Hrvatski gra\u0111anin koji je redovito studirao ne\u0107e zbog diplome dobiti ni dan mirovinskog sta\u017ea. Problem je to na koji je prije nekoliko godina upozorio Sindikat umirovljenika Hrvatske, a zahtjev za uvo\u0111enjem redovitog studiranja u mirovinski sta\u017e postavila je i tada\u0161nja koalicija Umirovljenici zajedno.<\/p>\n\n\n\n
Naime, HZMO ne uvr\u0161tava godine studiranja u mirovinski sta\u017e. Ne postoji ni mogu\u0107nost retroaktivnog dokupa zavr\u0161enih godina studija kakvu poznaje niz \u010dlanica Europske unije, a koji djelomi\u010dno kompenzira ulaganje u obrazovanje i kasniji ulazak na tr\u017ei\u0161te rada u odnosu na zaposlene sa srednjom i osnovnom \u0161kolom.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka \u0161kolovanje i studiranje nakon navr\u0161ene 17. godine priznaje kao takozvano ura\u010dunato razdoblje, ukupno do osam godina. Zavr\u0161etak fakulteta nije nu\u017ean, ali studij treba dokazati njema\u010dkom mirovinskom osiguranju.<\/p>\n\n\n\n
To razdoblje mo\u017ee pomo\u0107i pri ispunjavanju uvjeta od 35 godina sta\u017ea, ali ne vrijedi jednako kao godine za koje su pla\u0107eni doprinosi niti omogu\u0107uje najpovoljniji prijevremeni odlazak zbog dugog radnog vijeka. Za razdoblja \u0161kolovanja i studiranja nakon 16. godine koja nisu priznata mogu\u0107e je, u pravilu do navr\u0161ene 45. godine, naknadno uplatiti dobrovoljne doprinose.<\/p>\n\n\n\n
Poljska zavr\u0161eni visoko\u0161kolski studij priznaje kao nedoprinosno razdoblje. Godine fakulteta mogu pomo\u0107i pri utvr\u0111ivanju mirovinskog sta\u017ea, ali sva nedoprinosna razdoblja zajedno smiju iznositi najvi\u0161e tre\u0107inu dokazanih godina za koje su upla\u0107eni doprinosi.<\/p>\n\n\n\n
Rumunjska tako\u0111er priznaje redoviti sveu\u010dili\u0161ni studij u slu\u017ebenom trajanju programa, pod uvjetom da je okrunjen diplomom. Te godine ipak se ne smatraju doprinosnim sta\u017eem potrebnim za prijevremenu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dna prijelazna pravila postoje u \u010ce\u0161koj, Slova\u010dkoj i Ma\u0111arskoj. \u010ce\u0161ka studij zavr\u0161en prije 2010. godine mo\u017ee priznati kao zamjensko razdoblje osiguranja. Nakon navr\u0161ene 18. godine priznaje se najvi\u0161e prvih \u0161est godina studiranja, u pravilu u opsegu od 80 posto, dok se studij nakon 2009. vi\u0161e automatski ne ura\u010dunava.<\/p>\n\n\n\n
Slova\u010dka po starijim propisima priznaje studij prije 2004. godine, a za novija razdoblja omogu\u0107uje naknadno pla\u0107anje mirovinskih doprinosa. Ma\u0111arska automatski priznaje redoviti visoko\u0161kolski studij prije 1998. godine, dok se kasnije godine studiranja mogu dokupiti uplatom doprinosa.<\/p>\n\n\n\n
Italija ima poznati institut riscatto della laurea<\/em>, kojim se zavr\u0161ene godine fakulteta mogu pretvoriti u mirovinski sta\u017e. Dokupiti se mo\u017ee cijelo propisano trajanje zavr\u0161enog studija ili samo pojedina razdoblja, ali ne i godine provedene na fakultetu izvan propisanog roka.<\/p>\n\n\n\n Za razdoblja koja \u0107e se pri odre\u0111ivanju mirovine obra\u010dunavati prema doprinosnom sustavu mogu\u0107e je zatra\u017eiti povoljniji dokup. Njegova se cijena ra\u010duna prema ni\u017eoj propisanoj osnovici.<\/p>\n\n\n\n Francuska omogu\u0107uje dokup tromjese\u010dja za godine visokog obrazovanja. Ukupno se mo\u017ee dokupiti najvi\u0161e 12 tromjese\u010dja, odnosno tri godine. To je maksimum u koji mogu u\u0107i godine studiranja, razdoblje u statusu vrhunskog sporta\u0161a ili godine obna\u0161anja lokalnih du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n Osiguranik mo\u017ee izabrati ho\u0107e li dokup utjecati samo na stopu po kojoj se odre\u0111uje mirovina ili i na ukupno trajanje osiguranja. Dokupljena tromjese\u010dja ne ura\u010dunavaju se u doprinosni sta\u017e potreban za raniju mirovinu namijenjenu osobama koje su vrlo mlade po\u010dele raditi. Zahtjev za dokup mogu podnijeti osobe koje imaju najmanje 20, ali manje od 67 godina i jo\u0161 nisu zatra\u017eile mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Austrija tako\u0111er dopu\u0161ta dokup \u0161kolskih i fakultetskih godina, ali uz vrlo visoku cijenu. Zahtjev se mora podnijeti prije datuma umirovljenja, a za sveu\u010dili\u0161ni studij mo\u017ee se dokupiti najvi\u0161e 72 mjeseca.<\/p>\n\n\n\n Prema slu\u017ebenim vrijednostima za 2026. godinu, jedan mjesec dokupa stoji 1.580,04 eura pa bi godina studija stajala gotovo 19.000 eura. Dokup mo\u017ee pove\u0107ati stanje na mirovinskom ra\u010dunu ili nadomjestiti mjesece koji nedostaju za stjecanje prava na mirovinu.<\/p>\n\n\n\n Belgija omogu\u0107uje dokup godina koje su dovele do stjecanja diplome, ali s ograni\u010denim u\u010dinkom. Dokupljeni studij pove\u0107ava iznos mirovine, no ne koristi se za raniji odlazak niti za popunjavanje minimalnog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n Gr\u010dka je izda\u0161nija jer se godine studiranja uz uplatu mogu priznati i za stjecanje mirovinskog prava i za pove\u0107anje mirovine. Osiguranik u pravilu mora imati najmanje 3.600 dana, odnosno 12 godina obveznog ili dobrovoljnog osiguranja, a ukupno se po razli\u010ditim osnovama mo\u017ee priznati najvi\u0161e sedam fiktivnih godina.<\/p>\n\n\n\n Bugarska dopu\u0161ta dokup zavr\u0161enog visokog obrazovanja do slu\u017ebenog trajanja studijskog programa, uz uvjet da osiguranik sam uplati propisane doprinose.<\/p>\n\n\n\n Slovenija je nekada imala poseban dokup zavr\u0161enog dodiplomskog i poslijediplomskog studija. Prema pravilima koja vrijede od 2026. godine, osiguranici mogu dokupiti do tri godine osigurateljskog razdoblja, ali studij vi\u0161e nema povla\u0161ten polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n Takav sta\u017e mo\u017ee koristiti za redovitu ili prijevremenu mirovinu, no ne smatra se sta\u017eem bez dokupa potrebnim za najpovoljnije rano umirovljenje. Prema slu\u017ebenom primjeru ZPIZ-a, osiguranik kojemu se doprinos ra\u010duna prema najni\u017eoj dopu\u0161tenoj osnovici u lipnju 2026. za jednu bi godinu platio 7.874,76 eura.<\/p>\n\n\n\n Cipar dodjeljuje mirovinske kredite za redovito obrazovanje nakon 16. godine, dok Malta priznaje odre\u0111eni broj mjeseci osobama koje su zbog \u0161kolovanja imale prekid u uplati doprinosa. \u0160vedska priznaje mirovinska prava samo za studiranje uz dr\u017eavnu studentsku potporu CSN, a ne za svako vrijeme provedeno na fakultetu. U Nizozemskoj i Danskoj student mo\u017ee stjecati godine za osnovnu dr\u017eavnu mirovinu na temelju prebivali\u0161ta, ali to nije posebno priznanje studija.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je uz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju ostala u skupini dr\u017eava u kojima diploma sama po sebi ne donosi mirovinski sta\u017e.<\/p>\n\n\n\n Pet godina fakulteta tako ne ulazi ni u uvjet za mirovinu ni u izra\u010dun njezina iznosa, a gra\u0111ani ih ne mogu naknadno dokupiti \u010dak ni kada im upravo ti mjeseci nedostaju za ispunjavanje mirovinskih uvjeta.<\/p>\n\n\n\nFrancuska omogu\u0107uje do 12 tromjese\u010dja<\/h2>\n\n\n\n
Austrija da, ali uz visoku cijenu dokupa<\/h2>\n\n\n\n
Belgijski dokup utje\u010de samo na visinu mirovine<\/h2>\n\n\n\n
U Bugarskoj osiguranik sam pla\u0107a<\/h2>\n\n\n\n
Slovenija dopu\u0161ta op\u0107i dokup, Hrvatska ni to<\/h2>\n\n\n\n
Cipar, Malta, \u0160vedska…<\/h2>\n\n\n\n
Hrvatska prati Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju…<\/h2>\n\n\n\n