\u010cak 30 posto trgovaca nepravilno je iskazivalo popuste, odnosno nije ih temeljilo na najni\u017eoj cijeni u prethodnih 30 dana. Kod 34 posto trgovaca koji su prikazivali usporedbe cijena, njih 60 posto nije jasno objasnilo odakle potje\u010du referentne cijene.<\/p>\n\n\n\n
Kontrola je pokazala i druge na\u010dine pritiska na kupce: 18 posto trgovaca koristilo je neku vrstu odbrojavanja ili su tvrdili da se zalihe proizvoda drasti\u010dno smanjuju, pri \u010demu je vi\u0161e od polovice takvih slu\u010dajeva ocijenjeno kao zavaravaju\u0107e. Kod deset posto trgovaca dodatne naknade, poput dostave ili usluga, pojavljivale su se tek kasnije tijekom kupnje.<\/p>\n\n\n\n
Ni Hrvatska nije bez problema<\/h2>\n\n\n\n
Doma\u0107i podaci pokazuju da nepravilnosti nisu samo europski problem. U nadzorima zimskih sni\u017eenja 2024. godine Dr\u017eavni inspektorat utvrdio je 60 prekr\u0161aja u 328 nadzora, odnosno u 18,2 posto kontrola, uklju\u010duju\u0107i devet slu\u010dajeva nepo\u0161tene poslovne prakse. U zimi 2025.\/26. provedeno je 305 nadzora i utvr\u0111en 51 prekr\u0161aj, me\u0111u kojima je bilo i osam slu\u010dajeva zavaravanja potro\u0161a\u010da povezanih s cijenom, odnosno referentnom cijenom.<\/p>\n\n\n\n
Za potro\u0161a\u010da je zato najva\u017enije ne gledati samo veliki postotak. Treba provjeriti najni\u017eu cijenu u prethodnih 30 dana, usporediti cijenu s drugim trgovcima i, osobito kod hrane i drugih proizvoda koji se prodaju u razli\u010ditim pakiranjima, pogledati cijenu po kilogramu ili litri. Kod internetske kupnje treba do\u0107i sve do posljednjeg koraka narud\u017ebe jer se dodatne naknade mogu pojaviti tek pred kraj.<\/p>\n\n\n\n
A kako sve to izgleda u stvarnom \u017eivotu?<\/p>\n\n\n\n
‘U Hrvatskoj su zakoni jedno, a praksa ne\u0161to sasvim drugo’<\/h2>\n\n\n\n
Dunja Maleti\u0107<\/strong>, pravnica s bogatim iskustvom u za\u0161titi potro\u0161a\u010da, ka\u017ee da je sustav na papiru dobro reguliran, ali da praksa pokazuje druga\u010diju sliku.<\/p>\n\n\n\n “Naoko se \u010dini da je za\u0161tita potro\u0161a\u010da dobro regulirana odredbama Zakona o za\u0161titi potro\u0161a\u010da koje se odnose na isticanje cijene ili posebne oblike prodaje, poput akcijske prodaje, sezonskog sni\u017eenja ili rasprodaje. Ali u Hrvatskoj su zakoni jedno, a praksa ne\u0161to sasvim drugo. Jo\u0161 uvijek postoje trgovine, osobito tekstilom, u kojima uop\u0107e nema istaknutih cijena, ve\u0107 prodava\u010dica ‘s pulta’ dovikuje kupcu koliko koja haljina ko\u0161ta”, ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Isto tako, postoje trgovine koje cijele godine dr\u017ee na izlogu natpis ‘POPUST’ pa potro\u0161a\u010di stje\u010du dojam da \u0107e pro\u0107i povoljnije, iako zapravo nije rije\u010d o popustu, ve\u0107 o redovnim, cjelogodi\u0161njim cijenama koje se la\u017eno reklamiraju kao popust. To je zavaravaju\u0107a poslovna praksa koju Zakon o za\u0161titi potro\u0161a\u010da s razlogom zabranjuje. A za\u0161to ipak kod nekih trgovaca prolazi, to je pitanje za neke druge adrese”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Va\u017eno je pitanje i koliko potro\u0161a\u010di doista prepoznaju kada je ponuda zaista povoljna. “To je pitanje cjelokupnog \u010dovjekovog odnosa prema novcu. Onaj tko cijeni svoj novac promi\u0161lja o njemu, obra\u0107a pa\u017enju na vrijednost proizvoda, uspore\u0111uje cijene, raspituje se o kvaliteti, \u010dita recenzije i tek onda donosi informiranu odluku. Tako se, zapravo, \u0161tedi”, ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Mnogi potro\u0161a\u010di u trgovini pona\u0161aju se kao da su na nekom autopilotu. Dovoljno je da trgovac istakne vri\u0161te\u0107i natpis ‘SNI\u017dENO’, ‘POPUST’, ‘SJAJNA CIJENA’ ili ‘DOBRA PRILIKA’ i oni \u0107e nekriti\u010dki posegnuti za proizvodom, navu\u010deni na ideju da \u0107e ostvariti u\u0161tedu koja to \u010desto uop\u0107e nije. Gra\u0111anima definitivno nedostaje financijske pismenosti, kojoj bi trebalo pou\u010davati djecu ve\u0107 od prvog razreda osnovne \u0161kole, a u roditeljskom domu jo\u0161 i ranije”, upozorava stru\u010dnjakinja te navodi naj\u010de\u0161\u0107e probleme s cijenama.<\/p>\n\n\n\n “Naj\u010de\u0161\u0107a situacija je kad je uz proizvod na polici istaknuta jedna cijena, a na blagajni prodava\u010d o\u010dita drugu. Zanimljivo je da se jo\u0161 nikada nije dogodilo da ta druga cijena bude ni\u017ea. Uvijek je vi\u0161a cijena od one na polici, \u0161to potro\u0161a\u010da dovodi u neugodan polo\u017eaj pa \u0161utke kupi proizvod koji mo\u017eda ina\u010de ne bi kupio”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n “Mnogima je neugodno reagirati, a upravo na to trgovci ra\u010dunaju. Ako odreagiraju, prodava\u010di se opravdavaju da je rije\u010d o nenamjernoj zabuni, ali ipak inzistiraju na naplati vi\u0161e cijene. Potro\u0161a\u010d nije du\u017ean platiti cijenu o\u010ditanu na blagajni, ve\u0107 onu koja je bila istaknuta uz proizvod pa mo\u017ee inzistirati na naplati prvobitne cijene s police. Manipulira se i veli\u010dinom i \u010ditljivo\u0161\u0107u fonta kojim se ispisuju cijene, kao i akcijskim cijenama odre\u0111enih proizvoda. A kad potro\u0161a\u010di rano ujutro do\u0111u po proizvode iz akcije, nai\u0111u na prazne police jer su se proizvodi u me\u0111uvremenu, navodno, rasprodali”, ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tijekom trajanja posebnog oblika prodaje trgovac je du\u017ean istaknuti cijenu koju primjenjuje, kao i najni\u017eu cijenu koju je primjenjivao za istu robu tijekom 30 dana prije posebnog oblika prodaje. To je ujedno referentna cijena.<\/p>\n\n\n\n “Ipak, to ne spre\u010dava pojedine trgovce u prijevarnom postupanju. Znaju i dalje ogla\u0161avati bombasti\u010dne postotke popusta, ali kada se postotak izra\u010duna od istaknute najni\u017ee cijene u zadnjih 30 dana, brojke nemaju smisla jer popust zapravo potajno ra\u010dunaju od stare, vi\u0161e cijene koja uop\u0107e ne smije biti zakonska referenca. Isto tako, pojedini trgovci nakratko tehni\u010dki povla\u010de proizvode s polica pa ih ponovno vra\u0107aju i tako ‘resetiraju’ zakonski rok od 30 dana”, ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Trgovci, spretni kakvi ve\u0107 jesu, prona\u0161li su druge na\u010dine da zaobi\u0111u pravilo. “Iznimno su kreativni po pitanju taktika kojima \u0107e privu\u0107i kupce pa ni zaobila\u017eenje roka od 30 dana nije iznimka. Uvode, primjerice, pravilo da se niska cijena mo\u017ee ostvariti isklju\u010divo skeniranjem klupske kartice ili aplikacije na blagajni. Budu\u0107i da se to tretira kao personalizirana pogodnost unutar zatvorenog kluba vjernosti, trgovci na taj na\u010din izbjegavaju primjenu roka od 30 dana.” Vi\u0161e o aplikacijama i programima vjernosti mo\u017eete pro\u010ditati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n “Pose\u017eu i za pogodnostima poput ‘1+1 gratis’ ili ‘tre\u0107i proizvod u pola cijene’, \u010dime tako\u0111er direktno izbjegavaju primjenu tog roka. Ne treba zaboraviti ni kupone, primjerice ‘popust 10 posto na cijeli iznos ra\u010duna iznad 50 eura’, kojima mame kupce da potro\u0161e vi\u0161e kako bi ostvarili popust, a ujedno zaobilaze obvezu prikazivanja povijesti cijena za proizvode koje kupac stavi u ko\u0161aricu”, ka\u017ee Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Najbolja za\u0161tita svakog kupca bit \u0107e njegov vlastiti oprez, pa svakako treba provjeriti nekoliko stvari prije nego \u0161to se povjeruje u natpis o ogromnim sni\u017eenjima.<\/p>\n\n\n\n “Prije svega, trebao bi razmisliti treba li mu uop\u0107e taj proizvod ili ga mo\u017eda samo privla\u010di jer je na popustu. Ako mu je proizvod potreban, trebao bi pro\u010ditati sitna slova kako bi utvrdio je li popust obra\u010dunat u odnosu na najni\u017eu cijenu u zadnjih 30 dana”, upozorava pravnica.<\/p>\n\n\n\n Dobro je pro\u010ditati i cijenu za jedinicu mjere, onu sitno otisnutu cijenu po kilogramu ili litri, jer se \u010desto doga\u0111a da je manja kutija na popustu i dalje skuplja po kilogramu nego ve\u0107e pakiranje istog proizvoda po redovnoj cijeni koje uop\u0107e nije na popustu. “Korisno je usporediti cijenu s drugim trgovcima i ne kupovati stihijski. Kod kupovine putem interneta potrebno je pro\u0107i cijeli proces kupovine, sve do posljednjeg koraka jer se tek tada poka\u017eu skrivene naknade ili visoki tro\u0161kovi dostave”, nastavlja Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dodaje i kako postoje stvari koje bi trebalo promijeniti u sustavu za\u0161tite potro\u0161a\u010da. “Iako je zakon beskoristan izostane li u\u010dinkovit nadzor nad njegovom primjenom, vjerujem da je informiranost potro\u0161a\u010da ipak temelj. Educiran i osvije\u0161ten potro\u0161a\u010d cijeni svoj novac i ne\u0107e dozvoliti da ga se ‘vu\u010de za nos’.”<\/p>\n\n\n\n “Informiran potro\u0161a\u010d poznaje svoja prava, zna prepoznati prijevarna postupanja i zna \u0161to poduzeti kada postane \u017ertvom obmane. Ne odmahuje rukom na problem, ve\u0107 reagira, vjeruju\u0107i da se upravo na taj na\u010din doga\u0111a promjena. Na jednak na\u010din odgaja i svoju djecu, stvaraju\u0107i od njih budu\u0107e odgovorne potro\u0161a\u010de”, ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n “Dr\u017eava treba sustavno, planski i kvalitetno raditi na informiranosti potro\u0161a\u010da svih dobnih skupina o njihovim pravima, a ne samo deklarativno i kozmeti\u010dki, usputnim projektima kojima se prividno zadovoljava forma brige o potro\u0161a\u010dima koji na kraju ostaju prepu\u0161teni samima sebi”, zaklju\u010duje Dunja Maleti\u0107.<\/p>\n\n\n\nKupci \u010desto reagiraju na vri\u0161te\u0107e natpise<\/h2>\n\n\n\n
![\"Dunja](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dunja-maletic-740x444.jpg\")
Cijena na polici vrijedi i na blagajni<\/h2>\n\n\n\n
Najni\u017ea cijena mora biti referentna<\/h2>\n\n\n\n
‘Najbolja za\u0161tita svakog kupca bit \u0107e njegov vlastiti oprez’<\/h2>\n\n\n\n
Prije kupnje treba pro\u010ditati sitna slova<\/h2>\n\n\n\n
Informiran potro\u0161a\u010d poznaje svoja prava<\/h2>\n\n\n\n