Od posljednje pla\u0107e do prve mirovine mo\u017ee pro\u0107i nekoliko tjedana, ali i vi\u0161e mjeseci. Zakonski rok za dono\u0161enje rje\u0161enja u Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi najvi\u0161e 60 dana, no hrvatski podaci pokazuju da ga probije vi\u0161e od svakog petog zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n
Prema izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2025. godinu, postupak priznavanja prava na tuzemnu mirovinu u Hrvatskoj prosje\u010dno je trajao 48,7 dana. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je u roku od 60 dana rije\u0161io 78 posto zahtjeva, dok je preostalih 22 posto rije\u0161eno nakon isteka zakonskog roka. Rezultat je ipak bolji nego godinu ranije, kada su u roku rije\u0161ena samo 63 posto zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n
Rje\u0161enje o priznavanju prava pritom ne mora sadr\u017eavati kona\u010dno obra\u010dunatu mirovinu. Pravobraniteljica navodi da su joj se tijekom 2025. najvi\u0161e obra\u0107ali novi umirovljenici kojima je rje\u0161enje doneseno nakon isteka 60 dana, a potom im je odre\u0111ena tek akontacija ili predujam. Prema njihovim svjedo\u010danstvima, taj iznos \u010desto nije bio dovoljan ni za osnovne mjese\u010dne tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n
U jednom slu\u010daju, ka\u017ee pravobraniteljica, osiguranik je zahtjev za dio inozemne mirovine predao jo\u0161 2022. godine. Nakon dugog \u010dekanja u HZMO-u su mu rekli da je zahtjev \u201enegdje zagubljen\u201c te da podnese novi. Ponovno ga je predao 2024., ali rje\u0161enje nije dobio ni nakon \u0161to je osobno poku\u0161avao utvrditi gdje je zapela dokumentacija.<\/p>\n\n\n\n