Nakon izbijanja afere s ilegalnim odlaganjem toksi\u010dnog otpada u Gospi\u0107u, PFAS spojevi prona\u0111eni su u podzemnoj vodi nizvodno od odlagali\u0161ta na kojem se nalazi oko 37.000 tona elektroni\u010dkog, medicinskog i drugog industrijskog otpada.<\/p>\n\n\n\n
Zdravstvene vlasti poru\u010duju da je javna vodoopskrba zasad sigurna, ali europska iskustva pokazuju da se problem ne zavr\u0161ava odvozom otpada. Naime, PFAS skupina spojeva naziva se jo\u0161 i vje\u010dnim kemikalijama pa je za o\u010dekivati i da \u0107e sanacija \u0161tete, ba\u0161 kao i ra\u010dun za nju, trajati “vje\u010dno.”<\/p>\n\n\n\n
Na dugotrajnost, ali i astronomske cijene sanacija, ukazuju sli\u010dne ekolo\u0161ke katastrofe koje su pogodile Njema\u010dku, Belgiju, Italiju i \u0160vedsku. Sve te dr\u017eave su zatvarale bunare, gradile nove vodovode, trajno filtrirale vodu, kontrolirale hranu i ograni\u010davale poljoprivredu. I time nisu rije\u0161ile temeljni problem jer tlo je i dalje ostalo zatvrovano.<\/p>\n\n\n\n
Potpuna sanacija tla i vodonosnika uglavnom nije provedena jer za uklanjanje PFAS-a s velikih povr\u0161ina jo\u0161 nema razmjerno jeftinog i djelotvornog postupka.<\/p>\n\n\n\n
Najbli\u017ea usporedba s Gospi\u0107em je njema\u010dki Rastatt, gdje je izme\u0111u 2006. i 2008. otpadni mulj iz papirne industrije pomije\u0161an s kompostom i razvezen poljoprivrednicima koji su ga rasipali po njivama kao gnojivo.<\/p>\n\n\n\n
Kontaminirano je 1.105 hektara tla, dok najnovija procjena govori o oko 490 milijuna prostornih metara one\u010di\u0161\u0107ene podzemne vode na povr\u0161ini od 127 \u010detvornih kilometara. To je vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107e podru\u010dje od onoga koje su pokazivali raniji izra\u010duni. PFAS spojevi prona\u0111eni u vodi za navodnjavanje, tlu i usjevima, a to je na koljena bacilo lokalnu poljoprivredu.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dke vlasti nisu potpuno zabranile poljoprivredu na cijelom podru\u010dju, nego su uvele sustav upravljanja proizvodnjom i trajni monitoring.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom da ne usvajaju sve biljke jednako kemikalije iz tla, ratarstvo, vo\u0107arstvo i povr\u0107arstvo moralo se prilagoditi. Tako se danas na pojedinim parcelama uzgajaju kulture koje slabije preuzimaju PFAS, a proizvodi se analiziraju prije berbe. <\/p>\n\n\n\n
Poseban problem je navodnjavanje jer se kontaminirana podzemna voda ne smije koristiti. Najoptere\u0107enija zemlji\u0161ta isklju\u010dena su iz proizvodnje. Grad Baden-Baden priznaje da potpuna sanacija tla i podzemnih voda trenuta\u010dno nije izvediva prihvatljivim sredstvima te da \u0107e regija s posljedicama \u017eivjeti dugoro\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Kontaminirani bunari su zatvarani, izgra\u0111eni su novi duboki izvori, a vodovodi u Rastattu dobili su filtre s aktivnim ugljenom koji se moraju redovito mijenjati.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima iz 2025. godine, za\u0161tita vodoopskrbe stajala je najmanje 21 milijun eura, dok su godi\u0161nji tro\u0161kovi rada porasli za oko 500.000 eura. \u0160ire procjene, koje uklju\u010duju dodatne zahvate, prelaze 24 milijuna eura, ali ni one ne obuhva\u0107aju potpuno \u010di\u0161\u0107enje zaga\u0111enog tla i vodonosnika.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 skuplji slu\u010daj otkriven je oko tvornice 3M u belgijskom Zwijndrechtu. PFAS se ondje proizvodio od 1976. do 2002. godine, a emisije su desetlje\u0107ima one\u010di\u0161\u0107ivale okolno tlo, zrak i podzemne vode.<\/p>\n\n\n\n
Stanovnicima u najugro\u017eenijem krugu i dalje se preporu\u010duje da ne jedu jaja vlastitih koko\u0161i ni meso \u017eivotinja iz doma\u0107eg uzgoja, da ograni\u010de konzumaciju povr\u0107a iz vrta, ne koriste bunarsku vodu za pi\u0107e i kuhanje te da ne rade kompost od vrtnog otpada.<\/p>\n\n\n\n
Djeca ne bi trebala boraviti na nepokrivenom tlu. U najzaga\u0111enijoj stambenoj zoni predvi\u0111eno je uklanjanje do 70 centimetara zemlje iz vrtova i njezina zamjena \u010distim tlom, ali potpuna sanacija jo\u0161 nije provedena.<\/p>\n\n\n\n
Uz uklanjanje kontaminiranog tla, u Zwijndrechtu se provodi filtiranje vode te se gradi hidrauli\u010dka barijera koja bi trebala sprije\u010diti njezino daljnje \u0161irenje. Tvrtka 3M obvezala se izdvojiti 571 milijun eura, od \u010dega je oko 250 milijuna namijenjeno sanaciji tla.<\/p>\n\n\n\n
Le Monde<\/em> je, pozivaju\u0107i se na informacije prikupljene tijekom istrage, objavio da bi \u010di\u0161\u0107enje tla oko tvornice moglo stajati i do tri milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n U talijanskom Venetu PFAS je desetlje\u0107ima ispu\u0161tala tvornica Miteni u Trissinu, one\u010distiv\u0161i podzemne i pitke vode na podru\u010dju Vicenze, Verone i Padove s oko 350.000 stanovnika. Privatni bunari zatvarani su, a voda s povi\u0161enim vrijednostima nije se smjela koristiti za navodnjavanje ni napajanje stoke. <\/p>\n\n\n\n I tamo je uveden trajni monitoring. Provode se kontrole mesa, mlijeka, jaja, ribe i biljnih proizvoda, dok su farme morale prije\u0107i na nekontaminirani vodovod, premjestiti bunare ili postaviti filtre.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima objavljenima u svibnju ove godine, tri vodovodne tvrtke u Venetu u za\u0161titu vode od PFAS-a ulo\u017eile su vi\u0161e od 92 milijuna eura<\/strong>. Acque del Chiampo<\/em> navodi ulaganja ve\u0107a od 37 milijuna eura, acquevenete<\/em> vi\u0161e od 35 milijuna, a Viacqua<\/em> vi\u0161e od 20 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Novac je potro\u0161en na povezivanje vodovodnih sustava, prilagodbu postrojenja za pro\u010di\u0161\u0107avanje i trajni monitoring. U taj iznos nisu uklju\u010deni zdravstveni pregledi stanovni\u0161tva, kontrola hrane ni sanacija podru\u010dja nekada\u0161nje tvornice Miteni.<\/p>\n\n\n\n U \u0161vedskom Kallingeu izvor PFAS-a bila je vatrogasna pjena desetlje\u0107ima kori\u0161tena u vojnoj zra\u010dnoj bazi. Kada su 2013. godine otkrivene ekstremne vrijednosti, lokalni vodovod je zatvoren, a stanovni\u0161tvo priklju\u010deno na novi nezaga\u0111en izvor, \u0161to je ko\u0161talo oko 3,5 milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Stanovnicima su ipak izmjerene trajno visoke koncentracije PFAS-a u organizmu pa je \u0161vedski Vrhovni sud presudio da takvo one\u010di\u0161\u0107enje predstavlja tjelesnu ozljedu. <\/p>\n\n\n\nVeneto \u0161titi 350.000 stanovnika<\/h2>\n\n\n\n
Voda je zamijenjena, otrov je ostao<\/h2>\n\n\n\n