Redovno uskla\u0111ivanje mirovina u pravilu izaziva val nezadovoljstva me\u0111u umirovljenicima koji o\u010dekuju da im uskla\u0111ivanje s rastom prosje\u010dne pla\u0107e i inflacijom donese realnu povi\u0161icu. Pritom se glavnim problemom i dalje pokazuje nerazumijevanje postotnog ra\u010duna, o\u010duvanja kupovne mo\u0107i i odnosa me\u0111u mirovinama.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a \u010ditateljica Mira smatra da bi svim umirovljenicima trebalo ispla\u0107ivati jednak iznos \u201euskla\u0111ivanja\u201c. \u201ePrimjerice, 50 eura i za onoga koji ima 300, kao i za onoga koji ima vi\u0161e. Tako bi se smanjio takozvani jaz izme\u0111u mirovina jer je 5,38 posto za onoga tko ima malu mirovinu oko 20 eura, a onome tko ima 1.000 eura vi\u0161e od 50 eura. Pove\u0107anjima u postotku razlika izme\u0111u onih koji imaju male i onih koji imaju ve\u0107e mirovine svaki je put sve ve\u0107a. To je ona uzre\u010dica: ti jede\u0161 zelje, ja jedem meso, a u prosjeku jedemo sarmu\u201c, pi\u0161e Mira.<\/p>\n\n\n\n
No inflacija nagriza i vrijednost tog takozvanog jaza. Uostalom, za\u0161to bi trebalo realno smanjivati razliku izme\u0111u nekoga tko je radio 15 godina i upla\u0107ivao minimalne doprinose i nekoga tko je radio 44 godine i upla\u0107ivao znatno vi\u0161e?<\/p>\n\n\n\n
Ako je razlika nastala na temelju sta\u017ea i uplata, ona nije pogre\u0161ka mirovinskog sustava koju treba ispravljati, nego njegov smisao. To zna\u010di da treba sprije\u010diti i da tu razliku poni\u0161ti inflacija. Jednak iznos svima ne bi bio uskla\u0111ivanje, ve\u0107 preraspodjela kojom bi se jednima pove\u0107avala realna vrijednost mirovine, a drugima smanjivala.<\/p>\n\n\n\n
Za primjer, mirovina od 300 eura nakon uskla\u0111ivanja za 5,38 posto raste za 16,14 eura, a mirovina od 1.000 eura za 53,80 eura. Razlika me\u0111u njima raste sa 700 na 737,66 eura, ali njihov me\u0111usobni odnos ostaje jednak. Obje su pove\u0107ane za 5,38 posto.<\/p>\n\n\n\n
Umirovljenici, ali i neki umirovljeni\u010dki predstavnici, moraju shvatiti da uskla\u0111ivanje nije povi\u0161ica ni socijalna pomo\u0107, nego poku\u0161aj o\u010duvanja postoje\u0107e vrijednosti mirovine u odnosu na rast cijena i pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Ako cijene porastu pet posto, za o\u010duvanje kupovne mo\u0107i mirovine od 300 eura potrebno je 15 eura, a mirovine od 1.000 eura 50 eura. Kako smo ve\u0107 pokazali u analizi za\u0161to je samo postotno uskla\u0111ivanje po\u0161teno<\/a>, ve\u0107i iznos u eurima ne zna\u010di i ve\u0107i realni dobitak.<\/p>\n\n\n\n Kada bi oboje dobili po 50 eura, manja bi mirovina porasla za 16,67 posto, a ve\u0107a za pet posto. Ponavljanjem takvog modela mirovine bi se pribli\u017eavale bez obzira na godine rada, pla\u0107e i upla\u0107ene doprinose, \u010dime bi se postupno obezvrijedile razlike koje su osiguranici ostvarili tijekom radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n Poseban trn u oku su mirovine koje prelaze 1.000 eura. Tako prosje\u010dna mirovina korisnika s 40 i vi\u0161e godina sta\u017ea, bez mirovina ostvarenih prema me\u0111unarodnim ugovorima, iznosi 1.029,44 eura. <\/p>\n\n\n\n Bi li bilo pravedno ljude koji su radili vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a proglasiti bogata\u0161ima kojima treba ograni\u010diti uskla\u0111ivanje kako bi se pomoglo drugima? Mirovinskoj formuli va\u017eni su sta\u017e i pla\u0107e na koje su upla\u0107ivani doprinosi, \u0161to smo podrobnije pokazali u vodi\u010du o tome kako razumjeti prosjek mirovine<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Problem malih mirovina mo\u017ee se rje\u0161avati bez ru\u0161enja mirovinske formule. Stru\u010dnjakinja za mirovinske sustave Vanda Crnjac Paukovi\u0107 otvorila je va\u017enu temu predla\u017eu\u0107i za\u0161titni dodatak uz mirovinu<\/a>. <\/p>\n\n\n\n Dodatak bi se financirao iz dr\u017eavnog prora\u010duna i dodjeljivao umirovljenicima koji prema prihodima i imovini doista \u017eive u siroma\u0161tvu. Tako bi se ugro\u017eenima pomoglo ciljano, dok bi zara\u0111ena mirovina i dalje odra\u017eavala sta\u017e i doprinose.<\/p>\n\n\n\n Ni Mirina sarma nije dokaz protiv uskla\u0111ivanja, a ni prosjeka. Ako jedan jede meso, a drugi zelje, prosjek to\u010dno pokazuje koliko hrane imaju po osobi, a pojedina\u010dni podatci koliko je svaki od njih udaljen od tog prosjeka.<\/p>\n\n\n\n No Mira uop\u0107e ne osporava prosjek, nego predla\u017ee da se razlike me\u0111u mirovinama smanjuju jednakim pove\u0107anjima. Umjesto uskla\u0111ivanja, ona tra\u017ei uravnilovku, postupno izjedna\u010davanje zara\u0111enih mirovina.<\/p>\n\n\n\n Koliko \u0107e se vama uskladiti mirovina od 1. srpnja te koliko \u0107ete platiti poreza na dohodak, provjerite u na\u0161em kalkulatoru. <\/p>\n\n\n Mirovina od tisu\u0107u eura nije bogatstvo<\/h2>\n\n\n\n
Siroma\u0161tvo se rje\u0161ava formalnom socijalnom pomo\u0107i<\/h2>\n\n\n\n
Ni\u0161ta bez sarme<\/h2>\n\n\n\n
Kalkulator uskla\u0111ivanja mirovine<\/h2>\n