{"id":158134,"date":"2026-08-07T18:22:49","date_gmt":"2026-08-07T16:22:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=158134"},"modified":"2026-08-07T18:36:08","modified_gmt":"2026-08-07T16:36:08","slug":"crnjac-paukovic-najnizu-mirovinu-treba-zamijeniti-ciljanim-zastitnim-dodatkom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/crnjac-paukovic-najnizu-mirovinu-treba-zamijeniti-ciljanim-zastitnim-dodatkom\/","title":{"rendered":"Crnjac Paukovi\u0107: Najni\u017eu mirovinu treba zamijeniti ciljanim za\u0161titnim dodatkom"},"content":{"rendered":"\n

U prethodnoj analizi<\/a> stru\u010dnjakinja za mirovinski sustav, Vanda Crnjac Paukovi\u0107<\/strong>, obrazlo\u017eila je za\u0161to su razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja mirovina proma\u0161aj te za\u0161to je institut najni\u017ee mirovine \u0161tetan jer se primjenjuje bez provjere prihoda i imovine, ne poma\u017ee dovoljno siroma\u0161nima, a mo\u017ee pogodovati imu\u0107nim korisnicima. U nastavku razra\u0111uje kako bi najni\u017eu mirovinu trebalo zamijeniti za\u0161titnim dodatkom, kome bi takav dodatak bio namijenjen i iz kojih bi se izvora financirao.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ideja nije jednostavno ukidanje instituta najni\u017ee mirovine i povratak na za\u0161titni dodatak koji je hrvatski mirovinski sustav poznavao prije 1990. godine. Od tada se u Hrvatskoj mnogo toga promijenilo. Najve\u0107e promjene u politi\u010dkom smislu donio je ulazak u Europsku uniju, a ekonomske ulazak u eurozonu.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu je broj korisnika najni\u017ee mirovine prema podatcima HZMO-a za svibanj 2026. godine, narastao na 332.722 korisnika, s prosje\u010dnim mirovinskim sta\u017eem od 28 godina, 8 mjeseci i 14 dana. To je oko 29 posto svih korisnika mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO).<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je Hrvatska uvela institut najni\u017ee mirovine?<\/h2>\n\n\n\n

Razlog za uvo\u0111enje takvog instituta bila je zamjena za\u0161titnog dodatka i minimalne mirovine prema propisima koji su se primjenjivali prije 1990. godine radi kompliciranog administrativnog postupka i visokog tro\u0161ka takvih mirovina. Ali jedan od zna\u010dajnih razloga, o kojem se ne govori, bila je primjena Konvencije Me\u0111unarodne organizacije rada br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n

Skra\u0107eno re\u010deno, u dr\u017eavama koje primjenjuju spomenutu Konvenciju, minimalni standard za nekvalificiranog radnika s 30 godina sta\u017ea je starosna mirovina u visini od najmanje 40 posto posljednje pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Kada se u Hrvatskoj prema zadanim parametrima ra\u010dunala takva hipotetska mirovina, uzimaju\u0107i u obzir prosje\u010dnu pla\u0107u nekvalificiranog radnika u graditeljstvu, rezultat je uvijek bio ni\u017ei od 40 posto. Ali kada se uvela najni\u017ea mirovina koja se odre\u0111uje po godini sta\u017ea, Hrvatska je nekako s najni\u017eom mirovinom dosizala spomenutu vrijednost od 40 posto, naj\u010de\u0161\u0107e izme\u0111u 38 i 42 posto, i prolazila test Me\u0111unarodne organizacije rada bez opomene.<\/p>\n\n\n\n

Treba re\u0107i i da je Socijalna povelja Vije\u0107a Europe zapravo kopija Konvencije 102 MOR-a pa se i EU za sada zadovoljava takvim vrijednostima. Druga\u010dije je s Revidiranom socijalnom poveljom Vije\u0107a Europe koja tra\u017ei da mirovina u okviru istih parametara bude 60 posto posljednje pla\u0107e. Toj vrijednosti te\u017ei Europska unija, ali je Hrvatska ne mo\u017ee dosti\u0107i ni s prosje\u010dnom mirovinom, a kamoli s hipotetskom najni\u017eom mirovinom NKV radnika za 30 godina mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to nije uveden cenzus prihoda i imovine za najni\u017eu mirovinu?<\/h2>\n\n\n\n

Provjera prihoda i imovine u vrijeme uvo\u0111enja najni\u017ee mirovine bila je administrativno komplicirana i skupa, a dodatno bi opteretila tada\u0161nju administraciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.<\/p>\n\n\n\n

Zbog tako banalnog razloga najni\u017eu mirovinu mogli su ostvariti i oni osiguranici koji su upla\u0107ivali najni\u017ei doprinos, a sa strane stjecali imetak. Zahvaljuju\u0107i digitalizaciji, takav problem vi\u0161e ne bi trebao biti opravdanje za izostanak provjere ostalih prihoda i imovine.<\/p>\n\n\n\n

Mirovinski sustav je utemeljen na radu<\/h2>\n\n\n\n

Sada bismo kao dr\u017eava \u010dlanica EU trebali i zbog vlastitog tr\u017ei\u0161ta raditi na tome da standard hrvatskih gra\u0111ana \u0161to vi\u0161e pribli\u017eimo naprednijim dr\u017eavama \u010dlanicama EU, ali i da se sjetimo da su povijesni korijeni na\u0161eg mirovinskog sustava u doprinosnim sustavima po uzoru na mirovinski sustav koji je osmislio i uveo u Njema\u010dkoj krajem 19. stolje\u0107a Otto von Bismarck i koji se zatim pro\u0161irio s manjim varijacijama na mnoge europske dr\u017eave, pa tako, izme\u0111u ostalih, u Austriju i Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n

Na taj na\u010din je hrvatski mirovinski sustav na\u0161ao model u austrijskom mirovinskom sustavu. Na\u010dela takvog sustava su da se mirovina financira iz doprinosa koje pla\u0107aju zaposlenici i poslodavci, da je mirovina pravo utemeljeno na radu te da primjenjuje na\u010delo solidarnosti kad se radi o pravu na invalidsku i obiteljsku mirovinu.<\/p>\n\n\n\n

Takav sustav izravno povezuje rad s pravom na mirovinu, ali na temelju me\u0111ugeneracijske solidarnosti, tako da trenuta\u010dna generacija osiguranika financira postoje\u0107e umirovljenike. Pravo na mirovinu ovisi o duljini rada i iznosu upla\u0107enih doprinosa, koji pak ovise o visini pla\u0107e koju je osiguranik primao za rad.<\/p>\n\n\n\n

Beveridgeov sustav je za bogate dr\u017eave<\/h2>\n\n\n\n

Za razliku od toga, tzv. Beveridgeov sustav, primjerice u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, skandinavskim dr\u017eavama i Kanadi, financira se iz op\u0107ih poreza te osigurava univerzalnu i jednaku visinu mirovine za sve gra\u0111ane, neovisno o tome jesu li radili, s primarnim ciljem iskorjenjivanja siroma\u0161tva. U ve\u0107ini tih dr\u017eava postoji i tzv. drugi stup mirovinskog osiguranja s razli\u010ditim stupnjem obveznog \u010dlanstva, \u010diji su \u010dlanovi samo zaposlene i samozaposlene osobe i koji se financira doprinosima.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da europsko stanovni\u0161tvo demografski stari te broj osiguranika pada ili stagnira, a broj umirovljenika raste, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, javlja se problem odr\u017eivosti sustava po Bismarckovu modelu. Zato se u te sustave postepeno po\u010deo uvoditi ja\u010di socijalni pristup kao \u0161to su, primjerice, minimalne mirovine ili za\u0161titni dodatak uz mirovine, dio obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu i sli\u010dno, ali se nije uveo Beveridgeov tip sustava koji mogu primjenjivati samo bogate dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je neselektivno dare\u017eljiva<\/h2>\n\n\n\n

Hrvatska je, na\u017ealost, napustila ideju za\u0161titnog dodatka i uvela najni\u017eu mirovinu. \u201eMinimum pension<\/em>\u201c jako lijepo zvu\u010di na engleskom jeziku, ali kad su u Europskoj komisiji \u010duli obja\u0161njenje da ona ne ovisi o ostalim prihodima i imovini korisnika, rekli su nam da smo dare\u017eljivi s obzirom na stupanj odr\u017eivosti na\u0161eg mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Od ulaska Hrvatske u eurozonu 2023. godine tro\u0161kovi \u017eivota, prvenstveno prehrambenih proizvoda, usluga i energenata, porasli su vi\u0161estruko. Rasle su nominalno pla\u0107e i mirovine, ali je inflacija \u201epojela\u201c i prema\u0161ila taj rast. Cijene su zapadnoeuropske, a pla\u0107e i mirovine ostale isto\u010dnoeuropske.<\/p>\n\n\n\n

U takvoj ekonomskoj situaciji, ru\u017eno je, ali istinito re\u0107i, umirovljenici nisu prioritet ni u jednoj dr\u017eavi \u010dlanici Unije, a niti \u0161ire. Ipak, neke dr\u017eave \u0161tite \u017eivotni standard i radnika i umirovljenika jer to omogu\u0107uje kru\u017eenje novca i napredak na podru\u010dju radnih odnosa i pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Za odr\u017eavanje vrijednosti mirovina potrebno je primijeniti uskla\u0111ivanje u visini od 100 posto povoljnijeg indeksa izme\u0111u indeksa porasta pla\u0107a i indeksa porasta tro\u0161kova \u017eivota, dok bi za pove\u0107anje vrijednosti mirovina bio potreban indeks vi\u0161i od 100 posto.<\/p>\n\n\n\n

Zbog stalnog pada vrijednosti mirovina, usprkos uvo\u0111enju uskla\u0111ivanja prema odnosu 85\/15 posto povoljnijeg indeksa, te zbog naglog pada standarda umirovljenika od kojih mnogi jedva pre\u017eivljavaju, dr\u017eava je trebala, po uzoru na mnoge druge dr\u017eave \u010dlanice EU, uvesti trajni za\u0161titni dodatak u nekom tranzicijskom razdoblju uvo\u0111enja eura, umjesto davanja najni\u017ee mirovine bez ikakve kontrole kome treba i kome ne treba.<\/p>\n\n\n\n

Kako uspostaviti pravo na za\u0161titni dodatak u Hrvatskoj? <\/h2>\n\n\n\n

To nije mogu\u0107e izvesti nekim naglim zaokretom, potrebni su postepeni koraci i neko prijelazno razdoblje. Prvo bi trebalo uvesti cenzus prihoda i imovine za najni\u017eu mirovinu. U cenzus ne bi ulazila ku\u0107a ili stan u kojem umirovljenik \u017eivi. Kada se vidi koliko bi zapravo bilo korisnika najni\u017ee mirovine uz cenzus, trebalo bi je zamijeniti za\u0161titnim dodatkom na teret dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Eventualni bonus trebalo bi pru\u017eiti iz sredstava doprinosa na temelju kategorija mirovinskog sta\u017ea du\u017eeg od prosje\u010dnog, radi poticanja du\u017eeg ostanka u svijetu rada. Na taj bismo na\u010din naju\u010dinkovitije unaprijedili materijalni polo\u017eaj umirovljenika koji su zaista potrebiti.<\/p>\n\n\n\n

Jer gledaju\u0107i ranije navedeno, najni\u017ea mirovina nije uvedena kao mjera socijalne osjetljivosti vlasti, ve\u0107 kao politi\u010dka mjera provla\u010denja kroz kriterije me\u0111unarodne zajednice i mjera koju bih nazvala \u201ecrkni konju od \u0161to du\u017eeg rada s malom pla\u0107om\u201c. Upravo zbog toga bi i eventualni za\u0161titni dodatak zajedno s eventualnim bonusom trebao zadovoljavati te kriterije.<\/p>\n\n\n\n

Prema tome, kriteriji za za\u0161titni dodatak ne bi smjeli biti podre\u0111eni minimalnim standardima me\u0111unarodne zajednice, ve\u0107 ve\u0107em standardu uobi\u010dajene potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice i kupovnoj mo\u0107i u Hrvatskoj, kao socijalna kategorija koja se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna i povoljno utje\u010de na smanjivanje siroma\u0161tva i pove\u0107anje osnovnih uvjeta za pre\u017eivljavanje te ujedno i na pove\u0107anje kupovne mo\u0107i umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ee\u0107a najni\u017ea mirovina kao startni iznos<\/h2>\n\n\n\n

S obzirom na to da sada najni\u017ea mirovina za 30 godina sta\u017ea, pribli\u017eni prosje\u010dni mirovinski sta\u017e u Hrvatskoj, iznosi 471,90 eura, \u0161to je 30,4 posto prosje\u010dne neto pla\u0107e od 1.552 eura, to je iznos ispod kojeg nikako ne bismo smjeli i\u0107i. To bi bio startni iznos.<\/p>\n\n\n\n

Potrebno je usporediti taj iznos s osnovnom potro\u0161a\u010dkom ko\u0161aricom proizvoda i usluga i vidjeti koliko bi zapravo mirovina sa za\u0161titnim dodatkom – nazovimo je privremeno \u201ehrvatska minimalna mirovina\u201c – trebala iznositi za samce, a koliko po \u010dlanu zajedni\u010dkog ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Ujedno, za\u0161titni dodatak kao razlika izme\u0111u osobne i minimalne mirovine ne bi smio ovisiti o navr\u0161enim godinama sta\u017ea i trebao bi se financirati iz dr\u017eavnog prora\u010duna kao potpuno socijalna mjera. Ali osiguranicima koji su navr\u0161ili sta\u017e du\u017ei od prosje\u010dnog trebalo bi odrediti bonus po kategorijama sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Bonus bi se financirao iz sredstava doprinosa kao dio solidarnosti, \u0161to je mogu\u0107e ako uzmemo u obzir da bi dio korisnika najni\u017ee mirovine otpao u fazi uvo\u0111enja cenzusa prihoda i imovine te bi se oslobodio dio sredstava od doprinosa namijenjen mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

To bi bila prava socijalna osjetljivost<\/h2>\n\n\n\n

Takva mirovina zajedno sa za\u0161titnim dodatkom i bonusom uskla\u0111ivala bi se za jednaki postotak kao i sve ostale mirovine. Na taj na\u010din postigli bismo puno povoljniji rezultat za siroma\u0161ne i posebno osjetljive skupine umirovljenika nego uvo\u0111enjem razli\u010ditih stopa uskla\u0111ivanja mirovina pod izlikom socijalne osjetljivosti.<\/p>\n\n\n\n

Socijalna osjetljivost uglavnom je tema predizbornog vremena pa se ve\u0107 sada navodi da je za HDZ-ovih mandata mirovina pove\u0107ana za 104 posto. Iako znamo da, usprkos dojmljivom postotku, standard umirovljenika zna\u010dajno pada. <\/p>\n\n\n\n

Ponekad statisti\u010dki podaci slu\u017ee za dokazivanje istina, a ponekad za \u201emazanje o\u010diju\u201c. U ovom slu\u010daju, postoci su dio bajke pripremljene za gomilu umirovljenika koju vladaju\u0107a stranka tretira kao staru djecu koja ni\u0161ta ne razumiju.<\/p>\n\n\n\n

I, naravno, cilj Vlade da prosje\u010dna mirovina do kraja njihova mandata iznosi 800 eura je bezobrazna smijurija. No mo\u017eda se u predizborno vrijeme pojavi tra\u010dak \u201esocijalne osjetljivosti\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prava socijalna osjetljivost zna\u010dila bi zamjenu najni\u017ee mirovine za\u0161titnim dodatkom za potrebite, uz provjeru prihoda i imovine.<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":156041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,3571,4969],"class_list":["post-158134","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-najniza-mirovina","tag-zastitni-dodatak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158134"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":158151,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158134\/revisions\/158151"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/156041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}