n\n\n

Rad u mirovini nije rijetkost ni u ostatku Europske unije. Eurostat je utvrdio da je 2023. bilo zaposleno 10,2 posto primatelja starosnih mirovina. Nakon \u0161to su po\u010deli primati mirovinu, rad je nastavilo 13 posto umirovljenika u dobi od 50 do 74 godine. U Estoniji, Latviji, Litvi i \u0160vedskoj taj je udio prelazio 40 posto.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je sredinom 2026. uz mirovinu radilo jedva 40.500 ljudi, odnosno ne\u0161to vi\u0161e od tri posto svih korisnika mirovina. Financijsku nu\u017edu kao razlog za nastavak rada navelo je 48,2 posto zaposlenih hrvatskih umirovljenika, ali ona je bila naj\u010de\u0161\u0107i razlog za rad u mirovini i u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Mirovine su ve\u0107e, ali mnogi nemaju nekretninsku sigurnost<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka ima ve\u0107e nominalne mirovine i vi\u0161i \u017eivotni standard od Hrvatske, ali i vi\u0161e tro\u0161kove stanovanja, usluga i skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ena je i velika razlika u vlasni\u0161tvu nad nekretninama. Hrvatski umirovljenici u tom su smislu daleko bogatiji od svojih zapadnih kolega koji nisu dobili priliku otkupiti dru\u0161tvene stanove po simboli\u010dnim cijenama ili podizati kredite za gradnju obiteljskih ku\u0107a i vikendica koje \u0107e inflacija pretvoriti u dru\u0161tveni tro\u0161ak. Ni mladi Hrvati ne\u0107e dobiti priliku kakvu su imali njihovi roditelji.<\/p>\n\n\n\n

Nijemcima gotovo nevjerojatno zvu\u010di podatak da u Hrvatskoj oko 91 posto stanovnika \u017eivi u vlastitom stanu ili ku\u0107i. U Njema\u010dkoj vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva \u017eivi u najmu, koji predstavlja sve ve\u0107i tro\u0161ak, pogotovo u ve\u0107im gradovima. <\/p>\n\n\n\n

Samcima je posebno te\u0161ko<\/h2>\n\n\n\n

Ta je razlika posebno va\u017ena za samce s mirovinom. Prema Eurostatovim usporedivim podacima za 2018. godinu, vi\u0161e od polovice Nijemaca starijih od 65 godina koji su \u017eivjeli sami bili su najmoprimci, dok je u Hrvatskoj velika ve\u0107ina starijih samaca \u017eivjela u vlastitoj nekretnini.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka i hrvatska mirovina zato se ne mogu uspore\u0111ivati samo prema iznosu: nije isto raspola\u017ee li osoba s 1.400 eura i pla\u0107a tr\u017ei\u0161nu najamninu ili prima znatno manju mirovinu, ali \u017eivi u vlastitom stanu ili ku\u0107i. Lani je u riziku od siroma\u0161tva \u017eivjelo 19,5 posto Nijemaca starijih od 65 godina. Stopa za cjelokupno njema\u010dko stanovni\u0161tvo iznosila je 16,1 posto.<\/p>\n\n\n\n

Nijemci odlaze kasnije u mirovinu<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka nije ni dr\u017eava u kojoj se redovito odlazi u mirovinu znatno ranije nego u Hrvatskoj. Propisana dob za starosnu mirovinu u Njema\u010dkoj postupno raste prema 67 godina. Za ro\u0111ene do 1959. iznosi 66 godina i dva mjeseca, za ro\u0111ene 1960. godine 66 godina i \u010detiri mjeseca, dok za ro\u0111ene 1964. i poslije vrijedi granica od 67 godina. Nakon najmanje 35 godina osiguranja mogu\u0107 je raniji odlazak, ali uz trajno umanjenje koje mo\u017ee dosegnuti 14,4 posto.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je istodobno ukinula penalizaciju<\/a> nakon navr\u0161enih 70 godina i tako prijevremenu mirovinu u\u010dinila jo\u0161 isplativijom i primamljivijom. Taj neu\u010dinkovit mehanizam penaliziranja proizvodi jednu od najve\u0107ih nepravdi hrvatskog mirovinskog sustava,<\/p>\n\n\n\n

Naime, prije ukidanja penalizacije sa 70 godina, od dvije osobe s jednakim sta\u017eom i pla\u0107ama kumulativno vi\u0161e iz mirovinskog sustava dobivala je ona koja se ranije umirovila. S ukidanjem penalizacije koje se po\u010delo provoditi od po\u010detka ove godine, ta je nepravda vi\u0161estruko poja\u010dana.<\/p>\n\n\n\n

Dok Hrvatska popu\u0161ta, Njema\u010dka poo\u0161trava uvjete<\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka razmi\u0161lja o jo\u0161 stro\u017eem povezivanju o\u010dekivanog trajanja \u017eivota s propisanom dobi za umirovljenje. Hrvatska je jo\u0161 2019. godine poru\u010dila “67 je previ\u0161e” i od tada je dob za umirovljenje “netema”. Usprkos \u010dinjenici da je svaki deveti hrvatski umirovljenik star ili stariji od 85 godina.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, njema\u010dka Komisija za mirovinsku sigurnost upravo je predlo\u017eila ukidanje onoga \u0161to bi se moglo smatrati ekvivalentom hrvatske starosne mirovine za dugogodi\u0161njeg osiguranika<\/a> te podizanje najranije dobi za penaliziranu mirovinu sa 63 na 64 godine. U Hrvatskoj je ta dob za \u017eene postavljena na mla\u0111ahnih 59 godina, a za mu\u0161karce na 60.<\/p>\n\n\n\n

Ni smje\u0161taj u domu nije besplatan<\/h2>\n\n\n\n

Ni smje\u0161taj u njema\u010dkom domu za starije nije pravo koje njema\u010dko osiguranje u cijelosti pla\u0107a. Osiguranje za dugotrajnu njegu pokriva propisani dio tro\u0161kova, dok korisnik pla\u0107a vlastiti udio u njezi te tro\u0161kove smje\u0161taja, prehrane i ulaganja ustanove. Vlastiti udio u tro\u0161kovima njege smanjuje se ovisno o duljini boravka, ali ostali tro\u0161kovi ostaju na teret korisnika.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017delite li vi\u0161e ovakvog sadr\u017eaja? Ako ve\u0107 niste, dodajte MojeVrijeme.hr me\u0111u Googleove preferirane izvore klikom na ovu poveznicu<\/a> i ozna\u010dite kva\u010dicom MojeVrijeme.hr.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dka mirovina jest ve\u0107a, ali tamo\u0161nji umirovljenici \u010de\u0161\u0107e rade, kasnije se umirovljuju i mnogo rje\u0111e \u017eive u vlastitoj nekretnini.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":125289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,127,3498,3000],"class_list":["post-157816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-njemacka","tag-penalizacija","tag-prijevremena-mirovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157816"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157816\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":157846,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157816\/revisions\/157846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/125289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}