{"id":157999,"date":"2026-08-06T06:27:19","date_gmt":"2026-08-06T04:27:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=157999"},"modified":"2026-08-06T06:44:31","modified_gmt":"2026-08-06T04:44:31","slug":"kilogram-mahuna-plenkovic-bi-trebao-platiti-130-eura-mozda-bi-se-tada-zabrinuo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/kilogram-mahuna-plenkovic-bi-trebao-platiti-130-eura-mozda-bi-se-tada-zabrinuo\/","title":{"rendered":"‘Kilogram mahuna Plenkovi\u0107 bi trebao platiti 130 eura. Mo\u017eda bi se tada zabrinuo’"},"content":{"rendered":"\n

Razgovorom s Anom Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, predsjednicom Hrvatske udruge za za\u0161titu potro\u0161a\u010da (HUZP), otvaramo novi serijal o potro\u0161a\u010dkim pravima. U iscrpnom vodi\u010du kroz neuralgi\u010dne to\u010dke sustava pokazujemo gdje su gra\u0111ani prepu\u0161teni trgovcima i pru\u017eateljima usluga te za\u0161to dr\u017eava unato\u010d brojnim propisima ne uspijeva uvesti red.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Kako tuma\u010dite rezultate inspekcijskih nadzora nad trgovcima koji ne po\u0161tuju odluku o ograni\u010denim cijenama? Broj prekr\u0161aja mjeri se u tisu\u0107ama.<\/strong>

Bilo bi logi\u010dno o\u010dekivati da \u0107e se smanjivati kada trgovci znaju da \u0107e ih kontrolirati. O\u010dito je da kazne koje inspekcija izri\u010de na njih uop\u0107e ne djeluju. Ve\u0107 smo nekoliko puta upozorili da potro\u0161a\u010di od tih kazni nemaju ni\u0161ta. Kazna je prihod dr\u017eavnog prora\u010duna, a potro\u0161a\u010du nije nadokna\u0111ena \u0161teta.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eavni inspektorat ima i na\u010delo oportuniteta, odnosno svrsishodnosti. Inspektor mo\u017ee trgovcu re\u0107i: \u201eOva vam cijena nije ograni\u010dena kako treba, mora biti tolika i tolika. Evo vam rok da to ispravite pa \u0107u ponovno do\u0107i.\u201d Ili: \u201eTe proizvode morate imati na polici, nemate ih, evo vam rok.\u201d Svrha ograni\u010davanja cijena jest da ti proizvodi budu dostupni potro\u0161a\u010dima. Ako inspekcija samo pi\u0161e prekr\u0161ajne prijave, a na policama se ni\u0161ta ne mijenja, mjera je propala.<\/p>\n\n\n\n

Kazne su zapravo poticajne? Ka\u017eu da su ve\u0107 ura\u010dunate u cijenu?<\/strong>

\u0160teta je dvostruka. Trgovci ignoriraju propise, a potro\u0161a\u010di od rada inspekcije nemaju nikakve koristi. To je i gubljenje resursa koji su se mogli utro\u0161iti na ne\u0161to korisnije.<\/p>\n\n\n\n

Popis proizvoda s ograni\u010denim cijenama pro\u0161iren je pro\u0161le godine. Je li ta mjera smanjila cijenu potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice ili su trgovci gubitak nadoknadili poskupljenjem drugih proizvoda?<\/strong>

Naravno da su ga nadoknadili, iako stalno kukaju da je ograni\u010davanje cijena netr\u017ei\u0161no, da im stvara velike probleme i \u010dak gubitke u poslovanju. Na njihovim se bilancama ti gubici ne primje\u0107uju. Vi\u0161e nitko \u017eiv ne mo\u017ee pratiti koliko ne\u0161to ko\u0161ta. Poku\u0161avam zapamtiti cijene proizvoda koje redovito kupujem, ali jednostavno nisam u stanju jer se stalno mijenjaju. <\/p>\n\n\n\n

Postoje i dosta dobre aplikacije za usporedbu cijena, ali instalirao ih je iznena\u0111uju\u0107e malen broj ljudi. Za\u0161to potro\u0161a\u010di ne kupuju ondje gdje je jeftinije?<\/strong>

Mislim da ih koriste studenti. Na Svjetski dan prava potro\u0161a\u010da bili smo na konferenciji u Splitu, a studenti su prije toga odr\u017eali prezentaciju u kojoj su uspore\u0111ivali aplikacije. Oni imaju ograni\u010den prora\u010dun, bilo da im novac daju roditelji ili ga sami zara\u0111uju, pa ga moraju rastegnuti. Umirovljenicima je te\u017ee jer mnogi imaju problema s pametnim telefonima.<\/p>\n\n\n\n

Proizvo\u0111a\u010di smanjuju grama\u017eu proizvoda, a cijenu i veli\u010dinu ambala\u017ee ostavljaju istima. Tvrde da su kupci tra\u017eili manja pakiranja.<\/strong>

Da, valjda kupci vode ra\u010duna o svom zdravlju! Dr\u017eava tu definitivno zakazuje. Nedavno se mijenjao Zakon o trgovini, ali nije iskori\u0161tena prilika da se to uredi. Mijenjao se i Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da. Ako stalno \u010dekamo da nam takvo pravilo propi\u0161e neka europska direktiva, nikada ga ne\u0107emo unijeti u zakon.<\/p>\n\n\n\n

Francuska je propisala da kupac mora biti upozoren kada je koli\u010dina proizvoda smanjena. U Austriji postoji i sudska presuda koja se odnosi na poznate napolitanke. Proizvo\u0111a\u010d je koli\u010dinu smanjio s pola kilograma na 350 grama, a sud je rekao da se sa smanjenjem koli\u010dine mora smanjiti i ambala\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Mi nemamo ni\u0161ta. Na\u0161a je udruga taj problem uo\u010dila prije dvadesetak godina, kada se pojavila prva mlije\u010dna \u010dokolada od 90 umjesto 100 grama. Ambala\u017ea je ostala ista, a koli\u010dina je smanjena deset posto.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je nekada bilo normalno pakiranje danas se prodaje kao XXL.<\/strong>

To je svojevrsno zavaravanje. Ne smanjuju se samo prehrambeni proizvodi nego i \u0161amponi, teku\u0107i deterd\u017eenti i sva\u0161ta drugo. To je metoda kuhane \u017eabe. Tako i trgovci nas kuhaju svaki dan.<\/p>\n\n\n\n

Trgovine su pune akcija, ali \u010desto nije jasno istaknuta ranija cijena. Koliko ima la\u017enih ili napuhanih sni\u017eenja?<\/strong>

Jako puno. Zakon sada propisuje da referentna cijena mora biti najni\u017ea cijena u posljednjih 30 dana upravo zato da se ne dogodi da je \u201esni\u017eena\u201d cijena vi\u0161a od one po kojoj se proizvod nedavno prodavao. No trgovci i to zlorabe. Inspektorat nema dovoljno kapaciteta za redovite kontrole, a trgovci znaju da im se najvjerojatnije ne\u0107e dogoditi ni\u0161ta. Natpis \u201eakcija\u201d psiholo\u0161ki djeluje na kupca. \u010covjek pomisli da je ne\u0161to u\u0161tedio, a zapravo nije.<\/p>\n\n\n\n

\"Bojkot
foto: S. Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Svaki trgova\u010dki lanac ima svoju aplikaciju. Znaju gdje \u017eivimo, \u0161to kupujemo i kako se pona\u0161amo. Je li normalno popuste uvjetovati davanjem tolike koli\u010dine osobnih podataka?<\/strong>

Tu bi se morala aktivirati Agencija za za\u0161titu osobnih podataka. S jedne strane imamo vrlo rigorozna pravila: ovaj podatak ne smijemo dati, onaj ne smijemo dati zbog GDPR-a. S druge strane, na\u0161im se podacima raspola\u017ee na sve strane. Agencija ne bi trebala \u010dekati samo prijave nego bi morala djelovati proaktivno.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi uglavnom ne \u010ditaju sitna slova koja im aplikacija poka\u017ee. Samo kliknu i idu dalje.<\/strong>

Da, samo da se toga \u0161to prije rije\u0161e. A sada ulazimo u jo\u0161 goru fazu. Donesen je Zakon o potro\u0161a\u010dkom kreditiranju prema kojem \u0107e se svi koji ne\u0161to prodaju na rate morati akreditirati kod Hrvatske narodne banke. Da bi nam ne\u0161to prodali na rate, morat \u0107e provjeriti na\u0161u kreditnu sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Ako kupujem mobitel na rate, Hrvatski Telekom mo\u0107i \u0107e provjeriti moju zadu\u017eenost i odlu\u010diti mo\u017ee li mi ga prodati. Zakon je donesen bez popratnih podzakonskih akata pa nitko ne zna kako \u0107e to funkcionirati. Duboko zadire u privatnost. Postoji HROK, u kojem su evidentirani dugovi po kreditima, karticama i drugim zadu\u017eenjima. Banka te podatke provjerava kada zatra\u017eim kredit i potpi\u0161em zahtjev. Tko \u0107e voditi novu evidenciju i tko \u0107e joj mo\u0107i pristupati, nitko \u017eiv ne zna.<\/p>\n\n\n\n

To je mo\u017eda \u010dak i poni\u017eavaju\u0107e za potro\u0161a\u010de.<\/strong>

Gra\u0111ani tako ulaze u nekakav \u0111avolji trokut: ono \u0161to si dosad nisu mogli priu\u0161titi kupovali su na rate, a sada mo\u017eda vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i ni to. Oni koji bi novi sustav trebali provoditi nemaju pojma kako \u0107e ga provoditi. Ministarstvo financija pritom se hvali da smo zakon uskladili s direktivama i da \u0107e sve biti bolje. To je normativni optimizam: uvjerenje da norma sama po sebi rje\u0161ava problem. Va\u017ena je primjena, a ona se kod nas uglavnom pretvori u zloupotrebu.<\/p>\n\n\n\n

U internetskim trgovinama \u010desto se prodaju proizvodi koji nemaju veze s fotografijom i opisom proizvoda. Na\u0161a je \u010ditateljica naru\u010dila prsluk s Temua, a dobila je otisak tkanine na tankom, gumenom materijalu. Kako se hrvatski kupac mo\u017ee za\u0161tititi kada trgovac nema sjedi\u0161te u Europskoj uniji?<\/strong>

Nikako. Za\u0161tita postoji unutar Europske unije: imamo doma\u0107i sustav za\u0161tite i europske potro\u0161a\u010dke centre. Izvan toga sve je na rizik potro\u0161a\u010da koji mora provjeriti s kim trguje. Nemojte ondje kupovati ako niste spremni prihvatiti taj rizik.<\/p>\n\n\n\n

Brojne usluge imaju jeftino probno razdoblje od nekoliko mjeseci, a zatim se automatski po\u010dnu napla\u0107ivati po punoj cijeni. Ima li lijeka za to?<\/strong>

Sve uglavnom pi\u0161e, ali ljudi ne \u010ditaju. Slova su sitna i ve\u0107ini se ne da prolaziti kroz uvjete pa im promakne odredba da \u0107e se usluga nakon probnog razdoblja napla\u0107ivati po redovnoj cijeni. To je \u010desto kod paketa telekomunikacijskih usluga: \u0161est mjeseci ili godinu dana pla\u0107ate jedan euro, a zatim ra\u010dun naraste na 50 i ne\u0161to eura. Ljudi prethodno nisu ni provjerili kolika je redovna cijena.<\/p>\n\n\n\n

Stalno inzistiramo na ve\u0107im slovima i jasnijim obavijestima, ali hrvatski potro\u0161a\u010d mora shvatiti da dokument treba pro\u010ditati do kraja. Nije stra\u0161no kada je rije\u010d o maloj kupnji, ali ljudi kupuju automobile na leasing <\/em>i di\u017eu kredite, a ne pro\u010ditaju cijeli ugovor jer im se ne da. Poslije upadnu u probleme, ali potpisali su ga i pristali na uvjete. Pomo\u0107i tada \u010desto nema.<\/p>\n\n\n\n

Prema europskom potro\u0161a\u010dkom semaforu me\u0111u najlo\u0161ije smo informiranim i educiranim potro\u0161a\u010dima te najsporije mijenjamo navike. Neki me ljudi pet puta zovu zbog istog problema. Jednom mo\u017eete ponoviti pogre\u0161ku, mo\u017eete i drugi put, ali tre\u0107i put ve\u0107 morate ne\u0161to nau\u010diti. Peti put nije normalno.<\/p>\n\n\n\n

Na tr\u017enicama su cijene vo\u0107a i povr\u0107a \u010desto vi\u0161estruko vi\u0161e nego u trgova\u010dkim lancima. Za\u0161to ljudi ondje i dalje kupuju i kontrolira li itko kako se te cijene formiraju?<\/strong>

Formiranje cijena zapravo nitko ne kontrolira. Sje\u0107ate li se odluke prema kojoj su bez fiskalne blagajne mogli prodavati samo OPG-ovi, dok su svi drugi morali izdavati ra\u010dune? To je neko vrijeme funkcioniralo, a onda je nestalo. Danas potro\u0161a\u010d vi\u0161e ne zna tko doista ima OPG, a tko samo \u0161tand.<\/p>\n\n\n\n

Dio ljudi kupuje na tr\u017enicama jer vjeruje da je roba kvalitetnija. Neki poznaju proizvo\u0111a\u010de i kupuju od njih, a neki nemaju u blizini trgova\u010dki centar s vo\u0107em i povr\u0107em koje im treba. Ljudi nam javljaju da se pojedinci predstavljaju kao OPG-ovi, a robu zapravo kupuju na veletr\u017enici kao i svi drugi. To bi trebalo redovito kontrolirati, a ne \u010dekati prijave. Ponovno dolazimo do Dr\u017eavnog inspektorata, koji je nadle\u017ean za sve, a vrlo je malo toga u stanju rije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

\"Vo\u0107e
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160to \u0107emo s mahunama od deset eura?<\/strong>

Mahune deset eura, \u010de\u0161njak deset eura, imali smo i raj\u010dice po deset eura. To su nenormalne i ni\u010dim opravdane cijene. Nazvala me gospo\u0111a s otoka i rekla da se ondje mahune prodaju za deset eura, a njezina je mirovina 503 eura. Ne \u017eivi od turizma, nema apartmane, samo ima nesre\u0107u da \u017eivi u turisti\u010dkom mjestu pa pla\u0107a turisti\u010dke cijene. Nekada je bila ra\u010dunovotkinja pa je odmah izra\u010dunala: kilogram mahuna ko\u0161ta dva posto njezine mirovine, a od njega mo\u017ee skuhati mo\u017eda tri obroka.<\/p>\n\n\n\n

Kada bi premijer Plenkovi\u0107 za kilogram mahuna morao izdvojiti dva posto svoje pla\u0107e, platio bi ih oko 130 eura. Saborski zastupnici platili bi ih oko 100 eura. Mo\u017eda bi se tada malo vi\u0161e bavili cijenama. Ovako svi govore da su svjesni kako su cijene previsoke i da ve\u0107ina ljudi ima preniska primanja, ali navodno nitko trgovcima ne mo\u017ee ni\u0161ta nametnuti.<\/p>\n\n\n\n

Potro\u0161a\u010di se \u017eale da trgovci odbijaju reklamacije i upu\u0107uju ih na inspekciju ili sud, \u010dak i kada je vrijednost spora toliko mala da se tu\u017eba nikome ne isplati.<\/strong>

Doga\u0111a se da trgovci prodaju robu o kojoj nemaju pojma. Kada ih kupac ne\u0161to pita, otvoreno mu ka\u017eu: \u201eNemojte mene pitati, ja o tome ni\u0161ta ne znam.\u201d Vlasnike trgovina trebalo bi obvezati da educiraju zaposlenike.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titu potro\u0161a\u010da imamo u propisima, ali je u stvarnosti nemamo. Trgovci vrlo le\u017eerno odgovaraju: \u201ePrijavite nas Dr\u017eavnom inspektoratu\u201d ili \u201eIdite na sud.\u201d Znaju da postupci dugo traju, da su neu\u010dinkoviti i da se mogu \u017ealiti. Potro\u0161a\u010di prije izgube \u017eivce, a neki i umru, nego \u0161to njihov spor bude rije\u0161en. Nemamo ni posebna sudska vije\u0107a za potro\u0161a\u010dke sporove, nego oni zavr\u0161avaju na istoj hrpi sa svime ostalim.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li pravo na popravak za\u017eivjeti ako rezervni dijelovi i servis ko\u0161ta gotovo koliko i novi ure\u0111aj?<\/strong>

Ne mo\u017ee. Na\u0161a udruga dugo tra\u017ei da se proizvo\u0111a\u010de obve\u017ee na osiguravanje rezervnih dijelova najmanje sedam godina. Proizvo\u0111a\u010di stalno izbacuju nove serije proizvoda i to im navodno stvara problem, ali tome bi trebalo stati na kraj.<\/p>\n\n\n\n

Od 1. sije\u010dnja 2022. izmijenjen je Zakon o obveznim odnosima pa trgovac, kada se proizvod pokvari, mo\u017ee odlu\u010diti da \u0107e ga poslati na popravak umjesto da ga zamijeni novim ili vrati novac. To je diskutabilno. Upozorila sam na to na Nacionalnom vije\u0107u za za\u0161titu potro\u0161a\u010da i mislim da bi se trebalo obratiti Ustavnom sudu, ali nemamo kapaciteta za takav postupak.<\/p>\n\n\n\n

Kada ne\u0161to kupim, to postaje moje vlasni\u0161tvo. Trgovac mi ne bi smio re\u0107i da \u0107e on odlu\u010diti \u0161to \u0107e se s mojim vlasni\u0161tvom dogoditi. Prodao mi je ne\u0161to neispravno. Ako tra\u017eim drugi proizvod ili povrat novca, trebao bi tako postupiti.<\/p>\n\n\n\n

A sve se mora popraviti u “razumnom roku”?<\/strong>

“Pjesnici” iz Ministarstva pravosu\u0111a tvrde da je razumni rok pravni standard. Jo\u0161 su stari Rimljani prije vi\u0161e od dvije tisu\u0107e godina rekli da pravna norma mora biti jasna i nedvosmislena. \u201eRazumni rok\u201d dvosmislen je. Za mene je mo\u017eda razuman rok tri dana, a serviser ka\u017ee da traje dok ne stignu dijelovi. \u0160to je tu jasno? Ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Jedan je \u010dovjek prije Svjetskog prvenstva kupio velik televizor koji se pokvario. Poludio je: \u201e\u0160to \u0107e meni taj televizor za Bo\u017ei\u0107? Ho\u0107u gledati utakmice na velikom ekranu.\u201d Za njega popravak nakon zavr\u0161etka prvenstva nema smisla.<\/p>\n\n\n\n

Tra\u017eili smo da se svaki proizvod koji se pokvari u prvih mjesec dana, prema izboru potro\u0161a\u010da, mora zamijeniti novim ili da se vrati novac. Nakon toga mogao bi se popravljati ako potro\u0161a\u010d pristane, ali u jasno odre\u0111enom roku od 30 dana.<\/p>\n\n\n\n

\"Predsjednica
Ana Kne\u017eevi\u0107 (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Gra\u0111ani se sve \u010de\u0161\u0107e \u017eale na cijene vode, odvoza otpada i drugih komunalnih usluga u manjim gradovima. Za\u0161to toliko rastu?<\/strong>

Problem je u rascjepkanosti komunalnih poduze\u0107a. Jo\u0161 prije pristupanja Europskoj uniji upozoravalo se da ih je previ\u0161e. Institut za javne financije napravio je dobru analizu koja je, me\u0111u ostalim, pokazala da je Imotski vodovod imao gubitke vode od 75 posto, dok se u Europskoj uniji tolerira oko deset posto.<\/p>\n\n\n\n

Ta poduze\u0107a treba objediniti. Nemogu\u0107e je da svaka op\u0107ina ima vlastitu komunalnu tvrtku. Ona mora imati infrastrukturu, kamione, kontejnere i ljude koji \u0107e sve to odr\u017eavati. Male tvrtke to nemaju pa masovno podi\u017eu cijene. Onda ka\u017eu: \u201ePet godina ni\u0161ta nismo poskupjeli, sada moramo.\u201d Problem je ista ona rascjepkanost op\u0107ina i gradova koja \u0107e nam do\u0107i glave. Treba financirati silne zaposlene koji ni\u010demu ne slu\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e ra\u010duna, popusta i obavijesti dostupno je samo putem interneta i aplikacija. Jesu li stariji gra\u0111ani postali potro\u0161a\u010di drugog reda?<\/strong>

To je svojevrsna diskriminacija na temelju dobi, na koju stalno upozoravamo. Hrvatska ima oko 1,2 milijuna umirovljenika, gotovo tre\u0107inu stanovni\u0161tva, a velik dio njih informati\u010dki je nepismen bez obzira na formalno obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n

Apsurdno je \u0161to digitalizacija ide u obrnutom smjeru ondje gdje bi bila korisna. Strani radnici po radne dozvole moraju osobno dolaziti u MUP, \u010dekati u redovima i gotovo kampirati pred \u0161alterima jer je to hitna potreba. To bi se moglo rije\u0161iti digitalno. Istodobno ljude koji uredno pla\u0107aju ra\u010dune prisiljavamo da instaliraju aplikacije.<\/p>\n\n\n\n

Zakon o elektroni\u010dkim komunikacijama jasno propisuje da se korisniku na njegov zahtjev mora omogu\u0107iti dostava ra\u010duna u fizi\u010dkom obliku po\u0161tom. Unato\u010d tome, sve nam se vi\u0161e ljudi javlja jer su ih operatori obavijestili da im vi\u0161e ne\u0107e slati papirnate ra\u010dune i da moraju preuzeti aplikaciju.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska ostaje i bez bankarskih poslovnica i \u0161altera. U manjim mjestima sve\u010dano se otvaraju bankomati kao da je rije\u010d o velikom civilizacijskom postignu\u0107u. Treba li dostupnost gotovine i osnovnih bankarskih usluga proglasiti uslugom od javnog interesa?<\/strong>

Treba. Europska unija gura smanjenje broja bankovnih poslovnica i bankomata u sklopu desetlje\u0107a digitalizacije. Na jednom je skupu predstavnik Europske komisije jasno rekao da Hrvatska ima previ\u0161e poslovnica i bankomata te da njihov broj treba smanjiti. Predstavnici na\u0161ih ministarstava \u0161utjeli su.<\/p>\n\n\n\n

Upozorila sam da Hrvatska zbog svojega geografskog oblika, te \u201ekifle\u201d, kao i velikog broja otoka, ne mo\u017ee pristati na isti kriterij kao druge zemlje. Ako gledate samo broj stanovnika u odnosu na broj poslovnica i bankomata, mo\u017ee izgledati da ih imamo puno. Ali kada netko mora sjesti u autobus, voziti se 20 ili 30 kilometara i platiti pet eura u jednom te pet eura u drugom smjeru kako bi podignuo 20 eura, ta ra\u010dunica nema nikakvu logiku.<\/p>\n\n\n\n

Banke su se usprotivile ideji nacionalnih bankomata jer bi im to navodno bio velik dodatan tro\u0161ak. “Jadne” banke, uz tolike profite sve im je velik tro\u0161ak. Dr\u017eava tu mora biti \u010dvrsta. Ako mirovine i pla\u0107e vi\u0161e ne mo\u017eemo primati na ruke, nego moramo imati ra\u010dun u banci, onda nas banka ne mo\u017ee tjerati da o vlastitom tro\u0161ku putujemo 50 kilometara do njezine prve poslovnice.<\/p>\n\n\n\n

S kojim se problemima ljudi naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju va\u0161oj udruzi?<\/strong>

Dominiraju problemi s trgovcima. Godi\u0161nje nam se obrati oko 12.000 ljudi, a pribli\u017eno 80 posto upita odnosi se na ne\u0161to \u0161to su kupili, \u0161to se pokvarilo i \u0161to je poslano na popravak u \u201erazumnom roku\u201d. To ljude izlu\u0111uje i takvih slu\u010dajeva ima sve vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Logi\u010dan je zaklju\u010dak da na hrvatsko tr\u017ei\u0161te dolazi roba iznimno lo\u0161e kvalitete i da je nitko ne kontrolira. Dr\u017eavni inspektorat morao bi \u010de\u0161\u0107e uzorkovati proizvode. Ako se dvadeset ljudi \u017eali na isti model televizora, netko bi morao oti\u0107i u trgovinu i cijelu seriju povu\u0107i iz prodaje, a ne \u010dekati da jo\u0161 stotinu kupaca zavr\u0161i s istim problemom.<\/p>\n\n\n\n

\"Automehani\u010dar
ilustracija: Bulat843 \/Pexels \/dl<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ali majstora je sve manje…<\/strong>

…a njihove usluge su sve skuplje. Sam dolazak na adresu neki napla\u0107uju 50 eura. To mora pisati u njihovim uvjetima i potro\u0161a\u010du moraju unaprijed re\u0107i: \u201eMo\u017eda ne\u0107u mo\u0107i ni\u0161ta popraviti, ali moj dolazak ko\u0161ta 50 eura.\u201d Kada uzmemo u obzir visinu pla\u0107a i mirovina te \u010dinjenicu da se stalno ne\u0161to kvari, ispada da radimo samo za sve skuplju hranu i sve skuplje usluge. Sve ostalo mo\u017eemo zaboraviti.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dito je za\u0161tita potro\u0161a\u010da vrlo kompleksna stvar koja bi trebala obuhvatiti gotovo sve \u017eivotne sfere. Kada biste mogli odmah promijeniti Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da, \u0161to biste u njega prvo ugradili?<\/strong>

Odnos izme\u0111u potro\u0161a\u010da i trgovca trebalo bi puno stro\u017ee urediti u korist potro\u0161a\u010da. Problem je i podjela nadle\u017enosti. Za materijalne nedostatke i jamstva primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima, koji je u nadle\u017enosti Ministarstva pravosu\u0111a, dok je Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da u nadle\u017enosti Ministarstva gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n

Kada ne\u0161to poku\u0161amo popraviti, Ministarstvo gospodarstva ka\u017ee da se moramo obratiti Ministarstvu pravosu\u0111a. Ministarstvo pravosu\u0111a odgovori da smo trebali inzistirati da se to uredi Zakonom o za\u0161titi potro\u0161a\u010da. Tako se vrtimo u krug. Jednima i drugima trebalo bi biti u interesu rije\u0161iti probleme jer mi donosimo iskustvo iz prakse.<\/p>\n\n\n\n

Svakog me dana nazove najmanje 30 ljudi i dobijemo jo\u0161 tridesetak poruka elektroni\u010dke po\u0161te. Nitko nam se ne javlja zato \u0161to mu cvjetaju ru\u017ee i teku med i mlijeko, nego zato \u0161to ima problem koji ne mo\u017ee rije\u0161iti. Izmjene zakona trebale bi slu\u017eiti tim ljudima.<\/p>\n\n\n\n

Potro\u0161a\u010dke udruge financijski stoje puno lo\u0161ije od brojnih drugih organizacija civilnog dru\u0161tva. Kako bi trebalo urediti njihovo financiranje?<\/strong>

Ne stojimo lo\u0161e, nego nikako. Financiraju nas povremeni projekti. Posljednji ve\u0107i projekt bio nam je pra\u0107enje cijena metodom tajnog kupca pri uvo\u0111enju eura.<\/p>\n\n\n\n

Nije dobro ni to \u0161to smo smje\u0161teni pod Ministarstvo gospodarstva. U ve\u0107ini zapadnih zemalja potro\u0161a\u010dke udruge pripadaju resoru pravosu\u0111a jer su potro\u0161a\u010dka prava ljudska prava. Njema\u010dki savez potro\u0161a\u010da ima prora\u010dun od oko 25 milijuna eura, od \u010dega mu pribli\u017eno 80 posto osigurava Ministarstvo pravosu\u0111a. Ostatak dolazi od \u010dlanarina i projekata. Mora postojati aparat koji mo\u017ee normalno funkcionirati.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li se ta pri\u010da tako urediti da trgovci iz svojih mar\u017ei moraju odvojiti, recimo, 0,5 posto u fond za za\u0161titu potro\u0161a\u010da?<\/strong>

Predlagali smo razli\u010dite modele, ali tragedija je \u0161to je ovo valjda sedmi ministar gospodarstva s kojim razgovaramo o istom problemu. Tek \u0161to zapo\u010dnete razgovor, ministar ode. Promijeni se i cijela ekipa u sektoru za za\u0161titu potro\u0161a\u010da pa pri\u010da svaki put kre\u0107e ispo\u010detka.<\/p>\n\n\n\n

Na jednom sam im sastanku rekla: \u201eMi smo jo\u0161 na abecedi u osnovnoj \u0161koli, a vi nam pri\u010date kao da smo doktorirali. Nemojte nama obja\u0161njavati \u0161to bi trebalo i kako bi trebalo.\u201d Jednostavno nemamo ozbiljnog sugovornika.

Ali gra\u0111ani zovu. Vjeruju da im vi mo\u017eete pomo\u0107i u srazu s s trgovcima, ali i neefikasnom dr\u017eavom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hrvatski gra\u0111ani vi\u0161e vjeruju udrugama nego dr\u017eavnim institucijama koje bi ih trebale \u0161tititi. Na\u0161a udruga po\u010diva na volonterima i ljudima u mirovini pa ne ovisimo o projektima za vlastitu egzistenciju. U drugim udrugama rade mla\u0111i ljudi kojima je to posao. Ne mo\u017eete o\u010dekivati stalnu i stru\u010dnu ekipu ako im financirate projekt godinu dana, a zatim godinu dana ne raspi\u0161ete nikakav natje\u010daj.<\/p>\n\n\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od mahuna po deset eura do pokvarenih televizora: Ana Kne\u017eevi\u0107, predsjednica Hrvatske udruge za za\u0161titu potro\u0161a\u010da, opisuje kako potro\u0161a\u010di pla\u0107aju cijenu slabih zakona i neu\u010dinkovitih institucija.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":158030,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[3342,5003,4020],"class_list":["post-157999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-ana-knezevic","tag-huzp","tag-zastita-potrosaca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=157999"}],"version-history":[{"count":47,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":158059,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/157999\/revisions\/158059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/158030"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=157999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=157999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=157999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}