Portugalski mirovinski sustav trenuta\u010dno ima dovoljno novca za isplatu mirovina, ostvaruje milijardske vi\u0161kove i raspola\u017ee rezervom koja mo\u017ee pokriti vi\u0161e od dvije godine isplata. Ipak, nova analiza vladine radne skupine upozorava da takva slika skriva rastu\u0107i teret starenja stanovni\u0161tva i obveze prema umirovljenim dr\u017eavnim slu\u017ebenicima.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107i sustav socijalnog osiguranja zavr\u0161io je 2025. godinu s vi\u0161kom od oko 6,7 milijardi eura, od \u010dega je doprinosni dio sustava ostvario 5,47 milijardi eura. Njegov Fond za financijsku stabilizaciju FEFSS u lipnju 2026. raspolagao je s 49,3 milijarde eura. <\/p>\n\n\n\n
U FEFSS-u se akumuliraju i ula\u017eu vi\u0161kovi te drugi namjenski prihodi kako bi se u godinama kada doprinosi vi\u0161e ne budu dovoljni ubla\u017eio manjak pri isplati mirovina. Prema izra\u010dunima, u njemu je dovoljno novca za 28,6 mjeseci isplate mirovina. Sna\u017ean rast zaposlenosti i pla\u0107a te dolazak stranih radnika pove\u0107ali su broj osiguranika i priljev doprinosa.<\/p>\n\n\n\n
No radna skupina koju je imenovala portugalska vlada tvrdi da je taj vi\u0161ak samo ra\u010dunovodstvena iluzija. Kada se op\u0107em sustavu pribroji Caixa Geral de Aposenta\u00e7\u00f5es<\/em>, poseban mirovinski sustav dr\u017eavnih slu\u017ebenika, vi\u0161ak postaje manjak od oko 1,9 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n Problem je nastao nakon \u0161to je sustav dr\u017eavnih slu\u017ebenika 2006. godine zatvoren za nove \u010dlanove. Novi zaposlenici javnog sektora otad doprinose upla\u0107uju u op\u0107i sustav, dok je stari zadr\u017eao obvezu isplate ranije ste\u010denih mirovina. Broj njegovih osiguranika zato stalno pada, a 2024. godine na jednog umirovljenika dolazila su samo 0,73 aktivna osiguranika. Ve\u0107inu manjka pokriva dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n\n\n\n Takav na\u010din ra\u010dunanja izazvao je \u017eestok spor. Portugalski sindikati i lijeve stranke tvrde da zatvoreni sustav dr\u017eavnih slu\u017ebenika ne treba koristiti kao dokaz da je op\u0107i mirovinski sustav u minusu. Smatraju da je njegov deficit posljedica odluke dr\u017eave da mu zatvori vrata novim osiguranicima, a spajanje dvaju re\u017eima vide kao pripremu terena za slabljenje javnih mirovina i ja\u010danje privatnih fondova.<\/p>\n\n\n\n Ipak, dugoro\u010dne projekcije ostavljaju malo prostora za opu\u0161tanje. Europska komisija o\u010dekuje da \u0107e portugalski javni rashodi za mirovine porasti s 12,8 posto BDP-a u 2025. na 15,1 posto u 2045. godini. Portugal bi tada imao tre\u0107i najve\u0107i udio mirovinskih rashoda u Europskoj uniji, a vrhunac optere\u0107enja o\u010dekuje se oko 2046. godine.<\/p>\n\n\n\n Radna skupina upozorava i da \u0107e budu\u0107e mirovine biti osjetno slabije u odnosu na pla\u0107e. Prva mirovina sada u prosjeku iznosi oko 68 posto posljednje pla\u0107e, ali bi izme\u0111u 2045. i 2065. godine taj udio mogao pasti za 10 do 12 postotnih bodova. Sustav bi tako formalno nastavio ispla\u0107ivati mirovine, ali bi budu\u0107i umirovljenici za isti \u017eivotni standard morali vi\u0161e \u0161tedjeti sami.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci predla\u017eu virtualne individualne ra\u010dune na kojima bi se evidentirali svi doprinosi tijekom radnog vijeka, fleksibilnu djelomi\u010dnu mirovinu, druk\u010dije odbitke za prijevremeno umirovljenje i automatsko uklju\u010divanje radnika u dobrovoljne profesionalne mirovinske fondove. <\/p>\n\n\n\n Portugalska vlada zasad ne \u017eeli strukturnu reformu. Mirovine nisu pred slomom, ali budu\u0107nost je jasna: rashodi \u0107e rasti jo\u0161 dvadesetak godina, a budu\u0107e mirovine zaostajati za pla\u0107ama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Portugal trenuta\u010dno ima dovoljno novca za mirovine, ali starenje stanovni\u0161tva pove\u0107at \u0107e rashode i oslabiti budu\u0107e mirovine u odnosu na pla\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":159199,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,2107],"class_list":["post-159197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-portugal"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159197"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":159201,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159197\/revisions\/159201"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/159199"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tro\u0161kovi rastu, budu\u0107e mirovine slabe<\/h2>\n\n\n\n
Vlada ne \u017eeli strukturnu reformu<\/h2>\n\n\n\n