{"id":158186,"date":"2026-08-09T11:48:09","date_gmt":"2026-08-09T09:48:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=158186"},"modified":"2026-08-09T13:34:29","modified_gmt":"2026-08-09T11:34:29","slug":"crnjac-paukovic-hrvatskoj-treba-zastitni-dodatak-uz-mirovinu-modeli-su-u-susjedstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/crnjac-paukovic-hrvatskoj-treba-zastitni-dodatak-uz-mirovinu-modeli-su-u-susjedstvu\/","title":{"rendered":"Crnjac Paukovi\u0107: Hrvatskoj treba za\u0161titni dodatak uz mirovinu, modeli su u susjedstvu"},"content":{"rendered":"\n

U nedavno objavljenom \u010dlanku <\/a>stru\u010dnjakinja za mirovinske sustave Vanda Crnjac Paukovi\u0107 kritizirala je linearno uskla\u0111ivanje mirovina i zakonski institut najni\u017ee mirovine te predlo\u017eila ukidanje najni\u017ee mirovine i uvo\u0111enje za\u0161titnog dodatka. Njime bi se primanja umirovljenika podizala do granice potrebne za pre\u017eivljavanje ili do iznosa koji omogu\u0107uje dostojan \u017eivot u starosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Autorica u nastavku podrobnije razra\u0111uje taj prijedlog, isti\u010du\u0107i da je rije\u010d o ozbiljnoj ideji, a ne o lakonskom prijedlogu iznesenom \u201euz kavicu\u201c. Upozorava i na Preporuku Vije\u0107a EU o primjerenom minimalnom dohotku, donesenu u sije\u010dnju 2023. godine, koja prethodi direktivi o minimalnom dohotku koju \u0107e morati primijeniti sve dr\u017eave \u010dlanice Europske unije.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Socijalno davanje iz dr\u017eavnog prora\u010duna<\/h2>\n\n\n\n

U teoriji i praksi mirovinskih sustava dr\u017eava \u010dlanica EU koje primjenjuju doprinosni mirovinski sustav, za\u0161titni dodatak uz mirovinu je davanje kojem je svrha dostizanje odre\u0111ene razine standarda umirovljenika i financira se iz dr\u017eavnog prora\u010duna kao davanje koje po vrsti spada u socijalno davanje.<\/p>\n\n\n\n

U nekim dr\u017eavama je granica postavljena na statisti\u010dku granicu siroma\u0161tva a u nekima na granicu potrebnu za dostojanstven \u017eivot u starosti – bez kopanja po kantama za sme\u0107e i radi smanjivanja stope samoubojstava umirovljenika, posebno samaca.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, za\u0161titni dodatak se ne smije financirati doprinosima za mirovinsko osiguranje ve\u0107 iz dr\u017eavnog prora\u010duna. On predstavlja mjeru borbe protiv siroma\u0161tva ranjivih skupina i mo\u017ee se vezati uz mjeru kupovne mo\u0107i (purchasing power \u2013 pp<\/em>) i\/ili ko\u0161aricu proizvoda i usluga.<\/p>\n\n\n\n

Uvo\u0111enjem za\u0161titnog dodatka uz mirovinu potrebno je ukinuti najni\u017eu mirovinu<\/a> koja se financira doprinosima a ne uzima u obzir imovno stanje korisnika, \u010dime se o\u0161te\u0107uje mirovinski sustav i smanjuje svjesnost o potrebi \u0161tednje za starost kod pojedinaca koji imaju uvjete za takvu \u0161tednju.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski sustav na granici odr\u017eivosti<\/h2>\n\n\n\n

U tom kontekstu, \u0161to se ti\u010de hrvatskog mirovinskog sustava, on je na granici odr\u017eivosti prema odnosu osiguranika i umirovljenika (1,46:1) i niskim pla\u0107ama koje stvaraju nisku razinu sredstava prikupljenih od doprinosa iz kojih se financira i takozvana najni\u017ea mirovina. Medijalna neto pla\u0107a u svibnju 2026. godine iznosila je 1.324,00 eura \u0161to zna\u010di da polovina zaposlenih u Hrvatskoj zara\u0111uje manje od tog iznosa.<\/p>\n\n\n\n

Korisnici najni\u017ee mirovine koji ne ostvaruju ostale prihode i nemaju dodatnu imovinu pored nekretnine u kojoj \u017eive sami ili s \u010dlanovima obitelji, tako\u0111er \u017eive ispod granice siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos tome, za\u0161titni dodatak je bio i sada je trn u oku svakoj vladaju\u0107oj strukturi, bez obzira na to koliko su se vladaju\u0107i na\u010delno progla\u0161avali socijalno osjetljivima i orijentiranima prema unapre\u0111enju standarda umirovljenika. Problem je \u0161to nije poznato bi li za\u0161titni dodatak zna\u010dio ve\u0107e izdvajanje iz dr\u017eavnog prora\u010duna i bi li njegovim uvo\u0111enjem negdje trebalo skresati i u\u0161parati. Istodobno na \u017eivotni standard umirovljenika ne gleda se kao na prioritet, iako su i umirovljenici potro\u0161a\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Jedan dio “bajke” je i to da bilo koja hrvatska vlada nakon 1990. godine ne\u0161to daje ili ne daje umirovljenicima. S obzirom da se najni\u017ea mirovina financira doprinosima koje pla\u0107aju sada\u0161nji osiguranici (generacijska solidarnost) kojima upravlja dr\u017eava, vlada ne daje nikome ni\u0161ta. Do 1990. godine su doprinosima na demokratski na\u010din upravljali umirovljenici i osiguranici u takozvanim SIZ-ovima, a vlade su kroz nadle\u017eno ministarstvo imale pravo nadzora.<\/p>\n\n\n\n

Austrija i Italija kao postoje\u0107i primjeri<\/h2>\n\n\n\n

Da se ne vra\u0107amo u socijalisti\u010dku pro\u0161lost, koju kao ukupnost ne zagovaram, mo\u017eemo uzeti postoje\u0107e primjere.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od njih je npr. Austrija koja i dan danas ima demokratski sustav upravljanja op\u0107im obveznim mirovinskim fondom. Tako\u0111er Italija, \u010diji mirovinski sustav je godinama u financijskoj krizi i u kojoj op\u0107im mirovinskim sustavom generacijske solidarnosti upravlja dr\u017eava, ima za\u0161titni dodatak. Za\u0161to ne bi mogla i Hrvatska?<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska spada u krug srednjeuropskih dr\u017eava i povijesno je cijela biv\u0161a Jugoslavija svoj sustav izgradila po uzoru na austrijski mirovinski sustav pa ga je i Hrvatska naslijedila nakon raspada SFRJ. Jasno je da zbog nebrojenih uvjeta ne mo\u017eemo preko no\u0107i posti\u0107i austrijski pa \u010dak ni talijanski \u017eivotni standard, ali bismo trebali uporno gravitirati vi\u0161em standardu \u017eivota i demokratskom pristupu sredstvima mirovinskih fondova a ne kao mjeru uzimati u obzir standard dr\u017eava koje su ranije bile u isto\u010dnom bloku.<\/p>\n\n\n\n

Inflacija je najvi\u0161e pogodila najsiroma\u0161nije<\/h2>\n\n\n\n

Zbog op\u0107e politi\u010dke situacije u cijeloj EU inflacija je posljednjih godina utjecala na polo\u017eaj umirovljenika a najgore su pro\u0161le osobe kojima prihod slu\u017ei prete\u017eno za hranu i energente, dakle, osobe s niskim prihodima od rada i umirovljenici s niskim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

Gotovo sve dr\u017eave \u010dlanice su poduzimale mjere ubla\u017eavanja posljedica inflacije, a u dr\u017eavama koje primjenjuju doprinosni mirovinski sustav generacijske solidarnosti za\u0161titni dodatak (u nekima vi\u0161e vrsta za\u0161titnih dodataka (npr. Portugal, Belgija) je bio najefikasnija mjera u pogledu pru\u017eanja minimalnih uvjeta za \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

U Italiji se primjenjuje i razli\u010dit postotak uskla\u0111ivanja mirovina ovisno o visini mirovine u koju se ura\u010dunava i za\u0161titni dodatak. Ali, kako Italija primjenjuje uskla\u0111ivanje samo prema indeksu tro\u0161kova \u017eivota te razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja proizvode minimalan, skoro zanemariv, u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n

Usporedba s razvijenim susjedima<\/h2>\n\n\n\n

Austrija je jedna od ekonomski najrazvijenijih europskih dr\u017eava, a kupovna mo\u0107 gra\u0111ana je za 15 posto ve\u0107a od prosjeka EU, dok je u Hrvatskoj 21 posto ispod tog prosjeka. U Austriji je \u017eivot nominalno skuplji ali se to kompenzira ve\u0107im pla\u0107ama i mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dna neto zarada u Austriji prema\u0161uje 35.000 eura godi\u0161nje dok je u Hrvatskoj, ispod 20.000 eura unato\u010d nominalno sna\u017enom rastu pla\u0107a i mirovina posljednjih godina, a kojima se vladaju\u0107i hvale na sva usta. BDP po stanovniku u Austriji, tako\u0111er i PPS, je 40 posto vi\u0161i nego u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

PPS ili standard kupovne mo\u0107i ra\u010duna koliko to\u010dno ko\u0161arica dobara i usluga mo\u017eete kupiti u svakoj dr\u017eavi i pokazuje koliko je stvarna mo\u0107 novca kad odete u trgovinu. Eurostat izra\u010dunava PPS pomo\u0107u indeksa razine cijena i fiktivne ko\u0161arice dobara koja sadr\u017ei mnoge uobi\u010dajene proizvode i usluge.<\/p>\n\n\n\n

Primjenom takvog mjerila, ako matemati\u010dki uzmemo da je prosjek EU 100 eura, u Austriji ista ko\u0161arica ko\u0161ta 120 eura a u Hrvatskoj 80 eura. Tako vidimo da je stvarna razlika izme\u0111u kupovne mo\u0107i u Austriji i Hrvatskoj oko 43 posto u korist Austrije \u0161to je puno manje nego kad se uspore\u0111uju nominalne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Usporedba ekonomske mo\u0107i Austrije i Hrvatske je va\u017ena kako bi na po\u010detku bilo jasno da austrijski za\u0161titni dodatak ne mo\u017ee biti Hrvatskoj uzorom po iznosu ve\u0107 samo kao idejno rje\u0161enje a iznos treba ovisiti o mogu\u0107nostima i kriterijima uspostavljenim u Hrvatskoj (cenzus ostalih prihoda i imovine).<\/p>\n\n\n\n

Ujedno proizlazi da je za\u0161titni dodatak, u smislu smanjivanja siroma\u0161tva i pove\u0107anja prosje\u010dne kupovne mo\u0107i umirovljenika, puno bolje rje\u0161enje od razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja mirovina koja bi samo utjecala na prelijevanje sredstava doprinosa generacijske solidarnosti \u201eiz \u0161upljeg u prazno\u201c i sukobila me\u0111usobno razne kategorije umirovljenika i osiguranika te dovela do negativnog raspolo\u017eenja i kaosa.<\/p>\n\n\n\n

Mjera razli\u010ditih stopa uskla\u0111ivanja bi destimulativno djelovala na sve osiguranike s ve\u0107im pla\u0107ama, a pogotovo one mla\u0111e, koji bi unaprijed znali da \u0107e u budu\u0107nosti biti o\u0161te\u0107eni u smislu uskla\u0111ivanja mirovine usprkos visokim doprinosima koje pla\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak i bonus uz mirovinu u Austriji<\/h2>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak u Austriji (Ausgleichszulage<\/em>) socijalno je davanje koje se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Njime se nastoji zajam\u010diti odre\u0111eni minimalni prihod umirovljenicima koji imaju stalno prebivali\u0161te u Austriji.<\/p>\n\n\n\n

Pravo na za\u0161titni dodatak mo\u017ee ostvariti umirovljenik ako njegov ukupni prihod ne dose\u017ee zakonom utvr\u0111enu razinu referentnog iznosa, odnosno cenzusa. Ukupni prihod uklju\u010duje bruto iznos mirovine, ostale neto prihode te, prema potrebi, potra\u017eivanja na ime uzdr\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

U izra\u010dun dodatka uklju\u010duje se i neto prihod bra\u010dnog druga ili registriranog partnera umirovljenika s kojim \u017eivi u zajedni\u010dkom ku\u0107anstvu. Minimalni uvjeti za mirovinu su dob 65 godina za mu\u0161karce i 60 godina za \u017eene (pove\u0107ava se na 65 do 2033.) te 20 godina mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak je razlika izme\u0111u osobne i minimalne mirovine<\/h2>\n\n\n\n

U 2025. godini mirovina sa za\u0161titnim dodatkom (minimalna mirovina) iznosila je 1.273,99 eura, a za parove 2.009,85 eura. U 2026. godini 1.308,39 eura za samce a 2.064,12 za parove.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak je iznos razlike izme\u0111u osobne mirovine i tako odre\u0111enih iznosa mirovine. Mirovine se ispla\u0107uju 14 puta godi\u0161nje a na njih se pla\u0107a doprinos za zdravstveno osiguranje od 6 posto. Me\u0111utim, primjenjuju se i mnoge olak\u0161ice u odnosu na cijene lijekova i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Od 1. sije\u010dnja 2020. godine uveden je sustav bonusa uz mirovinu za osobe s dugim mirovinskim sta\u017eem. Za taj bonus vrijede pravila cenzusa kao i za za\u0161titni dodatak (1.386,20 eura u 2025.). Bonus je davanje koje se dodjeljuje uz osobnu mirovinu. Ovisno o navr\u0161enom mirovinskom sta\u017eu u 2025. bonus je iznosio od 188,60 do 480,49 eura. Korisnici obiteljskih mirovina (mirovine za udovice, udovce ili siro\u010dad) nemaju pravo na taj bonus.<\/p>\n\n\n\n

Mirovine se uskla\u0111uju samo s indeksom porasta tro\u0161kova \u017eivota. U 2025. za mirovine do iznosa 6.060,00 mjese\u010dno to je bilo 4,6 posto, a mirovine ve\u0107e od tog iznosa uskladile su se za iznos od 278,76 eura. Osim op\u0107eg sustava generacijske solidarnosti, Austrija ima i nekoliko posebnih sustava.<\/p>\n\n\n\n

Talijanska minimalna mirovina i za\u0161titni dodatak<\/h2>\n\n\n\n

Talijanski mirovinski sustav je kompleksan jer se posljednjih godina \u010desto mijenjao; restriktivan je i ve\u0107 je dugo u te\u0161koj financijskoj krizi. Tako\u0111er, Italija pored op\u0107eg ima i \u010detiri posebna mirovinska sustava za razli\u010dite kategorije osiguranika, \u0161to Hrvatska, na\u017ealost, nema.<\/p>\n\n\n\n

Talijanska minimalna mirovina iz op\u0107eg mirovinskog sustava slu\u017ei kao cenzus za razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja, a sastavljena je od osobne mirovine i za\u0161titnog dodatka koji ovisi o ostalim prihodima \u010dlanova obitelji ili samca. Pravo se ostvaruje uz cenzus ostalih prihoda i godi\u0161nje iznosi osnovnih 7.954,05 eura do 15.908,10 eura za samca, a za bra\u010dni par do 31.816,20 eura.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Minimalna mirovina, za razliku od hrvatske najni\u017ee mirovine, ne ovisi o godinama sta\u017ea. Talijanska minimalna mirovina nakon pove\u0107anja od 1,4 posto u 2026. godini iznosi 611,85 eura a ostvaruje se ako je osobna mirovina manja od nacionalne mirovine iz socijalne skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Osiguranici koji su bili u radnom odnosu, ali nisu ispunili minimalne uvjete za talijansku mirovinu, ostvaruju mirovinu iz socijalne skrbi u iznosu od 534,00 eura.<\/p>\n\n\n\n

Razliku izme\u0111u osobne i minimalne mirovine – za\u0161titni dodatak – financira dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n\n\n\n

Razli\u010dite stope uskla\u0111ivanja u Italiji<\/h2>\n\n\n\n

Dob za odlazak u starosnu mirovinu ovisi o prosje\u010dnom o\u010dekivanom trajanju \u017eivota, trenuta\u010dno je 67 godina i 1 mjesec (prijevremena mirovina s 64 godine i planira se ukinuti). Uvjet dobi se pove\u0107ava svake tri godine, a u 2027. godini uvjet \u0107e biti 67 godina i 3 mjeseca. Minimalni sta\u017e za starosnu mirovinu je 20 godina.<\/p>\n\n\n\n

Uskla\u0111ivanje se obavlja u razli\u010ditom postotku po kategorijama iznosa mirovine ali samo prema rastu tro\u0161kova \u017eivota a to su vrlo niski postoci. U 2026. godini iznosi samo 1,4 posto.<\/p>\n\n\n\n

Cenzus za razli\u010ditu stopu uskla\u0111ivanja je bio umno\u017eena minimalna mirovina prije uve\u0107anja koja je iznosila 603,40 eura mjese\u010dno. Umirovljenici s mirovinom u visini do 4 takve minimalne mirovine (2.413,60 eura) uskladili su se za 1,4 posto, izme\u0111u 4 i 5 takvih minimalnih mirovina za \u2013 1,26 posto, a s vi\u0161e od 5 minimalnih mirovina (vi\u0161e od 3.017,00 eura) \u2013 1,05 posto.<\/p>\n\n\n\n

Iz toga proizlazi da se razli\u010dita stopa pove\u0107anja primjenjuje na mirovine kakve Hrvatska mo\u017ee samo sanjati, a rast mirovina uvjerljivo usporava uskla\u0111ivanje koje se provodi samo prema inflaciji. Pod odre\u0111enim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i i trajanje mirovinskog sta\u017ea, umirovljeniku pripada i bonus, ali je u 2026. godini reduciran sa 2,2 posto na 1,3 posto pa sada iznosi 3,13 eura neto.<\/p>\n\n\n\n

Trenuta\u010dno se u Italiji vodi \u017eestoka rasprava o tome treba li se na uskla\u0111ivanje mirovina primjenjivati prosje\u010dni indeks tro\u0161kova \u017eivota ili indeks koji pokazuje rast cijena osnovnih namirnica i usluga koji je i u Italiji daleko ve\u0107i. Takvu raspravu bi trebalo povesti i u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161titni dodatak je, dakle, mogu\u0107, osim u bogatim dr\u017eavama kao \u0161to je Austrija, i u dr\u017eavama s mirovinskim sustavom koji se bori za opstanak, kao \u0161to je talijanski mirovinski sustav. Idejno rje\u0161enje za uvo\u0111enje za\u0161titnog dodatka u Hrvatskoj stoji pred nama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vanda Crnjac Paukovi\u0107 analizira austrijski i talijanski model te predla\u017ee uvo\u0111enje za\u0161titnog dodatka uz mirovinu u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":156041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,4969],"class_list":["post-158186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-zastitni-dodatak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158186"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":158221,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158186\/revisions\/158221"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/156041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}