{"id":158807,"date":"2026-08-20T09:26:00","date_gmt":"2026-08-20T07:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=158807"},"modified":"2026-08-20T09:33:51","modified_gmt":"2026-08-20T07:33:51","slug":"crnjac-paukovic-mirovinskim-novcem-trebaju-upravljati-umirovljenici-i-radnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/crnjac-paukovic-mirovinskim-novcem-trebaju-upravljati-umirovljenici-i-radnici\/","title":{"rendered":"Crnjac Paukovi\u0107: Mirovinskim novcem trebaju upravljati umirovljenici i radnici"},"content":{"rendered":"\n

Nakon analiza uskla\u0111ivanja i najni\u017ee mirovine<\/a> te mogu\u0107eg uvo\u0111enja za\u0161titnog dodatka<\/a>, stru\u010dnjakinja za mirovinske sustave Vanda Crnjac Paukovi\u0107 otvara pitanje upravljanja mirovinskim novcem. Zala\u017ee se za jasnu ra\u010dunicu uplata i tro\u0161kova te sustav kojim bi upravljali demokratski izabrani predstavnici osiguranika i umirovljenika po uzoruna Austriju.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U dr\u017eavama koje primjenjuju neki oblik doprinosnog mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, odnosno Bismarckov model, primjena na\u010dela demokracije posebno je va\u017ena kad se radi o raspolaganju sredstvima mirovinskih sustava.<\/p>\n\n\n\n

Prikupljene doprinose trebalo bi upla\u0107ivati u mirovinski fond (ili u strukovne fondove) generacijske solidarnosti, a ne u dr\u017eavni prora\u010dun. Vlastitim novcem u uvjetima generacijske solidarnosti trebala bi upravljati demokratski izabrana tijela iz redova osiguranika, umirovljenika i predstavnika vlasti, dok bi Ministarstvo financija i Ministarstvo mirovinskog sustava trebali imati samo pravo nadzora.<\/p>\n\n\n\n

Nisam simpatizer odumrlog socijalisti\u010dkog re\u017eima i ne zagovaram povratak na stari sustav, ali Hrvatska je, kao i ostatak biv\u0161e Jugoslavije, nekad imala takav model upravljanja mirovinskim novcem. Austrija, koja je velikim dijelom poslu\u017eila kao uzor za njegovu uspostavu, primjenjuje ga i danas. Tada su postojale Samoupravne interesne zajednice (SIZ), odvojeno radnika, obrtnika i poljoprivrednika, koje su prikupljale doprinose i upravljale sredstvima za mirovine i za administrativno funkcioniranje mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava je bila jamac likvidnosti kao i sada, ali se to\u010dno znalo koliko je prikupljeno doprinosa, koliko je dr\u017eava du\u017ena uplatiti za posebne kategorije mirovina ili za dio mirovine, a koliko iznosi eventualni manjak za isplatu mirovina. Uglavnom u SIZ-u radnika nije bilo manjka, a odnos osiguranika i umirovljenika bio je povoljniji.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo je samo nadziralo<\/h2>\n\n\n\n

SIZ-ovi su imali skup\u0161tinu izabranu iz redova osiguranika, umirovljenika i predstavnika vlasti, koja je birala upravno vije\u0107e i ravnatelje mirovinskih fondova. Na skup\u0161tini se odlu\u010divalo o pove\u0107anju mirovina ovisno o mogu\u0107nostima, razgovaralo o stanju financijskih sredstava i projekcijama za budu\u0107nost, kao i o administraciji.<\/p>\n\n\n\n

Tada se nije govorilo da je vlada umirovljenicima \u201epove\u0107ala mirovine\u201c jer su odluke donosila upravlja\u010dka tijela SIZ-ova, dok je nadle\u017eno ministarstvo imalo samo pravo nadzora. Zato je dana\u0161nja retorika o tome da je bilo koja vlada nakon 1990. godine ne\u0161to \u201edala\u201c umirovljenicima potpuno neprimjerena, nedemokratska i manipulativna, neovisno o kojoj se politi\u010dkoj stranci radilo.<\/p>\n\n\n\n

Vlada umirovljenicima \u201edaje\u201c ono \u0161to je njihovo. Naime, to je ste\u010deno na osnovi njihovih vlastitih doprinosa, usprkos tome \u0161to se pla\u0107anja obavljaju iz sredstava koja upla\u0107uje sada\u0161nja generacija osiguranika.<\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nja ra\u010dunica je nejasna<\/h2>\n\n\n\n

Nakon 1990. godine dr\u017eava je sredstva mirovinskih fondova prebacila u dr\u017eavni prora\u010dun, na izdvojenu stavku, kao mjeru koja prethodi uvo\u0111enju drugog mirovinskog stupa i o\u010dekivanom tro\u0161ku tranzicije.<\/p>\n\n\n\n

Ra\u010dunica o stanju sredstava na izdvojenoj stavci za mirovine prikazuje se jednodimenzionalno, kao ukupna svota, a predmetnih 40 posto se javnosti predstavlja gotovo kao dar dr\u017eave kako bi umirovljenici \u0161utjeli. Takav prikaz je namjerno netransparentan, a takvim ga odr\u017eavaju i oni koji se predstavljaju kao zagovornici i provoditelji demokracije.<\/p>\n\n\n\n

Tranzicijski tro\u0161ak<\/h2>\n\n\n\n

U tih 40 posto pribli\u017eno polovica je tro\u0161ak koji, prema zakonskim propisima o posebnim kategorijama umirovljenika, treba snositi dr\u017eava, a druga polovica je tro\u0161ak tranzicije s jednostupnog na dvostupni mirovinski sustav.<\/p>\n\n\n\n

Za tro\u0161ak tranzicije se unaprijed znalo jer se u prvi mirovinski stup vi\u0161e ne upla\u0107uje svih 20 posto bruto pla\u0107e, nego se pet posto za osiguranike drugog stupa preusmjerava u drugi obvezni stup. Tako su za ve\u0107inu dana\u0161njih osiguranika za pet postotnih bodova smanjene uplate u prvi stup, a jo\u0161 uvijek je zna\u010dajan broj umirovljenika koji koristi mirovinu na temelju doprinosa iz vremena prije uvo\u0111enja drugog stupa te navedeno stvara tranzicijski tro\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje je postoji li uop\u0107e neki tre\u0107i dio tro\u0161ka iz dr\u017eavnog prora\u010duna koji slu\u017ei samo kao mjera likvidnosti za isplatu mirovina i za koji nitko ne prikazuje to\u010dnu ra\u010dunicu. Ako ga ima, koliki je?<\/p>\n\n\n\n

Tko duguje doprinose?<\/h2>\n\n\n\n

Tako\u0111er bi bilo dobro znati tko su najve\u0107i du\u017enici za uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje. Za\u0161to se mirovine iz drugog stupa uskla\u0111uju samo sa stopom inflacije iako pripadaju obveznom mirovinskom osiguranju pa tako gube na vrijednosti \u010dak vi\u0161e od mirovina iz generacijske solidarnosti? Tko je magarac u cijeloj toj pri\u010di?<\/p>\n\n\n\n

U 1991. godini objedinjeni su SIZ-ovi, a potom su sredstva mirovinskog sustava zavr\u0161ila kao posebna stavka dr\u017eavnog prora\u010duna. Od 1999. godine doprinose u generacijsku solidarnost vi\u0161e nije prikupljao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, nego Porezna uprava, uz Registar osiguranika (REGOS), \u0161to je dodatni tro\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n

Taj novac je va\u0161 novac<\/h2>\n\n\n\n

Jeste li se zapitali kako upravljate svojim novcem? Mirovinska demokracija va\u017ena je jer su mirovinski fondovi u svim dr\u017eavama veliki i utjecajni imatelji kapitala i vjerojatno ba\u0161 zbog toga kod nas u Hrvatskoj, kao ni u nekim drugim dr\u017eavama, ne postoji. A o drugom stupu takozvane individualne kapitalizacije da i ne govorimo.<\/p>\n\n\n\n

Da paradoks bude ve\u0107i, doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 20 posto iz pla\u0107e, \u0161to zna\u010di da poslodavac ne snosi dio redovnog doprinosa, ve\u0107 ga pla\u0107aju osiguranici. To je odstupanje od pravila koje vrijedi u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica EU. Poslodavac snosi dio doprinosa za beneficirani sta\u017e za osobe koje rade na posebno te\u0161kim i po zdravlje opasnim poslovima.<\/p>\n\n\n\n

\u010cemu slu\u017ei Nacionalno vije\u0107e?<\/h2>\n\n\n\n

Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, osnovano je sporazumom Vlade i umirovljeni\u010dkih udruga. To bi vije\u0107e trebalo glumiti demokratski model kroz prijedloge i raspravu. Ali to nije mjesto na kojem se donose odluke i ne postoji obveza da se prijedlozi udruga proslje\u0111uju na daljnju raspravu u demokratski izabrana tijela, poput Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a i Sabora. To je ujedno Vladi prilika za opipavanje pulsa naroda.<\/p>\n\n\n\n

Udruge su slabe, nedostaje im znanja<\/h2>\n\n\n\n

Vlade posebno veseli kad udruge umirovljenika i starijih osoba predstavljaju nekompetentne ili polukompetentne osobe. Pogotovo kad ih se uklju\u010duje u televizijske programe kako bi se prikazalo demokratsko sudjelovanje umirovljeni\u010dkih udruga i stranaka u javnim raspravama. Naravno, sve je to igrokaz. Ponekad se u takvim emisijama predstavnicima ministarstava \u010dak omakne izraz lica koji grani\u010di sa smijehom. Poslije im je lako odbiti zahtjeve udruga jer im nisu al pari<\/em> sugovornici.<\/p>\n\n\n\n

Udruge su slabe i \u010desto ih ne predstavljaju ljudi koji imaju ozbiljna znanja o mirovinskim sustavima ili drugim sustavima skrbi za starije osobe. Licitiraju prijedlozima i zahtjevima bez dovoljno argumenata ili statisti\u010dkih podataka te ne prate usporedno situaciju na razini Europske unije. Njihovi predstavnici raspravljaju kao na placu, a zapravo su im \u010desto va\u017eni honorari i naknade za \u010dlanstvo u upravnim odborima javnih ustanova.<\/p>\n\n\n\n

Stranke su podijeljene<\/h2>\n\n\n\n

Imamo navodno i 12 umirovljeni\u010dkih stranaka. Za\u0161to? Zato jer se svaka bori uglavnom za jednu stvar: da predsjednik stranke sjedne u Sabor, a dopredsjednik u neko od ministarstava na polo\u017eaj dr\u017eavnog tajnika. Umirovljeni\u010dke stranke ne mogu se ujediniti, a na\u010delo divide et impera<\/em>, podijeli pa vladaj, odgovara vladaju\u0107ima jer tako nijedna od tih stranaka nema ozbiljnu politi\u010dku snagu. Nema je ni HSU, iako je koalirao s HDZ-om. Malo smo si i sami krivi, zar ne?<\/p>\n\n\n\n

Umirovljeni\u010dke stranke trebale bi postaviti zajedni\u010dke ciljeve i boriti se prvenstveno za mirovinsku demokraciju. Samo \u0107emo tako do\u0107i do to\u010dne ra\u010dunice koliko je prikupljeno sredstava za mirovine i tko je kome \u0161to i koliko \u201edao\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Austrija kao uzor<\/h2>\n\n\n\n

U Njema\u010dkoj mirovinskim sustavom generacijske solidarnosti upravlja mirovinski fond, a ne dr\u017eava kroz dr\u017eavni prora\u010dun. Italija je druk\u010diji primjer jer ondje sustavom i sredstvima upravlja dr\u017eava. Slovenski mirovinski sustav u pogledu upravljanja sredstvima i prikupljanja doprinosa organiziran je sli\u010dno hrvatskom, iako je i Slovenija prije 1990. imala SIZ-ove.<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od tih dr\u017eava, Austrija ima puno demokrati\u010dniji i stabilniji mirovinski sustav. Doprinosi se upla\u0107uju u mirovinski fond i evidentiraju na virtualnom individualnom ra\u010dunu, a ne zavr\u0161avaju jednostavno kao prihod dr\u017eavnog prora\u010duna. Fond upravlja sredstvima doprinosa, a nadle\u017eno ministarstvo ima pravo nadzora. Doprinos za mirovinsko osiguranje iznosi 10,25 posto iz pla\u0107e, a 12,55 posto pla\u0107a poslodavac na pla\u0107e do maksimalne osnovice za pla\u0107anje doprinosa.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava snosi tro\u0161ak nekih davanja kao \u0161to je za\u0161titni dodatak, a upla\u0107uje i doprinose za dodani sta\u017e za podizanje djece, za sta\u017e navr\u0161en slu\u017eenjem vojnog roka i ona razdoblja nezaposlenosti koja se ura\u010dunavaju u radni sta\u017e.<\/p>\n\n\n\n

U Austriji je minimalni sta\u017e za mirovinu 15 godina. Dob za starosnu mirovinu je 65 godina za mu\u0161karce, dok se dob za \u017eene postupno izjedna\u010dava na 65 godina do 2033. godine. Prijevremena mirovina mogu\u0107a je sa 62 godine \u017eivota i 40 godina sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Ustanova za mirovinsko osiguranje (PVA) predstavlja op\u0107i obvezni sustav, uz nekoliko posebnih sustava za samozaposlene, javne slu\u017ebenike, \u017eeljezni\u010dare i rudare te osiguranje za slu\u010daj posljedica ozljede na radnu sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Umirovljenici pla\u0107aju doprinos za zdravstveno osiguranje od 6 posto. U 2023. godini tro\u0161ak za mirovine iznosio je 11,8 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj 2024. iznosio 9,84 posto BDP-a, a prosjek Europske unije kre\u0107e se izme\u0111u 12,5 i 12,9 posto.<\/p>\n\n\n\n

Prosje\u010dna mirovina iznosi oko 80 posto neto pla\u0107e. Omjer izme\u0111u osiguranika i umirovljenika je 2,5 osiguranika na jednog umirovljenika. Mirovine podlije\u017eu oporezivanju ovisno o cenzusu, ne pla\u0107a se porez do godi\u0161njeg iznosa od 13.308 eura, a na ve\u0107e mirovine primjenjuju se razli\u010dite porezne stope. Postoje i posebne porezne olak\u0161ice za umirovljenike. Mirovine se ispla\u0107uju 14 puta godi\u0161nje. Ocijenite sami \u0161to je od navedenoga vi\u0161e ili manje povoljno nego u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Kako izgleda demokratsko i transparentno upravljanje?<\/h2>\n\n\n\n

U 2017. godini uspostavljena je \u201eKomisija za osiguranje starijih osoba\u201c koja nadzire rad svih obveznih mirovinskih fondova. To je javno tijelo od 20 \u010dlanova koje svake godine izra\u0111uje stru\u010dno mi\u0161ljenje i ocjenu financijskog poslovanja fondova te donosi ocjenu stanja u austrijskom mirovinskom sustavu i srednjoro\u010dni financijski plan. Rije\u010d je o detaljnim i javno dostupnim izvje\u0161\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Kako funkcionira individualni ra\u010dun? Uveden je radi transparentnosti sustava i novac od doprinosa zapravo ne sjeda stvarno na taj ra\u010dun. Budu\u0107i da Austrija ima obvezni sustav generacijske solidarnosti, ra\u010dun je virtualan i na njemu se bilje\u017ee uplate doprinosa osiguranika i prava koja bi mogli ostvariti. Upla\u0107eni novac koristi se za isplatu mirovina postoje\u0107ih umirovljenika, kao i kod nas.<\/p>\n\n\n\n

Ali postoji bitna razlika i sada smo kona\u010dno do\u0161li do poante: u svakom trenutku u austrijskom sustavu generacijske solidarnosti poznato je koliko je upla\u0107eno i koliko je ispla\u0107eno.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska samo u drugom stupu ima mogu\u0107nost uvida u stanje sredstava na mirovinskom ra\u010dunu jer se doprinosi upla\u0107uju na stvarni individualni ra\u010dun. Istodobno, drugi stup optere\u0107uje dr\u017eavni prora\u010dun iz kojeg se u sustavu generacijske solidarnosti mora nadokna\u0111ivati manjak nastao zbog preusmjeravanja pet posto doprinosa po osiguraniku drugog stupa.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to netransparentnost zna\u010di za standard umirovljenika<\/strong>?<\/h2>\n\n\n\n

Vladaju\u0107ima \u017eivotni standard umirovljenika nije prioritet. To pokazuje \u010dinjenica da su uspjeli izbje\u0107i uskla\u0111ivanje u visini 100 posto povoljnijeg indeksa. Izbjegli su uvo\u0111enje 13. mirovine u svoti mirovine i uveli bijedni dodatak uz mirovinu s isplatom u prosincu, koji \u010dak ni ne ulazi u svotu mirovine bez obzira na to \u0161to ovisi o navr\u0161enom mirovinskom sta\u017eu.<\/p>\n\n\n\n

Tako su stvorili \u201e\u0161unkicu\u201c za predizborno vrijeme koju \u0107e tada naglo pove\u0107ati radi glasova umirovljenika, da bi je poslije izbora opet smanjili ili mo\u017eda podijelili na dvije isplate. To se zove manipuliranje masama i uobi\u010dajeni je dio politike.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to god umirovljenici pisali na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ni\u0161ta se ne\u0107e promijeniti sve dok ne postignu da vlada, koja god bila na vlasti u tom trenutku, uvede ozbiljno i nepristrano tijelo kontrole nad sredstvima mirovinskog sustava i dok se ta sredstva ne izdvoje iz dr\u017eavnog prora\u010duna u posebne fondove.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od tih fondova trebao bi biti op\u0107i sustav za radnike i zaposlenike, uz dr\u017eavno jamstvo likvidnosti i sno\u0161enje tranzicijskog tro\u0161ka ili ukidanje drugog stupa. Drugi bi trebali biti posebni sustavi za one kategorije mirovina koje se financiraju iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Tek tada bismo znali pravu ra\u010dunicu. Znali bismo ima li novca za pobolj\u0161anje standarda umirovljenika. Znali bismo ima li izgleda za pre\u017eivljavanje najsiroma\u0161nijih.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska je me\u0111u najlo\u0161ijima<\/h2>\n\n\n\n

Istina je da u kriznim vremenima umirovljenici i starije osobe ni u kojoj dr\u017eavi nisu prioritet, ali Hrvatska leti tako nisko da \u010dak i od rigorozne Europske komisije dobiva stalna upozorenja o tome da imamo preniske mirovine. Upravo zbog takvih upozorenja i potrebe da se pove\u0107a prosje\u010dna mirovina, a ne zbog nekakvih velikih uspjeha udruga umirovljenika, neke su se stvari minimalno pobolj\u0161ale stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju.<\/p>\n\n\n\n

U 2025. godini prosje\u010dna hrvatska starosna mirovina iznosila je oko 696 eura, odnosno oko 464 eura prema standardu kupovne mo\u0107i, \u0161to je oko 32 do 47 posto prosjeka EU. Prosjek EU bio je 1.440 eura mjese\u010dno, dok se u Austriji, Njema\u010dkoj i Italiji kretao od 1.100 do 1.700 eura, a u Sloveniji oko 960 eura.<\/p>\n\n\n\n

Kad se radi o kupovnoj mo\u0107i, cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj su na razini europskog prosjeka pa je jaz izme\u0111u prihoda i rashoda hrvatskih umirovljenika jedan od najve\u0107ih u Europi. I sve to bez transparentne ra\u010dunice o sredstvima namijenjenima isplati mirovina.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zanima nas va\u0161a pri\u010da<\/h3>\n\n\n\n

\u017delite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i vi\u0111enje ove teme s nama i na\u0161im \u010ditateljima, mo\u017eete to u\u010diniti putem web obrasca Povjerljivo<\/a>. Napi\u0161ite svoju pri\u010du!<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Demokratizacija mirovinskog sustava zna\u010dila bi izdvajanje doprinosa iz dr\u017eavnog prora\u010duna te upravljanje preko izabranih predstavnika osiguranika i umirovljenika, uz dr\u017eavni nadzor i javnu ra\u010dunicu uplata, isplata i tro\u0161kova.<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":156041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,5019],"class_list":["post-158807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-mrovinska-demokracija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=158807"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":158818,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/158807\/revisions\/158818"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/156041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=158807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=158807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=158807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}