{"id":159204,"date":"2026-08-28T07:14:28","date_gmt":"2026-08-28T05:14:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=159204"},"modified":"2026-08-28T19:14:43","modified_gmt":"2026-08-28T17:14:43","slug":"lazar-grujic-su-otkriva-tko-mu-je-blizi-sa-sdp-om-vjerojatno-necemo-suradivati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2026\/08\/lazar-grujic-su-otkriva-tko-mu-je-blizi-sa-sdp-om-vjerojatno-necemo-suradivati\/","title":{"rendered":"Lazar Gruji\u0107 (SU) otkriva tko mu je bli\u017ei: Sa SDP-om vjerojatno ne\u0107emo sura\u0111ivati"},"content":{"rendered":"\n

Lazar Gruji\u0107, predsjednik Stranke umirovljenika, tra\u017ei da prosje\u010dna mirovina dosegne 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e, zagovara ukidanje drugog mirovinskog stupa i punu mirovinu za umirovljenike koji rade puno radno vrijeme. Otkriva je li mu bli\u017ei HDZ ili SDP i kako danas gleda na podr\u0161ku Zoranu Milanovi\u0107u, a izravno odgovara i na pitanja o nekada\u0161njem suradniku Milivoju \u0160piki, svojoj invalidskoj mirovini, radnom sta\u017eu, obrazovanju i poljoprivrednoj djelatnosti koju je obavljao.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Srpanjsko uskla\u0111ivanje trebalo bi iznositi 5,40 posto prema formuli 85\/15. Stranka umirovljenika tra\u017ei uskla\u0111ivanje prema stopostotnom rastu povoljnijeg pokazatelja. Je li ovo srpanjsko uskla\u0111ivanje dovoljno? Kolike bi mirovine trebale biti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je nezahvalna tema koja tra\u017ei dobro razumijevanje cijelog problema. Ako gledamo sada\u0161njih 5,40 posto, to je samo uskla\u0111ivanje, odnosno utrka s inflacijom koja se uvijek gubi. Formula ve\u0107 u sebi ima ugra\u0111eno zaostajanje rasta mirovina pa su mirovine od kraja devedesetih do danas izgubile pribli\u017eno 20 posto vrijednosti koju bi ina\u010de imale. Vlada ovim ni\u0161ta ne daje umirovljenicima, nego samo obavlja svoju zakonsku obvezu i uskla\u0111uje mirovine kako one ne bi jo\u0161 vi\u0161e zaostajale za inflacijom. Ovih 5,40 posto posljedica je ratova, sukoba SAD-a i Irana te destabilizacije Europe, a to je tek mali nagovje\u0161taj onoga \u0161to nas \u010deka. Inflacija bi mogla biti znatno vi\u0161a nego \u0161to sada mislimo.<\/p>\n\n\n\n

Ali budimo krajnje banalni, kakve \u010desto i jesu rasprave o visini mirovine. Koliki bi trebao biti najmanji iznos mirovine u Hrvatskoj? Ne govorimo o institutu najni\u017ee mirovine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je vrlo te\u0161ko odrediti jer se razlikuju potrebe, \u017eivotne okolnosti i tro\u0161kovi svakog \u010dovjeka. No danas govorimo o umirovljenicima koji pre\u017eivljavaju od mjeseca do mjeseca. Ne daj Bo\u017ee da im se dogodi bolest ili neki drugi nepredvi\u0111eni tro\u0161ak jer ga jednostavno ne mogu podmiriti. Smatramo da bi mirovina trebala iznositi najmanje 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e. To je neki europski standard koji bi \u010dovjeku trebao omogu\u0107iti normalan \u017eivot i podmirivanje osnovnih mjese\u010dnih potreba.<\/p>\n\n\n\n

Idemo posve izravno: mislite li uop\u0107e da Hrvatskoj treba zajam\u010deni minimalni iznos mirovine? Mnogi na\u0161i \u010ditatelji o\u010dekuju da se umirovljeni\u010dke stranke bore za to. Za svotu ispod koje se, bez obzira na vrstu mirovine, ne ide ni\u017ee.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nisam za to, ali jesam za to da dr\u017eava kroz socijalne programe utvrdi tko je socijalno ugro\u017een i kakva mu je pomo\u0107 potrebna. Radni odnos i mirovinski sustav ne treba mije\u0161ati sa socijalnom politikom. Dr\u017eava treba voditi ra\u010duna o tome da se doprinosi uredno upla\u0107uju, a mirovina obra\u010dunava na temelju tih uplata. Ako netko ima mirovinu od 300 eura, a dru\u0161tvo je utvrdilo da socijalni minimum iznosi 500 eura, dr\u017eava treba odrediti uvjete pod kojima ta osoba mo\u017ee ostvariti razliku kroz socijalni program. Nikako kroz mirovinski sustav.<\/p>\n\n\n\n

Vratimo se na tih 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e. Ima li dr\u017eava te novce? Komu ih uzeti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nema potrebe nikome ga uzimati. Inflaciji se najvi\u0161e raduje ministar financija jer mu donosi neplanirani prihod prora\u010duna. Ja to zovem inflatorni porez. Pitanje je samo politi\u010dke volje. Sjetimo se 2024. godine, kada su pla\u0107e oko 250.000 dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebenika naglo pove\u0107ane. Tada je za to izdvojeno izme\u0111u 1,6 i 1,8 milijardi eura. Mi smo tra\u017eili da mirovine dosegnu 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e. To bi za oko 1,25 milijuna umirovljenika ko\u0161talo pribli\u017eno 1,65 milijardi eura.<\/p>\n\n\n\n

Novca, dakle, ima. Pitanje je njegove preraspodjele. Umirovljenici moraju shvatiti da kukanje na Facebooku ne donosi ni\u0161ta. Kada iza\u0111u na izbore moraju glasati prema vlastitim interesima. Mi nismo u Saboru i nemamo politi\u010dku mo\u0107. Dok nas ondje nema, ne mo\u017eemo ni\u0161ta promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017eete da dr\u017eava ispla\u0107uje la\u017enu 13 mirovinu. \u0160to bi onda za vas bilo prava 13. mirovina? Govorimo o godi\u0161njem dodatku koji je prvi put ispla\u0107en lani.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godi\u0161nji dodatak od \u0161est eura po godini sta\u017ea ne osporavamo. Pozdravljamo ga jer i on pridonosi stabilizaciji ku\u0107nog bud\u017eeta. Ali ako ga netko \u017eeli nazvati 13. mirovinom, onda vrije\u0111a zdrav razum. Ako netko 12 mjeseci prima mirovinu od 1.000 eura, prava 13. mirovina mora biti jo\u0161 1.000 eura. Trebala bi biti jednaka redovnoj mjese\u010dnoj mirovini i ispla\u0107ivati se svakom umirovljeniku, bez dodatnih uvjeta. Tek bi tada opravdavala naziv 13. mirovine.<\/p>\n\n\n\n

Bezrezervna podr\u0161ka ukidanju poreza na mirovine<\/h2>\n\n\n\n

Ukidanje poreza na dohodak na mirovine pozdravljate? Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i neke umirovljeni\u010dke stranke upozorile su da to pogoduje samo onima s velikim mirovinama pa sugeriraju da treba porez ostaviti, ali podignuti osobni odbitak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pozdravljamo ukidanje poreza na mirovine za sve, da budem sasvim jasan. Nitko od nas time ne\u0107e dobiti ve\u0107u mirovinu, nego nam se od postoje\u0107e mirovine vi\u0161e ne\u0107e uzimati porez. Iznos koji \u0107e sjesti na ra\u010dun bit \u0107e ve\u0107i, ali to nije pove\u0107anje mirovine. Puna svota ve\u0107 je utvr\u0111ena i navedena u mirovinskom rje\u0161enju, samo \u0161to je dr\u017eava od nje dosad napla\u0107ivala porez.<\/p>\n\n\n\n

Ali mirovinska statistika iskazuje se u netu, neto je va\u0161a realna mirovina. Pa ni kad govorimo koliko tko ima pla\u0107u, ne govorimo o brutu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neto mirovina bit \u0107e ve\u0107a i mo\u017eemo to uvjetno nazvati pove\u0107anjem. Samo \u017eelim jasno re\u0107i da to nije pove\u0107anje koje dr\u017eava daje umirovljenicima niti novi prora\u010dunski tro\u0161ak, nego prestanak oporezivanja mirovine. Ne bi trebalo ispasti da smo od dr\u017eave dobili ne\u0161to posebno. Odluku Vlade svakako pozdravljamo jer ukidanje poreza na mirovine na neki na\u010din predstavlja zakonsku za\u0161titu prava ste\u010denih radom.<\/p>\n\n\n\n

Radnici i umirovljenici trebaju sudjelovati u odlu\u010divanju<\/h2>\n\n\n\n

Ni oko toga se ne\u0107emo slo\u017eiti, ali ni ne moramo. Idemo dalje. U posljednje vrijeme dosta smo se bavili demokratizacijom mirovinskog sustava. U Hrvatskoj radnici i umirovljenici zapravo ne odlu\u010duju o tome \u0161to \u0107e biti s novcem prikupljenim iz doprinosa. Blijeda naznaka takvog sudjelovanja jest Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe koje ne daje osobite rezultate. Treba li radnike i umirovljenike izravnije uklju\u010diti u odlu\u010divanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osobno smatram da ih treba uklju\u010diti, ali kroz sustavan pristup. U takvim tijelima trebaju biti educirani ljudi koji razumiju mirovinski sustav i koji \u0107e informacije i odluke prenositi onima koji su ih delegirali. Danas imamo mnogo nerazumijevanja. Ljudi, primjerice, misle da im 30 godina radnog sta\u017ea samo po sebi jam\u010di odre\u0111eni iznos mirovine. Zato u odlu\u010divanje treba prvenstveno uklju\u010diti radnike i budu\u0107e umirovljenike, kao i sada\u0161nje umirovljenike. Me\u0111utim, predstavnici se ne smiju birati prema politi\u010dkoj podobnosti, nego prema stru\u010dnosti. To moraju biti ljudi koji svojim znanjem, analizama i prijedlozima mogu pridonijeti boljem radu sustava.<\/p>\n\n\n\n

Drugi stup treba ukinuti<\/h2>\n\n\n\n

Hrvatska je jo\u0161 uvijek u tranziciji prema dvostupnom mirovinskom sustavu. Ako se ne varam, vi kao stranka niste zagovarali drugi mirovinski stup. Kakav je va\u0161 stav prema njemu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nismo ga zagovarali. O tome smo mnogo razgovarali sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i tada\u0161njom predsjednicom Jasnom Petrovi\u0107, koja je svojim tuma\u010denjima utjecala i na na\u0161a stajali\u0161ta. Smatramo da drugi mirovinski stup treba ukinuti i i\u0107i na suvremenija rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

Robotizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tr\u017ei\u0161te rada pa moramo odgovoriti na pitanje kako oporezovati vrijednost koju stvaraju roboti, kako taj prihod raspodijeliti i uporabiti za dobrobit dru\u0161tvene zajednice. Odgovore moraju tra\u017eiti demografi, sociolozi i stru\u010dnjaci za socijalnu politiku. Treba osmisliti kako organizirati budu\u0107e dru\u0161tvo i osigurati njegovu odr\u017eivost. Bismarckov sustav pripada pro\u0161lom vremenu, dvostupni sustav je ve\u0107 zastario, a mi se bavimo njihovim o\u010duvanjem. Malo tko ozbiljno razmi\u0161lja o sustavu prilago\u0111enom umjetnoj inteligenciji i novoj industrijalizaciji.<\/p>\n\n\n\n

Kritizirali ste odredbu prema kojoj umirovljenik nakon navr\u0161enih 65 godina mo\u017ee raditi puno radno vrijeme, ali pritom prima samo polovicu mirovine. Podnijeli ste zahtjev za ocjenu ustavnosti te odredbe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cekamo odgovor. I dalje tvrdimo da se ostvarivanje jednoga ste\u010denog prava ne mo\u017ee uvjetovati oduzimanjem polovice drugoga. Ako je \u010dovjek stekao pravo na punu mirovinu, a ona mu nije dovoljna za \u017eivot ili jednostavno \u017eeli nastaviti raditi, ne vidimo za\u0161to bi mu dr\u017eava uzela polovicu mirovine. Ako ga poslodavac treba i \u017eeli zaposliti, to je odnos radnika i poslodavca. Smatram da se dr\u017eava u taj odnos mije\u0161a na nelogi\u010dan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Starijima treba omogu\u0107iti ostanak u vlastitom domu<\/h2>\n\n\n\n

Neformalni njegovatelji stup su dru\u0161tva. Svojedobno ste tra\u017eili da dr\u017eava za\u0161titi i njihov polo\u017eaj<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Jesmo. Pozdravljamo sve \u0161to Hrvatska stranka umirovljenika, druge umirovljeni\u010dke stranke i udruge rade na pobolj\u0161anju polo\u017eaja umirovljenika. Kada se otvorilo pitanje neformalnih njegovatelja, iznijeli smo svoje prijedloge, ali smo ih povezali i s nedostatkom smje\u0161tajnih kapaciteta u domovima za starije. Tra\u017eimo da se dr\u017eava vi\u0161e okrene ljudima te formalno prizna i podupre njegovatelje i skrbnike. Cilj bi trebao biti da \u0161to vi\u0161e starijih ljudi ostane u vlastitom domu. U poznatom okru\u017eenju \u017eivjet \u0107e zdravije i lak\u0161e podnositi starost nego u institucionalnom smje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n

\"Predsjednik
Lazar Gruji\u0107 (foto: S. Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sa SDP-om lo\u0161e iskustvo, s HDZ-om bi razgovarao<\/h2>\n\n\n\n

Neki vas optu\u017euju da zapravo vrlo dosljedno, ali tiho podr\u017eavate HDZ. U medijskim istupima kazali ste da ste spremni sura\u0111ivati i s HDZ-om i sa SDP-om. Koji bi bili va\u0161i uvjeti za podr\u0161ku HDZ-u? Vrijede li isti uvjeti i za SDP?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uvjeti su isti za jedne i druge. Da bismo uop\u0107e do\u0161li do suradnje, moramo procijeniti poznajemo li te ljude, jesu li stru\u010dni, mogu li pokrenuti stvari naprijed i ho\u0107e li ispuniti ono \u0161to su obe\u0107ali.<\/p>\n\n\n\n

S HDZ-om nikada nismo sura\u0111ivali na nacionalnoj razini pa nemamo izravnog iskustva. Sa SDP-om jesmo, a ono nije bilo osobito dobro. Razgovarao sam sa Sini\u0161om Hajda\u0161em Don\u010di\u0107em, koji je rekao da su zainteresirani za suradnju sa Strankom umirovljenika na pitanjima socijalne, zdravstvene i druge za\u0161tite umirovljenika. Me\u0111utim, SDP se sve vi\u0161e udaljava od tih tema i okre\u0107e ideolo\u0161kim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n

Zabrinjava nas i to \u0161to su se sve politi\u010dke elite sjatile oko nezakonito odlo\u017eenog otpada u Gospi\u0107u i politiziraju ga radi osvajanja bodova za izbore 2028. godine. Odgovornost treba utvrditi, ali za problem su odgovorne sve dosada\u0161nje vlade. Sada\u0161nja Vlada mora odrediti kako \u0107e se otpad sanirati i u kojim rokovima.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di, ni\u0161ta od SDP-a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako sada stvari stoje, suradnje sa SDP-om vjerojatno ne\u0107e biti, iako smo na lokalnim izborima najvi\u0161e sura\u0111ivali upravo s njima. Ne zato \u0161to mi ne\u0107emo s njima, nego zato \u0161to oni ne\u0107e nas. <\/p>\n\n\n\n

S HDZ-om smo spremni sjesti i popiti \u010daj. Treba priznati da je bilo pozitivnih pomaka: pove\u0107ane su invalidske mirovine, uveden je godi\u0161nji dodatak, ukinuta je penalizacija nakon 70. godine, uveden inkluzivni dodatak te doneseno 11 paketa pomo\u0107i. Sve su to dobri koraci, ali nisu dovoljni. Ostajemo pri prijedlogu da prosje\u010dna mirovina mora dosegnuti 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Stranka umirovljenika danas je najbli\u017ea HSU-u<\/h2>\n\n\n\n

S kojim umirovljeni\u010dkim organizacijama trenuta\u010dno imate dobru komunikaciju ili suradnju? U raspravama o izborima \u010desto se isti\u010de da se umirovljeni\u010dke stranke ne mogu ujediniti oko zajedni\u010dkih ciljeva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ideju zajedni\u010dkog nastupa zagovaram jo\u0161 od 2007. godine. Tada sam bio \u010dlan Hrvatske stranke umirovljenika, a predsjednik Vladimir Jordan povjerio mi je zadatak da razgovaram s drugim umirovljeni\u010dkim strankama. Uspjeli smo posti\u0107i dogovor i Jordan je potpisao sporazum o zajedni\u010dkom izlasku na izbore.<\/p>\n\n\n\n

Danas imamo dobre odnose s Hrvatskom strankom umirovljenika. Nakon \u0161to je Marinko Lukenda preuzeo stranku, sastali smo se i analizirali me\u0111uljudske odnose, suradnju na\u0161ih stranaka i stanje na terenu. Nismo prona\u0161li nijedan razlog zbog kojeg ne bismo sura\u0111ivali. Na\u0161a je odluka da se za izbore prvenstveno pripremamo samostalno, kao Stranka umirovljenika, ali uz suradnju s drugim umirovljeni\u010dkim strankama i udrugama. Trenuta\u010dno smo najbli\u017ei HSU-u. <\/p>\n\n\n\n

Umirovljeni\u010dke udruge vas podr\u017eavaju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161ali smo uspostaviti suradnju i sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske, ali nismo uspjeli. \u010cuo sam se i s Vi\u0161njom Fortunom, predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske i Nacionalnog vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe. Razgovarat \u0107emo o politi\u010dkoj toleranciji: da se me\u0111usobno ne napadamo, ne negiramo tu\u0111i rad i ne prisvajamo tu\u0111e. Problemi umirovljenika zajedni\u010dki su i trebamo zajedno nastupati te podupirati dobre prijedloge i aktivnosti. To mora biti jedini interes.<\/p>\n\n\n\n

Sa \u0160pikom nema suradnje<\/h2>\n\n\n\n

A Milivoj \u0160pika? Njega niste kontaktirali? Ne vidite se u suradnji s Blokom umirovljenici zajedno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gledajte, \u0160pika je moj proizvod\u2026<\/p>\n\n\n\n

To bi mogao biti zanimljiv naslov ovog razgovora.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stranka umirovljenika je bila registrirana u Splitu. Te 2000. godine delegati su me izabrali za predsjednika. Tajnika je birao predsjednik, a ja sam izabrao Milivoja \u0160piku koji je tada bio na burzi rada u Trogiru. \u017divio je u Zagrebu, zaposlili smo ga u \u017dupanijskoj upravi za ceste. Moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo kratko: ne vidite mogu\u0107nost suradnje s Milivojem \u0160pikom, barem ne u skorije vrijeme?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne \u017eelim polemizirati s njim kao osobom. Ako budem polemizirao, polemizirat \u0107u isklju\u010divo s njegovim izjavama. On ima pravo na svoje mi\u0161ljenje i svoj na\u010din komunikacije, kao \u0161to i ja imam pravo na svoj. Ostajem pri onome \u0161to sam rekao: ne vidimo se u suradnji i nemamo o \u010demu razgovarati.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to nije odgovorio na osobna pitanja<\/h2>\n\n\n\n

\u0160pika vam je preko medija postavio cijeli niz osobnih pitanja. Poslali smo vam ih u studenom pro\u0161le godine i zamolili za odgovor. Za\u0161to ste tek prije mjesec dana, kada smo dogovarali ovaj intervju, rekli da \u017eelite odgovoriti na njih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nemam nikakav problem govoriti o svojoj mirovini, ali smatram neprimjerenim nekoga presretati pitanjima poput: kako si kupio takav automobil, od \u010dega \u017eivi\u0161, kolika ti je pla\u0107a i odakle ti takva mirovina?<\/p>\n\n\n\n

Dragica Trumbeta\u0161 objavila je \u010dlanak, neki komentar o meni, nakon \u010dega smo je tu\u017eili pred Op\u0107inskim kaznenim sudom u Zagrebu. Sud je prihvatio predmet, a kada smo do\u0161li na ro\u010di\u0161te, gospo\u0111a Trumbeta\u0161 skru\u0161eno je ponudila da spor rije\u0161imo mirenjem i njenom isprikom. Rekao sam joj: \u2018Nisam se s vama ni sva\u0111ao pa se nemam s vama \u0161to miriti. Ovdje je moj odvjetnik i s njim rije\u0161ite \u0161to smatrate da trebate.\u2019 Pitali su me prihva\u0107am li takvo rje\u0161enje i rekao sam da nemam ni\u0161ta protiv. Nakon \u0161to je kod odvjetnika dobila na uvid cjelovitu dokumentaciju, rekla je da nije znala sve \u010dinjenice te je napisala i potpisala javnu ispriku. I time je postupak zavr\u0161en.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga ste ignorirali pitanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nisam odgovarao dok je postupak trajao jer su mi odvjetnici savjetovali da ga javno ne komentiram. Dakle, nisam ignorirao va\u0161a pitanja. \u010cekao sam da se sudski postupak zavr\u0161i, a sada mogu odgovoriti.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Je li to\u010dno da je Lazar Gruji\u0107 u invalidsku mirovinu oti\u0161ao 1993. ili godinu kasnije? Molimo navedite to\u010dnu godinu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pravo na invalidsku mirovinu zbog bolesti i gubitka radne sposobnosti za rad na poslovima u poljoprivredi, \u0161to je zadnji posao koji sam obavljao, ostvario sam 24. rujna 1993. godine.<\/p>\n\n\n\n

Je li to\u010dno da je prilikom umirovljenja imao 27 godina radnog sta\u017ea, budu\u0107i da je imao zavr\u0161en fakultet i odslu\u017een vojni rok u JNA (ro\u0111en 1947.)?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To\u010dno, 25 godina, osam mjeseci i 19 dana.<\/p>\n\n\n\n

Je li to\u010dno da je umirovljen na osnovi stopostotne nesposobnosti za poljoprivredne radove?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Republi\u010dki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Podru\u010dna slu\u017eba u Zagrebu, na temelju \u010dlanka 63. stavka 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju poljoprivrednika (NN 26\/83) i \u010dlanka 98. Statuta Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja poljoprivrednika Hrvatske (NN 4\/84), donio je rje\u0161enje kojim se osiguraniku zbog bolesti i gubitka radne sposobnosti za rad na poslovima u poljoprivredi priznaje pravo na invalidsku mirovinu po\u010dev\u0161i od 24. rujna 1993. godine.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je iznosila invalidska mirovina prilikom umirovljenja i po kojoj je osnovi ona danas mogla narasti na 1.500 eura, koliko on tvrdi da iznosi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mirovina je izra\u010dunata prema tada va\u017ee\u0107im odredbama \u010dlanaka 19. i 21. ZOMIOIP-a, na temelju mjese\u010dnog prosjeka osnovica osiguranja u uzastopnih deset godina, od 1981. do 1990., koje su za osiguranika najpovoljnije.<\/p>\n\n\n\n

Invalidska mirovina odre\u0111ena je prema \u010dlanku 82. stavku 1. Statuta, u visini od 75,5 posto mirovinske osnovice, odnosno 298.816 hrvatskih dinara mjese\u010dno, po\u010dev\u0161i od 24. rujna 1993. godine. Otad je mirovina redovito uskla\u0111ivana te je u vi\u0161e navrata pove\u0107avana u skladu sa zakonom. Danas je dosegnula 1.600 eura.<\/p>\n\n\n\n

Je li to\u010dno da se poljoprivredom nikada nije bavio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neto\u010dno. Od 1971. do 1990. godine radio sam u RO \u201eJugorapid\u201c, gdje sam obavljao razli\u010dite poslove, od radnog mjesta gloda\u010da do funkcije direktora tvornice. Od 1990. do 1993. godine imao sam vlastiti bravarski obrt, za koji sam uredno pla\u0107ao doprinose.<\/p>\n\n\n\n

Radio sam i kao individualni poljoprivrednik te obra\u0111ivao vi\u0161e od 20.000 \u010detvornih hvati obiteljskog zemlji\u0161ta, za \u0161to sam uredno pla\u0107ao doprinose. Uzgajao sam i bukova\u010de, a obrt je i dalje obiteljski posao mojega sina.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je to\u010dno imao radnog sta\u017ea na dan umirovljenja (ro\u0111en 1947.)?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odgovor je naveden uz drugo pitanje: nepunih 26 godina sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Kada je i gdje diplomirao na Ekonomskom fakultetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Ekonomskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Upisao sam ga 12. o\u017eujka 1984., diplomirao 24. studenoga 1988., a promocija je odr\u017eana 28. sije\u010dnja 1989. godine.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lazar Gruji\u0107 zahtijeva mirovine od 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e, ukidanje drugog stupa i punu mirovinu za zaposlene umirovljenike. Otkriva i je li mu bli\u017ei HDZ ili SDP i odgovara na pitanja koja mu javno postavlja nekada\u0161nji bliski suradnik Milivoj \u0160pika.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":159263,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1001,854,264],"class_list":["post-159204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-lazar-grujic","tag-milivoj-spika","tag-stranka-umirovljenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=159204"}],"version-history":[{"count":70,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":159343,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/159204\/revisions\/159343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/159263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=159204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=159204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=159204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}