{"id":15927,"date":"2018-06-06T07:27:29","date_gmt":"2018-06-06T05:27:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=15927"},"modified":"2018-06-06T07:28:37","modified_gmt":"2018-06-06T05:28:37","slug":"trudna-nakon-pedesete-rijetko-ali-ne-i-nemoguce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2018\/06\/trudna-nakon-pedesete-rijetko-ali-ne-i-nemoguce\/","title":{"rendered":"Trudna nakon pedesete? Rijetko, ali ne i nemogu\u0107e"},"content":{"rendered":"

Kad je Brigitte Nielsen<\/strong> objavila da je trudna<\/a> po peti put i to u 55. godini, izazvala je prili\u010dno \u010du\u0111enje i znati\u017eelju. Je li u pitanju medicinski potpomognuta oplodnja? Je li ta trudno\u0107a sigurna za nju i njeno dijete? Koliko je \u010desta trudno\u0107a nakon pedesete? Lije\u010dnici su za portal She knows<\/a> odvagali je li situacija Brigitte Nielsen ba\u0161 toliko neobi\u010dna i \u0161to je posebno u kasnijim trudno\u0107ama.<\/p>\n

No rije\u0161imo jednu stvar odmah na po\u010detku: Stariji mu\u0161karci redovno postaju o\u010devi. Prisjetimo se samo nekih: Mick Jagger<\/strong>, Steve Martin<\/strong>, George Clooney<\/strong>. Doista, “mladih” o\u010deva u kasnijoj dobi ima napretek. A ono \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, ljudima to uop\u0107e ne smeta unato\u010d dokazima koji govore u prilog tezi da djeca starijih o\u010deva ipak ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e pate od mentalnih ili razvojnih poreme\u0107aja poput autizma, \u0161izofrenije i poreme\u0107aja pa\u017enje.<\/p>\n

No vratimo se mi Nielsen. Koliko su \u010deste trudno\u0107e nakon pedesete?\u00a0\u017dene, dakle osobe ro\u0111ene s maternicom i jajnicima uglavnom dobiju odre\u0111en broj jaja\u0161aca i polako ih tro\u0161e dok ne dosegnu fazu menopauze, ka\u017ee lije\u010dnik\u00a0Thomas A. Molinaro<\/strong>, \u0161ef odjela za humanu reprodukciju na medicinskom fakultetu Rutgers Robert Wood Johnson. “Kako \u017eene stare, neplodnost i spontani poba\u010daji postaju sve u\u010destaliji zbog smanjene kvalitete i kvantitete jajnih stanica.”<\/p>\n

Prema lije\u010dnici\u00a0Yen Tran<\/strong>, ginekologinji iz medicinskog cetra Memorial Care Orange Coast iz Kalifornije, prije pojave potpomognute oplodnje, trudno\u0107e nakon pedesete bile su iznimno rijetke. No to se mijenja zahvaljuju\u0107i metodama poput umjetne oplodnje te smrzavanja i doniranja jajnih stanica. 2Posljednji trendovi pokazuju da sve vi\u0161e \u017eena odga\u0111a trudno\u0107u kako bi se prvo obrazovale, ostvarile karijeru i tome sli\u010dno. Zbog toga mnoge \u017eene odlu\u010de imati dijete u kasnijoj dobi. Broj \u017eena koje su zatrudnjele i rodile nakon pedesete, u posljednjih se 20 godina u\u010detverostru\u010dio”, obja\u0161njava doktorica Tran.<\/p>\n

A tu je onda i menopauza. Prema doktoru Thomasu Ruizu<\/strong>, ginekologu iz memorijalne bolnice u Fountain Valleyu u Kaliforniji, prosje\u010dna dob kad \u017eene ulaze u menopauzu je 51 godina, a do nje dolazi kad jajnici prestanu raditi. Drugim rije\u010dima, jajnici vi\u0161e ne proizvode jajne stanice pa bi se moralo pribje\u0107i potpomognutoj oplodnji kako bi se postigla trudno\u0107a.<\/p>\n

Kako to funkcionira?<\/h3>\n

Zahvaljuju\u0107i suvremenim medicinskim metodama poput potpomognute oplodnje, odnosno oplodnje in vitro<\/em> (IVF) te postupku zamrzavanja jajnih stanica, mnogi ljudi i u kasnijoj dobi mogu u\u017eivati u \u010darima roditeljstva. No bez obzira radi li se o vlastitoj, prethodno zamrznutoj jajnoj stanici, jajnoj stanici donora (ili neasistiranom za\u010de\u0107u), trudno\u0107a u kasnijoj dobi mo\u017ee biti malo te\u017ea nego u mladosti, ka\u017ee Molinaro.<\/p>\n

“Takve se trudno\u0107e obi\u010dno smatra visokorizi\u010dnima, no mogu se sigurno iznijeti uz pravilnu zdravstvenu skrb. Klju\u010dno je da se \u017eene nakon 45. godine testiraju i pro\u0111u procjenu kako bi bile sigurne da su dooljno zdrave da iznesu trudno\u0107u.”<\/p>\n

Koji su rizici i\/li prednosti trudno\u0107e nakon pedesete?<\/h3>\n

Kod trudnica koje su prirodno zanijele nakon 42. godine, postoji ne\u0161to ve\u0107a \u0161ansa da \u0107e dijete biti ro\u0111eno sa sindromom Down, ka\u017ee doktorica Tran. Osim toga, u kasnijoj dobi postoji i ve\u0107a \u0161ansa za razvoj gestacijskog ili trudni\u010dkog dijabetesa, preeklampsije (poreme\u0107aja povezanog s povi\u0161enim krvnim tlakom koji mo\u017ee biti opasan i za dijete i za trudnicu) te smanjeni rast ili \u010dak smrt fetusa. Zbog toga se na \u017eene koje u kasnijoj dobi odlu\u010de postati majke poptpomognutom oplodnjom ponekad gleda s odre\u0111enim podozrenjem, ka\u017ee doktro Molinaro.<\/p>\n

Doktor tako\u0111er ka\u017ee i da je optimalna dob za za\u010de\u0107e do 35. godine ako se \u017eele izbje\u0107i posjeti klinici za plodnost. “Nakon 36. godine broj i kvaliteta jajnih stanica zna\u010dajno opada te postoji ve\u0107a opasnost od spontanog poba\u010daja. Ako par unutar jedne godine ne za\u010dne dijete, trebali bi potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107.”<\/p>\n

Kako napreduje reproduktivna medicina, tako se otvaraju i nove mogu\u0107nosti koje uklju\u010duju i odga\u0111anje trudno\u0107e. Je i to pravi odabir za svakoga? Vjerojatno ne. Mo\u017ee li do\u0107i do komplikacija? Da, no do komplikacija mo\u017ee do\u0107i u svakoj trudno\u0107i. Je li mogu\u0107e? Naravno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Brigitte Nielsen nedavno je \u0161okirala svijet objaviv\u0161i da je trudna sa svojim petim djetetom i to u 55. godini \u017eivota. Kako je to mogu\u0107e i je li takva trudno\u0107a rizi\u010dna? Evo \u0161to ka\u017eu lije\u010dnici. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1738,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[945,855,80],"class_list":["post-15927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-majke","tag-odgodeno-roditeljstvo","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15927"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15927\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}